Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gajišće - jug

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gajišće - jug

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Gajišće - jug (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradio APE d.o.o., u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor određen sa sljedećim granicama obuhvata:

- sa sjevera: južnim rubom koridora Ulice I.G. Kovačića k.č. br. 1439 k.o. Sesvete

- s istoka: s međom k.č. br. 1415/1, južnim rubom k.č.br. 1423 sve k.o. Sesvete, zatim zapadnim rubom koridora Ulice Vladimira Nazora k.č. br. 1511

- s juga: rubom k.č.br. 1492/1, 1491, 1490/1, 1489, 1488, 1487, 1486, 1485, 1484, 1484/2, 1484/4, 1482/1, 1476/2, 1476/7, 1476/8, sve k.o. Sesvete

- sa zapada: s rubom k.č. br. 1438/5, 1438/2, sve k.o. Sesvete, presijeca k.č. br. 1438/1 i 1441, sve k.o. Sesvete, s međom k.č.br. 1141/1, 1145/1, 1446/1,1447, 1450/3, 1450/2, 1450/9, 1450/5, 1450/7, 1458, sve k.o. Sesvete, te presijeca k.č. br. 1468/1, 1469, 1461, 1470, 1476, 1472 sve k.o. Sesvete.

Površina obuhvata Plana je 9,19 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovom se odlukom utvrđuju pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora u obuhvatu Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Sesveta, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan sadržan u elaboratu "Urbanistički plan uređenja Gajišće-jug" sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela u knjizi pod naslovom:

Urbanistički plan uređenja Gajišće - jug koji sadrži:

I. OBRAZLOŽENJE

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B. Grafičkog dijela koji sadrži sljedeće kartografske prikaze u mjerilu 1:2000:

1. Postojeće stanje

2. Korištenje i namjena površina

3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

3.1. - Promet

3.2. - Presjeci prometnica (mjerilo 1:200)

3.3. - Telekomunikacijski sustav

3.4. - Vodoopskrbni sustav

3.5. - Sustav odvodnje

3.6. - Plinoopskrbni sustav

3.7 - Elektroenergetski sustav

4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

5. Način i uvjeti gradnje

6. Oblici korištenja

7. Mreža skloništa

Plan iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

Članak 5.

Izrazi i pojmovi koji se koriste u ovoj odluci imaju sljedeće značenje:

1. dijelovi (etaže) građevine:

1.1. podzemne etaže

Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Pretežito ukopana etaža (PPo) - dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja ili suterena i ukopan je s najmanje 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine.

U svim građevinama čija se gradnja omogućuje ovom odlukom moguća je izgradnja podzemnih etaža, ukoliko se ne navodi drugačije ili je gradnja podzemnih etaža onemogućena na temelju posebnih zakona ili propisa.

1.2. Nadzemne etaže - su prizemlje (P), kat (K), potkrovlje (Ptk).

Potkrovlje može imati najveću visinu nadozida 90 cm.

2. građevinska (bruto) površina - GBP zgrade - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, P, K, Ptk) uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzidi, parapeti i ograde.

3. građevna čestica - čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti;

4. izgrađenost građevne čestice - odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima;

5. koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_i) - odnos građevinske (bruto) površine i površine građevne čestice;

6. koridor ulice - prostor između regulacijskih linija ulice unutar kojeg se osniva građevna čestica ulice;

7. lokalni uvjeti - su prirodne, funkcionalne, ambijentalne i oblikovne posebnosti i vrijednosti kao što su:

- reljef, voda, zelenilo;

- posebno vrijedni dijelovi prirodnog naslijeđa i kulturno-povijesnih građevina i cjelina;

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

- ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine građevine;

- trgovi, ulice i druge javne površine;

- veličina i izgrađenost građevnih čestica, način gradnje te visina i površina postojećih građevina;

- opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom;

- komunalna oprema;

- druge posebnosti i vrijednosti,

- o kojima pri izradi detaljnijih prostornih zahvata treba voditi računa.

Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvrđuju lokalni uvjeti je ulični potez ili dio uličnog poteza koji čini prostornu cjelinu ili urbani blok - zonu omeđenu javnom površinom, ako je urbanim pravilima određena transformacija prostora.

8. niska gradnja - gradnja niskih građevina;

9. niska građevina - građevina visine četiri nadzemne etaže, pri čemu se najviša etaža oblikuje kao potkrovlje;

10. paviljon - građevina koja natkriva prostor u funkciji javnog korištenja neizgrađenih površina (Z, Z1);

11. postojeća građevina - građevina sagrađena na temelju odobrenja za građenje, odnosno građevina koja ima legalan status na temelju posebnoga materijalnog propisa izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugoga odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je s njom izjednačena prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji;

12. postojeća katastarska čestica - čestica evidentirana katastarskim planom;

13. prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.;

14. samostojeća građevina - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu);

15. tlocrtna površina građevine - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podzemne etaže, nadstrešnicu i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže;

16. UPU - urbanistički plan uređenja;

17. visina etaže - maksimalna visina etaže za obračun visine građevine, mjerena od poda do poda, iznosi:

- za stambene etaže do 3,5 m,

- za poslovne etaže (uredi) do 4,0 m,

- iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna visina etaže prizemlja iznosi do 4,5 m.

Članak 7.

Osnovna namjena i način korištenja prostora unutar obuhvata Plana te razgraničenje, razmještaj i veličina javnih i drugih namjena detaljno su prikazani i označeni pripadajućom bojom na kartografskom prikazu 2. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2000 s identifikacijom katastarskih čestica preko kojih prelazi granica razgraničenja, a to su:

- Stambena (žuta) S

- Mješovita namjena (oker)

mješovita - pretežito stambena M1

- Javna i društvena namjena

predškolska (narančasta) D4

- Javne zelene površine (zelena)

javni park Z1

- Površine infrastrukturnih sustava

ulična mreža naselja (bijela).

U razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 8.

Unutar područja obuhvata Plana nije predviđena realizacija građevina gospodarskih djelatnosti na zasebnim parcelama.

Planom je predviđen smještaj poslovnih sadržaja u građevine mješovite - pretežito stambene namjene - M1.

Uvjeti za smještaj prikazani su na kartografskim prikazima 2. Korištenje i namjena površina, 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i 5. Način i uvjeti gradnje.

U stambeno-poslovnim građevinama poslovni prostori čine najviše 30% GBP.

Poslovni sadržaji bukom, prašinom, mirisom, neprimjerenim radnim vremenom, intenzivnim prometom roba i vozila ne smiju ometati stanovanje.

U stambeno-poslovnim građevinama poslovni prostor moguće je namijeniti za:

- urede,

- trgovine,

- uslužne djelatnosti,

- obrte,

- ugostiteljstvo,

- druge sadržaje koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu.

Uvjeti gradnje gospodarskih sadržaja u zoni mješovite pretežito stambene namjene - M1 određeni su poglavljem 4. Uvjeti smještaja stambenih građevina ovih odredbi.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 9.

Planom su za smještaj građevina javnih i društvenih djelatnosti određene:

- površine javne i društvene namjene - D4

- površine mješovite-pretežito stambene namjene - M1.

Na površinama D4 moguće je graditi građevine za:

- odgoj i obrazovanje (jaslice, dječji vrtić).

Na površinama M1 moguće je graditi građevine ili njihove dijelove namijeniti za:

- upravne i javne djelatnosti,

- odgoj i obrazovanje (jaslice, dječji vrtić),

- zdravstvo i socijalnu skrb (zdravstveno i mirovinsko osiguranje, dom umirovljenika, veterinarska stanica, ambulanta, ljekarna i sl.),

- kulturne i društvene organizacije, udruge i sl. (knjižnica, čitaonica, galerija, prostori političkih udruga i udruga građana i društava, kulturno-umjetničkih, sportskih i sl.),

- javne i prateće sadržaje (pošta i sl.),

- sport i rekreaciju s pratećim sadržajima (rekreacijske građevine, otvoreni sportski tereni).

Uvjeti za smještaj prikazani su na kartografskim prikazima 2. Korištenje i namjena površina i 5. Način i uvjeti gradnje.

Članak 10.

Unutar površina mješovite namjene M1 prostori za javnu i društvenu djelatnost smještaju su u prizemnoj etaži građevina ako nisu uz neprikladne poslovne djelatnosti koje bi ometale javnu funkciju i ne mogu biti veći od 30% GBP.

Na površinama javne i društvene namjene moguća je:

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i zamjena postojećih građevina;

- najveća visina građevine je podrum i dvije etaže;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2;

- prirodni teren mora biti najmanje 40% površine građevne čestice, parkovno uređen,

- potreban broj PGM-a rješava se prema normativima iz članka 21. ove odluke;

- prigodom rekonstrukcije i zamjene postojećih građevina ako su postojeća izgrađenost građevne čestice i visina građevine veće od određenih ovim člankom, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

- rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja novih građevina prema javnom, urbanističko - arhitektonskom natječaju, a radi dobivanja suvremenih i kvalitetnih rješenja građevina od javnog značaja.

4. UVJETI SMJEŠTAJA STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 11.

Smještaj stambenih građevina predviđa se u zonama:

- stambene namjene - S,

- mješovite - pretežito stambene namjene - M1.

Uvjeti i način gradnje određeni su na kartografskim prikazima 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i 5. Način i uvjeti gradnje, s obzirom na uređenost i izgrađenost dijelova naselja kroz predviđenu primjenu oblika korištenja i načina gradnje, odnosno intervencija u prostoru.

Planom je određena niska višestambena gradnja.

Niskim, višestambenim građevinama smatraju se građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene s četiri i više odvojenih stambenih jedinica (stanova), visine građevina do tri etaže s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja. Uz stambene jedinice u višestambenim građevinama mogu se smjestiti i različiti poslovni prostori tihe i slične djelatnosti.

Građevine se grade kao samostojeće.

Samostojeća građevina je građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu).

Uređenje građevnih čestica provodi se prema urbanim pravilima utvrđenim za pojedinu namjenu i u članku 17. ove odluke. Prostor građevnih čestica uređuje se na način da se ne naruši prirodni izgled prostora i ugroze okolne građevne čestice, u skladu sa sljedećim uvjetima:

- uređenje građevnih čestica treba provesti na način da se maksimalno očuva prirodno oblikovani teren,

- ako uređenje građevnih čestica na terenima s nagibom zahtijeva izvođenje potpornih zidova tada se oni izvode do visine od najviše 1,00 m,

- uređenje građevnih čestica ne smije usmjeravanjem oborinskih voda, nasipavanjem terena ili iskopima negativno utjecati na okolne građevne čestice ili građevine, odnosno javne prometne površine.

Sve građevine se obavezno priključuju na sustave javne gradske komunalne infrastrukture, a poglavito na mreže elektroopskrbe, plinoopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.

Unutar područja obuhvaćenog ovim planom, na kojemu se predviđa izgradnja stambenih, javnih i društvenih građevina, treba ostvariti sljedeću minimalnu razinu komunalne opremljenosti:

- javne prometne površine - ulice radi ostvarenja pristupa do građevina (postojeće ili planirane - projektirane s izdanom građevnom dozvolom);

- mreža elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine;

- javna mreža vodoopskrbe i odvodnje otpadnih i oborinskih voda na koju je moguće priključiti građevine.

4.1. Stambena namjena - S

Članak 12.

Na površinama stambene namjene moguće je graditi i uređivati prostore stambene namjene - S.

Na površinama stambene namjene, postojeće i planirane građevine su stambene s pratećim sadržajima naselja koji ne ometaju stanovanje kao što su:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- predškolske ustanove i škole;

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- druge namjene koje dopunjavaju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi, sportsko-rekreacijski sadržaji i površine i sl.);

- javne i zaštitne zelene površine i dječja igrališta.

Prateći sadržaji navedeni u prethodnom stavku mogu biti u sklopu stambene građevine, a njihova površina može iznositi najviše do 20% ukupnog GBP-a na građevnoj čestici.

U pogledu ostalih uvjeta uređenja primjenjuju se uvjeti smještaja i načina gradnje koji su propisani za svu izgradnju unutar površina u S, odnosno prema programu i normativima osnovne namjene.

Na zasebnoj građevnoj čestici veličine do 1.0 ha mogu se graditi građevine djelatnosti kulture, sportsko-rekreacijski sadržaji i igrališta, javne i zaštitne zelene površine te manje komunalne građevine i uređaji.

Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skladišta, uslužne djelatnosti što onečišćuju okoliš (servisi), ugostiteljstvo, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i intenzivnim prometom smetaju stanovanju. Postojeći takvi sadržaji mogu se zadržati bez mogućnosti širenja, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

4.1.1. Zone stambene namjene - S-1, S-2, S-3

Članak 13.

Za gradnju svih građevina koje se mogu graditi u zonama stambene namjene - S1-1, S1-2, S1-3, određuje se:

Opća pravila:

- transformacija i dovršavanje naselja gradnjom niskih višestambenih građevina, te građevina s javnim i društvenim sadržajima;

- osiguravanje prostora za gradnju i rekonstrukciju ulica i komunalne infrastrukture.

Detaljna pravila:

a) Na površinama stambene namjene:

- gradnja niskih višestambenih građevina,

- gradnja samostojećih građevina,

- najveća visina građevina je podrum ili pretežito ukopana etaža, tri etaže i potkrovlje (Po ili PPo+P+2+Ptk),

- najmanja površina građevne čestice je 600 m²,

- najmanje 80 m² građevne čestice /1 stan,

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%,

- najveći koeficijent iskoristivosti k_i je 1,0,

- najveći GBP na građevnoj čestici je 1200 m²,

- maksimalna visina građevine iznosi 11,5 m mjereno od najniže kote uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine,

- građevni pravac je udaljen od regulacijske linije najmanje 5 m,

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2, ali ne manje od 5 m,

- zelene površine planiraju se uz sve građevine sukladno posebnim normativima (prirodni, ozelenjeni teren unutar parcela); najmanje prirodni hortikulturno uređen teren je 30% površine građevne čestice,

- potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se prema normativu 1.5 PGM/1 stan ili 15 PGM/1000 m² GBP, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM; parkirališno-garažna mjesta obavezno izvesti na građevnoj čestici; za druge namjene prema posebnim normativima određenim GUP-om Sesveta, minimalno 50% u podrumu građevine,

- garaže smještene u podrumu izvode se dijelom ili potpuno ukopane, s pristupnom rampom maks. 15% nagiba,

- na parkirališno-garažnim površinama min. 5% od sveukupnog broja, a na manjim (do 20 PGM) barem 1 PGM mora biti namijenjen za parkiranje vozila osoba s invaliditetom,

- gradnja je moguća samo uz javni prostor, ulicu najmanje širine 9 m,

- prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od 600 m²; postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 3 m može se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovog članka.

4.2. Mješovita namjena - pretežito stambena - M1

Članak 14.

Na površinama mješovite namjene moguće je graditi i uređivati prostore mješovite - pretežito stambene namjene - M1.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, postojeće i planirane građevine su stambene ili pretežito stambene s pratećim sadržajima naselja koji ne ometaju stanovanje kao što su:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje,

- predškolske ustanove i škole,

- ustanove za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb,

- tihi obrt i usluge domaćinstvima,

- političke i društvene organizacije i sadržaje kulture (izložbeni prostori i sl.), vjerske zajednice,

- pošte, banke i slično,

- sport i rekreacija,

- druge namjene koje dopunjavaju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, ordinacije, poslovni prostori - uredi, razna predstavništva i drugo),

- ugostiteljstvo,

- javne i zaštitne zelene površine i dječja igrališta.

Prateći sadržaji navedeni u prethodnom stavku mogu biti u sklopu stambene građevine, a njihova površina može iznositi najviše do 30% ukupnog GBP-a na građevnoj čestici.

U pogledu ostalih uvjeta uređenja primjenjuju se uvjeti smještaja i načina gradnje koji su propisani za svu izgradnju unutar površina u M1, odnosno prema programu i normativima osnovne namjene.

Na zasebnoj građevnoj čestici veličine do 1.0 ha mogu se graditi predškolske ustanove i škole, ustanove za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, vjerske građevine i građevine djelatnosti kulture, sportsko-rekreacijski sadržaji i igrališta, javne i zaštitne zelene površine te manje komunalne građevine i uređaji. Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja, za oblikovanje pojedinih građevina javne i društvene namjene, raspisivat će se urbanističko-arhitektonski natječaji.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi veći trgovački centri koji svojim opsegom premašuju potrebe stambenog susjedstva, građevine za proizvodnju i obrt, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način smetaju stanovanju.

Postojeći sadržaji iz prethodnog stavka mogu se zadržati bez mogućnosti širenja, ali s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti.

4.2.1. Zone mješovite namjene - pretežito stambene - M1-1, M1-2, M1-3, M1-4, M1-5 i M-6

Članak 15.

Izgradnja "Ulice 2" preduvjet je za početak gradnje urbanih polja M1-1 i M1-2.

Izgradnja ''Ulice 3'', ''Pakračke ulice - produžene'' i ''Budimske ulice - produžene'' uvjet je za izgradnju u urbanim poljima M1-3, M1- 4, M1-5 i M-6.

Za gradnju svih građevina koje se mogu graditi u zonama mješovite namjene - pretežito stambene - M1-1, M1-2, M1-3, M1-4 i M1-5 i M-6, određuju se:

Opća pravila:

- transformacija i dovršavanje naselja gradnjom niskih višestambenih građevina,

- osiguravanje prostora za gradnju i rekonstrukciju ulica i komunalne infrastrukture.

Detaljna pravila:

a) Na površinama stambene namjene:

- gradnja niskih višestambenih građevina;

- gradnja samostojećih građevina;

- najveća visina građevina je podrum ili pretežito ukopana etaža, tri etaže i potkrovlje (Po ili PPo+P+2+Ptk),

- najmanja površina građevne čestice je 600 m²;

- najmanje 80 m² građevne čestice /1 stan;

- najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;

- najveći koeficijent iskoristivosti k_i je 1,0;

- najveći GBP na građevnoj čestici je 1200 m²;

- građevni pravac je udaljen od regulacijske linije najmanje 5 m;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je h/2, ali ne manje od 5 m;

- zelene površine planiraju se uz sve građevine sukladno posebnim normativima (prirodni, ozelenjeni teren unutar parcela); najmanje prirodni hortikulturno uređen teren je 30% površine građevne čestice;

- potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se prema normativu 1.5 PGM/1 stan ili 15 PGM/1000 m² GBP, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM; parkirališno-garažna mjesta obavezno izvesti na građevnoj čestici; za druge namjene prema posebnim normativima određenim GUP-om Sesveta;

- na parkirališno-garažnim površinama min. 5% od sveukupnog broja, a na manjim (do 20 PGM) barem 1 PGM mora biti namijenjeno za parkiranje vozila osoba s invaliditetom;

- gradnja je moguća samo uz javni prostor, ulicu najmanje širine 9 m;

- prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od 600 m²; postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 3 m može se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ove odredbe.

4.3. Način gradnje pomoćnih građevina

Članak 16.

Na građevnim česticama niskih višestambenih građevina ne mogu se graditi pomoćne građevine.

4.4. Uređenje građevnih čestica

Članak 17.

Postojeći se reljef terena mora sačuvati te se gradnjom podruma, terasa i potpornih zidova dopuštaju minimalne intervencije u postojećem terenu.

Građevne čestice niske višestambene građevine u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1) uređuju se na način da svaka nova građevina mora imati prostore za vanjski boravak stanara koji se hortikulturno uređuju visokom i niskom vegetacijom autohtonoga biljnog materijala.

Na ovako uređenoj površini dopuštena je postava klupa, koševa za smeće i druge opreme potrebne za njeno korištenje.

Građevna čestica je neograđena.

Na dijelu građevne čestice treba osigurati pješačke i kolno - parkirališne površine radi pristupa građevini i garažno - parkirališnom prostoru, a izvode se s prefabriciranim elementima koji omogućavaju zatravljivanje većih površina (perforirani parkirališni elementi, travne rešetke i sl.).

5. UVJETI UREĐENJA, GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 18.

Trase i površine građevina i uređaja prometne, ulične i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su u kartografskim prikazima 3.1. - 3.7.

Detaljni raspored vodova komunalne infrastrukture unutar koridora određenih Planom, bit će utvrđen lokacijskom dozvolom. Lokacijskom dozvolom može se odrediti gradnja uređaja i/ili postrojenja sustava prometne i komunalne infrastrukture i na drugim površinama ukoliko se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

Prometni infrastrukturni koridori predstavljaju sve površine i prateće građevine unutar Planom utvrđenih koridora ili građevnih čestica potrebnih za gradnju ili funkcioniranje prometne i komunalne infrastrukture s pratećim građevinama (transformatorska postrojenja i sl.).

U osnovnoj razini cestovnih koridora predviđeno je urediti prometne površine te površine zaštitnog razdjelnog zelenila.

U prvom i drugom podzemnom sloju koridora predviđeno je polaganje uređaja u funkciji sustava telekomunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, mješovite javne odvodnje, plinoopskrbe te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture obvezno je pridržavati se važeće zakonske regulative kao i pravilnika kojima su određeni odnosi s drugim infrastrukturnim građevinama, uređajima i/ili postrojenjima. U istom postupku potrebno je pribaviti suglasnosti i mišljenja drugih korisnika infrastrukturnih koridora.

Način i uvjeti priključenja građevina na javnu prometnu površinu i/ili postrojenja i uređaje pojedine vrste komunalne infrastrukture bit će određeni posebnim uvjetima građenja nadležnih prometnih i komunalnih organizacija.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 19.

Trase i koridori prometnog sustava definirani su u poglavlju 3.4. Prometna mreža tekstualnog dijela te u kartografskim prikazima broj 3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 3.1. Promet i 3.2 Presjeci prometnica.

Planom se određuje gradnja i uređenje osnovne ulične i prometne mreže na način da se osigura usklađen razvoj javnog, pješačkog i biciklističkog prometa te osiguraju uvjeti za formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

Planski prometni koridori određeni su regulacijskim linijama planiranih prometnica.

Sve javne prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne i druge infrastrukture, prolaz vatrogasnim vozilima te moraju biti vezane na sustav javnih ulica.

Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava odvijanje prometa na javnoj prometnoj površini.

Sve prometne površine moraju se graditi i opremati sukladno posebnim propisima određenim prometno-tehničkim uvjetima koji se odnose na formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, signalizaciju i dr.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje ljudi.

5.1.1. Ulična prometna mreža

Članak 20.

Cestovni koridori namijenjeni su odvijanju cestovnoga motornog prometa. Površine u osnovnoj razini koridora cestovnih prometnica potrebno je dimenzionirati na način i u širinama koje će omogućiti sigurno odvijanje prometa svih vrsta i u svim vremenskim razdobljima i uvjetima.

Preko cestovnih koridora ostvaruju se kolni, biciklistički i pješački pristupi do građevnih čestica te osiguravaju pojasi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

Planom je predviđena izgradnja i rekonstrukcija cestovne mreže prometnica unutar područja obuhvata. U skladu s ulogom u prometnoj mreži ulice su razvrstane u glavne mjesne, sabirne i ostale ulice.

Glavne mjesne ulice određene su kao ulice višeg reda i značenja budući da preuzimaju cjelokupan promet unutar naselja kao i sav tranzitni promet čije su ishodišne i odredišne točke izvan područja obuhvata.

Sabirnim ulicama namijenjena je uloga prihvaćanja prometa iz ostalih (stambenih) ulica, odnosno pojedinih dijelova naselja i njegovo preusmjeravanje na glavne mjesne ulice.

Ostale ulice stambene su ulice različitih širina koridora. Razmak regulacijskih linija je min. 9,0 m.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni, biciklistički i pješački pristup do svih građevnih čestica te se osiguravaju pojasi unutar kojih se polažu vodovi sustava prometne i komunalne infrastrukture.

Poprečni nagibi pješačkih hodnika trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora. Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

Predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika namijenjenih dvosmjernom kretanju vozila.

Minimalna širina novoplaniranih kolnika iznosi 6,00 m i uključuje dva prometna traka širine po 3,00 m svaki.

Radi osiguranja preglednosti, u zonama križanja nije dopuštena sadnja visokih nasada zelenila i grmlja niti postavljanje ograda, reklama, naprava ili drugih predmeta koji smanjuju punu preglednost u svim privozima ili svojim sadržajem mogu ugrožavati sigurnost odvijanja prometa.

Postavljanje prometne i druge signalizacije i opreme treba biti u skladu s prometnim projektom.

Sve javnoprometne površine moraju omogućiti pristup i operativni rad vatrogasnih vozila te moraju biti odgovarajuće dimenzionirane na osovinski pritisak od min. 100 kN.

Prometno rješenje planirane ulične mreže prikazano je kao varijantno. Detaljna rješenja bit će određena lokacijskom dozvolom.

5.1.2. Javna parkirališta

Članak 21.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u Sesvete, odnosno prema sljedećem minimalnom standardu:

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 1. ovoga članka, odredit će se po jedno PGM za:

- ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta,

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece.

Zadovoljenje parkirališnih potreba predviđeno je na javnim prometnim površinama u sklopu razdjelnih površina zelenila i na pripadnim građevnim česticama. Potrebni broj parkirališnih stajanki kao i situacijski položaj na građevnoj čestici, bit će utvrđen lokacijskom dozvolom. Na javnim parkiralištima od ukupnog broja parkirališnih stajanki najmanje 5% mora biti osigurano za vozila osoba s invaliditetom.

5.1.3. Pješačke površine

Članak 22.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike i pješačke putove. Hodnici su predviđeni uz obje regulacijske linije u minimalnoj širini od 2,50 m, a iznimno od 1,5 m. Sve pješačke površine treba izvesti na način da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih barijera, a u skladu s propisima. Na potezima gdje je uz pješačke hodnike predviđeno vođenje biciklističkog prometa, pješački hodnici visinski su izdignuti 3 cm.

Za potrebe kretanja osoba s invaliditetom, osoba s djecom u kolicima i sl., na uličnim križanjima u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene rubnjake. Preporučljivo je da rubnjaci u kontaktnom dijelu s kolnikom budu izvedeni u istoj razini, odnosno od njega izdignuti do najviše 3 cm. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm, na parkiralištima 12 cm te na vatrogasnim pristupima 8 cm.

5.1.4. Biciklistički promet

Članak 23.

U funkciji povećanja stupnja sigurnosti biciklističkog prometa u koridoru "Ulice 1", odnosno "Pakračke ulice - produžene", predviđeno je uređenje biciklističke staze. Staza je planirana u sjevernom dijelu koridora u širini min. 1,60 m (2x0,80 m) i namijenjena je za dvosmjerni biciklistički promet. Na potezima gdje je staza položena neposredno uz kolnik bez razdjelnog pojasa zelenila, obvezno je urediti zaštitni pojas širine 0,75 m.

5.1.5. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 24.

Organiziranje javnoga gradskog i prigradskog prijevoza putnika unutar područja obuhvata nije predviđeno. Linije su organizirane unutar koridora postojećih prometnica u kontaktnom prostoru, u koridorima Bjelovarske ulice i Varaždinske ceste.

5.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 25.

Trase komunalne infrastrukturne mreže i lokacije uređaja komunalne infrastrukture su orijentacijske, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja lokacijskih dozvola.

Izgradnja i polaganje vodova komunalne infrastrukture u pravilu je predviđena unutar koridora javnih prometnih površina u za tu svrhu osiguranim pojasima za svaku vrstu, a u skladu s načelnim rasporedom određenim u poprečnim presjecima. Komunalnu infrastrukturnu mrežu može se polagati i izvan koridora javnih prometnih površina pod uvjetom da se omogući nesmetani pristup radi izgradnje ili održavanja.

Prilikom izgradnje prometnica potrebno je položiti sve planirane vodove komunalne infrastrukture. Polaganje vodova komunalne infrastrukture treba biti u skladu s posebnim uvjetima građenja određenim u postupku izdavanja lokacijskih dozvola od strane nadležnih javnih komunalnih poduzeća.

5.2.1. Telekomunikacijska mreža

Članak 26.

Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja prostora uređajima distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) prikazani su u kartografskom prikazu broj 3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 3.3. Telekomunikacijski sustav, u mjerilu 1:2000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija su orijentacijske, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja lokacijskih dozvola.

Na području obuhvata bit će omogućen priključak na telekomunikacijsku mrežu za sve građevne čestice.

Planom su osigurani uvjeti za izgradnju nove distribucijske telekomunikacijske kanalizacije (DTK) kao i za premještanje postojećih kabela.

U koridorima distributivne telekomunikacijske kanalizacije treba osigurati i prostor za polaganje vodova kabelske televizije.

Na najpogodnijim lokacijama predviđeno je postavljanje javnih telefonskih govornica. Javne telefonske govornice, osim unutar čestica ili građevina, predviđeno je postavljati i na javnim površinama na način da se osigura njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi.

Prilikom polaganja distributivne telekomunikacijske kanalizacije treba koristiti prvi podzemni sloj unutar postojećih i planiranih javnih cestovnih koridora uz obavezno pridržavanje minimalnih udaljenosti u situacijskom i visinskom smislu. To znači sljedeće minimalne udaljenosti od drugih vodova komunalne infrastrukture:

- pri paralelnom polaganju:

- 0,5 m za energetski kabel do 10 kV,

- 1,0 m za energetski kabel do 35 kV,

- 2,0 m za energetski kabel iznad 35 kV,

- 0,5 m za telekomunikacijski kabel,

- 1,0 m za plinovod,

- 1,0 m za vodovod do f 200 mm,

- 2,0 m za vodovod preko f 200 mm,

- 1,0 m za cjevovod javne odvodnje;

- pri prijelazu drugih vodova:

- 0,5 m za energetski kabel,

- 0,15 m za telekomunikacijski kabel,

- 0,15 m za plinovod,

- 0,15 m za vodovod.

Unutar pokretnog podsustava nije predviđeno postavljanje bazne radijske stanice digitalne mreže (GSM). S obzirom na uvođenje treće generacije UMTS (općepokretni telekomunikacijski sustav), postavljanje baznih stanica ove mreže moguće je i naknadno. Pozicije stanica za koje je potrebno osigurati tek minimalne prostorne uvjete (fasadni antenski nosač ili krovni antenski stup visine od 2,0 m do 5,0 m iznad najviše točke zgrade), bit će određene u skladu s planovima koncesionara.

5.2.2. Vodoopskrba

Članak 27.

Postojeći i planirani vodoopskrbni cjevovodi prikazani su u kartografskom prikazu broj 3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 3.4. Vodoopskrbni sustav, u mjerilu 1:2000.

Cjevovode treba polagati u prvome podzemnom sloju ponajprije ispod pješačkih hodnika, biciklističkih staza ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to nije moguće, cjevovodi se mogu polagati ispod površina kolnika.

Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto radi osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom za piće kao i stalnog tlaka unutar sustava. Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati u skladu s odredbama posebnih propisa.

Unutar mreže vodoopskrbnih cjevovoda treba osim potrebnih količina sanitarne i protupožarne vode izvesti vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i postavljati izvan prometnih površina. Najveća dopuštena udaljenost između pojedinih hidranata je 80 m. Novi cjevovodi u svrhu provođenja mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od f100 mm. Ako je polaganje cjevovoda vodoopskrbe predviđeno s obje strane ulice, sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzija od f100 mm.

5.2.3. Odvodnja otpadne i oborinske vode

Članak 28.

Postojeći i planirani cjevovodi u funkciji sustava javne odvodnje otpadne i oborinske vode prikazani su u kartografskom prikazu broj 3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 3.5. Sustav odvodnje, u mjerilu 1:2000.

Sustav javne odvodnje planiran je kao mješoviti i služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda. Cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima (slivnici, priključci i dr.) treba izvoditi vodonepropusno.

Sve planirane cjevovode u funkciji javne odvodnje predviđeno je polagati u koridorima javnih prometnih površina u drugom podzemnom sloju.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće, onda ih treba postavljati u sredini kolnika.

Sabirna okna kućnih, gospodarskih i dr. priključaka treba postavljati unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

U sustav javne odvodnje dopušteno je upuštati samo propisno pročišćene vode.

Oborinske vode sa svih prometnih površina prikupljat će se slivnicima koji trebaju biti projektirani i izvedeni kao tipski. Stjenke slivnika od gotovih cijevi moraju biti s oblogom betona MB-20 oko cijevi. Debljina podloge mora biti 0,15 m. Dubina taložnice u slivniku mora biti najmanje 1,50 m. Priključak slivnika na odvodni cjevovod mora biti izveden vodonepropusno. Slivnici ne smiju biti međusobno spojeni, a nije dopušteno ni uvođenje odvoda jednog slivnika u drugi. Pad priključka slivnika može iznositi najviše 30%. Ukoliko je pad priključka veći od 15%, treba ga izvesti s betonskom podlogom i oblogom.

5.2.4. Distributivna plinoopskrbna mreža

Članak 29.

Postojeći i planirani cjevovodi plinoopskrbe prikazani su orijentacijski u kartografskom prikazu broj 3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 3.6. Plinoopskrbni sustav u mjerilu 1:2000.

Planom je predviđena plinofikacija prirodnim plinom. Postojeći i planski cjevovodi na cijelom su području obuhvata dio niskotlačne i srednjetlačne plinoopskrbne mreže.

Cjevovode je planirano polagati unutar koridora javnih prometnih površina u prvome podzemnom sloju. U osnovnoj razini koridora pojas za polaganje plinovoda predviđen je ispod površina kolnika. Širina pojasa je min. 1,00 m. Minimalna visina nadsloja kod polaganja cjevovoda je 1,00 m.

U situacijskom smislu cjevovodi za opskrbu prirodnim plinom obavezno se polažu u skladu s uvjetima za provođenje mjera zaštite od požara i uz pridržavanje obaveznih udaljenosti od različitih objekata i drugih vrsta komunalne infrastrukture pri paralelnom vođenju, odnosno na mjestima križanja s drugim vodovima. Planom su određeni sljedeći obvezujući uvjeti za polaganje plinovoda:

- min. 0,50 m po vertikali kod križanja s drugim vrstama komunalne infrastrukture s tim da se pri križanju s vrelovodima i parovodima, ukoliko je svijetli razmak manji od 0,70 m, dodatno primjeni zaštitna čelična cijev na jednoj instalaciji,

- min. 1,00 m po horizontali pri paralelnom polaganju,

- min. 1,00 m od stupova javne rasvjeta visine do 6,0 m,

- min. 1,50 m od stupova javne rasvjete visine preko 6,0 m,

- min. 1,00 m od okana drugih vrsta komunalne infrastrukture,

- min. 1,50 m od visokog raslinja,

- min. 0,50 m od grmolikog raslinja,

- min. 5,00 m od transformatorskih postrojenja, potencijalnih mjesta istjecanja tekućih ugljikovodika, otapala i drugih agresivnih tekućina i

- min. 1,00 m od građevina.

Svi zahvati i postupci pri trasiranju i polaganju plinovoda moraju biti usklađeni s postojećim pozitivnim propisima i zakonskim aktima (Zakon o zaštiti od požara, Narodne novine br. 58/93, 33/05 i 107/07, Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, Narodne novine br. 108/95) iz područja zaštite od požara.

5.2.5. Elektroenergetska mreža

Članak 30.

Elektroenergetska postrojenja i uređaji prikazani su u kartografskom prikazu broj 3. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 3.7. Elektroenergetski sustav, u mjerilu 1:2000.

Postojeći dalekovod naponske razine 110 kV zadržava se u kontaknom prostoru na današnjoj poziciji. Širina koridora dalekovoda je 20 m.

Unutar područja obuhvata predviđeno je polaganje srednjonaponske (naponska razina 20 kV) i niskonaponske (naponska razina 0,4 kV) mreže kabela te polaganje kabela i postavljanje stupova javne rasvjete. Pri polaganju treba se pridržavati propisa i smjernica kojima su određeni odnosi prema drugim građevinama, odnosno vrstama prometne i komunalne infrastrukture.

Elektroenergetske kabele neovisno o naponskoj razini treba postavljati isključivo izvan površina kolnika. U tu svrhu osigurani su pojasi ispod površina pješačkih hodnika.

Sve kabele treba postavljati u prvom podzemnom sloju 0,80 m ispod kote terena. Na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba dodatno polagati u zaštitne cijevi.

Za gradnju novih transformatorskih postrojenja potrebno je formirati građevne čestice minimalne površine 7,0 m x 7,0 m. Čestice obavezno treba pozicionirati uz javne prometne površine te tako omogućiti neposredan pristup vozilima radi izgradnje i/ili održavanja postrojenja.

5.2.6. Javna rasvjeta

Članak 31.

Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom.

Planom je predviđena izgradnja nove elektroenergetske mreže javne rasvjete na postojećim i novim prometnicama. Javna rasvjeta prometnica bit će izvedena na zasebnim stupovima i s vlastitim kabelima, a na temelju projekata javne rasvjete u kojima će biti definiran razmještaj stupova u prostoru, njihov tip i visina, kao i tip armature i svjetiljke.

Stupove nosače rasvjetnih tijela treba unutar prometnih koridora postavljati tako da se osigura puna rasvijetljenost svih prometnih površina u svim vremenskim uvjetima. U pravilu stupove je planirano postavljati uzduž jedne strane prometnih koridora.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH I ZAŠTITNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 32.

Javne zelene površine u obuhvatu Plana uređuju se na površinama prikazanim na kartografskom prikazu: 2. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2000, a to su javne zelene površine - javni park (Z1).

6.1. Javne zelene površine

Članak 33.

Javne zelene površine ovim planom definirane su kao javni parkovi (Z1), tj. parkovne površine cjelovitoga hortikulturnog uređenja.

Gradnja građevina i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini, a određena je uvjetima uređenja javnih zelenih površina ove odluke.

Dijelovi površina određenih za drugu osnovnu namjenu, tj. unutar zona stambene namjene - S i mješovite - pretežito stambene namjene - M1, mogu se uređivati i kao parkovne i zelene površine prema uvjetima za uređenje javnih zelenih površina.

Zelene površine potrebno je visokom i niskom vegetacijom formirati kao ambijentalne grupe za boravak i odmor stanovnika, odnosno cjelovito hortikulturno urediti.

Prilikom uređivanja i oblikovanja zelenih površina treba zadržati postojeću kvalitetnu visoku vegetaciju.

Javne zelene površina uređuju se stazama i šetnicama te drugim elementima parkovne i urbane opreme.

Javni park - Z1

Članak 34.

Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških i estetskih obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloških, estetskih i rekreativnih površina.

Planom su određene površine oznake Z1 koje treba krajobrazno urediti, zasaditi ukrasnim biljem i autohtonim vrstama stabala, urediti pješačke putove, biciklističke staze te opremiti odgovarajućom opremom: klupama, javnom rasvjetom, koševima za otpatke, skulpturama i sl.

Unutar parkovno uređenih površina nije dopuštena gradnja komunalnih građevina, paviljona s ugostiteljskim sadržajima, kioscima i slično.

Iznimno, na javnim zelenim površinama dopuštena je gradnja sjenica površine do 25 m², trafostanica i tri podzemna skloništa na lokaciji zona Z1-1 i Z1-2 označenoj na grafičkom prilogu 7. Mreža skloništa. Pozicioniranje trafostanica u javnom parku zahtijeva kvalitetno arhitektonsko rješenje i hortikulturno uređenu parcelu trafostanice sađenjem visokog i niskog zelenila.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 35.

U obuhvatu Plana nema pojedinačno zaštićenih prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih građevina.

Građevine zatečene na Planom razmatranom prostoru nemaju karakteristike kulturnih dobara, međutim kako je dio prostora u zonama zaštite povijesne cjeline Sesveta, određen im je sustav zaštite:

za zonu zaštite "B":

- očuvati i održavati u povijesnom kontinuitetu očuvanu urbanu matricu, mjerilo i sliku naselja, povijesnu graditeljsku strukturu, posebno vrijedne građevine i poteze, te parcelaciju;

- respektirati kvalitetne i karakteristične elemente naselja: trase glavnih komunikacija, središnji prostor - Trg D. Domjanića, karakterističnu parcelaciju i organizaciju čestice, te građevni pravac uz glavne komunikacije, dominantnu poziciju župne crkve, neizgrađene zelene površine i zaštićene dijelove prirode;

- održavati i sanirati svaku zgradu na kojoj su sačuvana izvorna graditeljska obilježja;

- održavati i uređivati neizgrađene površine i pripadajuću urbanu opremu, vodeći računa o njezinim autentičnim elementima kao što su javna rasvjeta, zelenilo i hortikulturna rješenja, oblikovanje i opremanje parkovnih površina, uređenje čestica te predvrtova i karakterističnih ograda;

- u slučaju zamjenske gradnje, pojedinačne interpolacije i rekonstrukcije postojećih zgrada svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru - oblik i veličina građevne čestice, namjena, veličina i oblikovanje građevine te njezin smještaj na čestici, uređenje čestice, način priključivanja čestice i građevine na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu - moraju se podrediti lokalnim uvjetima;

- nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje;

- mogućnost rekonstrukcije, zamjenske i nove gradnje, uz poštivanje mjerila i drugih lokalnih uvjeta, te uz prethodnu valorizaciju lokacije mora biti u skladu s utvrđenim urbanim pravilima;

za zonu zaštite "C":

- očuvanje pojedinih sačuvanih elemenata povijesne strukture naselja ponajprije radi zaštite ekspozicije prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti u zonama "A" i "B" prema GUP-u Sesveta, što znači očuvanje kompozicijskih vrijednosti naselja, zaštitu vizura, mjerila i parcelacije;

- prigodom uređenja i oblikovanja ovih zona potrebno je uspostaviti kvalitetni vizualni, prostorni i sadržajni odnos prema povijesnoj jezgri naselja;

- definirati i kvalitetno oblikovati koridor između naselja i željezničke pruge;

- mogućnost rekonstrukcije, zamjenske i nove gradnje, uz poštivanje mjerila i drugih lokalnih uvjeta mora biti u skladu s urbanim pravilima.

Unutar prostora obuhvata ovog plana nisu utvrđeni zaštićeni dijelovi prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju predviđa Zakon o zaštiti prirode.

Planom se štiti postojeće visoko zelenilo u Ulici V. Nazora te topografija prostora.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 36.

Na području obuhvata Plana s otpadom se postupa u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom.

Unutar područja obuhvata Plana pretpostavlja se nastanak samo komunalnog otpada koji treba uključiti u sustav izdvojenog skupljanja korisnog otpada.

Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne spremnike s poklopcem.

Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne spremnike (stari papir, staklo, istrošene baterije, PET, MET i sl.).

Spremnike za papir i staklo potrebno je postaviti tako da se osigura nesmetani kolni i pješački promet.

Za postavljanje posuda/spremnika potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojime se neće ometati kolni i pješački promet te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Kruti otpad može se odlagati samo na za to određena mjesta.

Posude/spremnike za skupljanje komunalnog otpada kao i za prikupljanje korisnog otpada treba smjestiti na parcelu građevine za svaku građevinu pojedinačno ili skupno ovisno o projektu i posebnim uvjetima komunalnog poduzeća.

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom predviđen je kao sustav podložan promjenama i unapređivanjima na temelju istraživanja i prijedloga trgovačkog društva, odnosno gradskoga tijela nadležnog za gospodarenje otpadom.

Omogućuje se:

- postavljanje posuda (spremnika) na javnim površinama (500 stanovnika po spremniku za jednu vrstu otpada) za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir, staklo, PET, metalni ambalažni otpad i sl.),

- formiranje prostora ograđenog zelenilom za smještaj grupacije spremnika za odvojeno prikupljanje otpada (tzv. zeleni otoci),

- prikupljanje biootpada u posude (spremnike) u domaćinstvima, na građevnoj čestici odnosno u građevini.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 37.

Na području Sesveta ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru i programima zaštite okoliša utvrđivat će se realizacija mjera zaštite i sanacije okoliša, te mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš utvrđenih ovim planom te drugih mjera kao i subjekti odgovorni za njihovo provođenje.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Unutar područja obuhvata Plana, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dopuštenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. Također, ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u tom smislu.

Ovim su planom utvrđene mjere koje se na području obuhvata trebaju provoditi sa svrhom sanacije, zaštite i unapređenje stanja okoliša, i to:

- provedba mjera zaštite zraka,

- provedba mjera zaštite tla,

- provedba mjera zaštite voda,

- provedba mjera zaštite od buke,

- provedba mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti,

- provedba mjera zaštite od požara i eksplozije.

9.1. Mjere zaštite zraka

Članak 38.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama posebnih propisa, uz obvezno provođenje mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka. Nije dopušteno prekoračenje preporučenih vrijednosti kakvoće zraka propisanih odredbama posebnih propisa, niti ispuštanje u zrak onečišćujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane odredbama posebnih propisa.

Unutar obuhvata Plana ne mogu se smještati namjene koje svojim postojanjem i radom otežavaju i ugrožavaju okoliš i stambenu namjenu kao osnovnu funkciju u naselju.

Oblikovanjem sustava prometnica, orijentacije na javni prijevoz i bezolovna goriva osigurat će se rasterećenje urbanih naseljenih područja od intenzivnog prometa i negativnog utjecaja onečišćavanja zraka prometom. Poticanjem gradnje i korištenja biciklističke mreže i pješačkih putova dodatno će se umanjiti negativni utjecaj sustava mobilnosti na kakvoću zraka u urbanom području.

Zaštita zraka osigurat će se i proširivanjem plinske mreže te sustavnom kontrolom rada malih kotlovnica.

Plinofikacijom, te štednjom i racionalizacijom energije, energetski učinkovitom gradnjom i uporabom obnovljivih izvora energije, te prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti osigurava se očuvanje i unapređenje kakvoće zraka.

9.2. Mjere zaštite tla

Članak 39.

Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanje izgrađenosti parcela i planiranjem javnih parkova, sačuvat će se tlo neizgrađenim, a time ukupna kvaliteta gradskoga naseljenog prostora.

Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada. Posebnu pozornost treba posvetiti modernizaciji i proširivanju mreže odvodnje otpadnih voda, te kontrolirati cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada. Fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u suglasju s pozitivnim propisima.

Zoniranjem područja gradnje, propisivanjem urbanih pravila, te mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti racionalizirat će se korištenje zemljišta i sačuvati prirodne karakteristike tla negradivih područja.

9.3. Mjere zaštite voda

Članak 40.

Na području obuhvata Plana ne postoje otvoreni vodotoci ni registrirani zagađivači vode.

Mjerama provedbe treba osigurati cjelovitu izgradnju sustava otpadnih voda i sustava lokalne zaštite tla i podzemnih voda od potencijalnih zagađivača. Potrebno je provoditi mjere zbrinjavanja otpada i proširivati i modernizirati mrežu odvodnje otpadnih voda i gradnjom oborinske odvodnje na prometnicama.

Očuvanje i unapređenje kvalitete vode osigurava se:

- planiranjem i gradnjom građevina za odvodnju otpadnih voda,

- zabranom, odnosno ograničavanjem ispuštanja opasnih tvari propisanih Uredbom o opasnim tvarima u vodama,

- kontroliranim odlaganjem otpada,

- zaštitom podzemnih voda odgovarajućim režimima zaštite, razvojem komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija i gospodarenje otpadom), te praćenjem primjene propisanih mjera zaštite u proizvodnim djelatnostima, prometu i korištenju otrova 1. skupine (kloriranih ugljikohidrata i spojeva koji sadrže nitrate).

9.4. Mjere zaštite od buke

Članak 41.

Na području obuhvata Plana, mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama posebnih propisa.

Mjere zaštite od prekomjerne buke provodit će se:

- zabranom rada objekata i postrojenja koja su izvor buke ili utvrđivanjem posebnih mjera i uvjeta za njihov rad,

- regulacijom prometa u svrhu zabrane ili ograničenja protoka vozila ili isključenjem iz prometa određenih vrsta vozila,

- izradom karte imisija buke koja je prikaz postojećih i/ili predviđenih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja,

- utvrđivanjem uvjeta pod kojima se sa stajališta zaštite od buke može locirati neki objekt,

- sadnjom visokog zelenila uz planirane prometnice.

9.5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 42.

Mreža skloništa ravnomjerno je razmještena s obzirom na gustoću naseljenosti i stupanj ugroženosti, a prikazana je na na kartografskom prikazu 7. Mreža skloništa zajedno sa izračunom potrebnog broja sklonišnih mjesta i potrebnog broja skloništa za proračunske zone (A, B, C, D, E i F) na koje je podijeljena zona obuhvata Plana. Planom zaštite i spašavanja moguće je ustanoviti potrebu i odrediti i druge lokacije za izgradnju skloništa.

Potreban broj sklonišnih mjesta na području Plana iznosi 1174, a ona su ravnomjerno raspoređena u 4 skloništa kapaciteta maks. 300 sklonišnih mjesta po jednom skloništu na udaljenostima u radijusu od 200 m.

Skloništa će biti ukopana, a gradit će se na građevnoj čestici dječje ustanove (zona D4-1) i u javnom parku (zone Z1-1 i Z1-2).

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti planiraju se polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe u sljedećim elementima:

- načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja ovisno o planiranoj strukturi pojedinih strukturalno i funkcionalno različitih dijelova ovog plana,

- mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva uz obveznu gradnju skloništa prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje,

- mjerama za zaštitu od požara, uz obavezno osiguravanje svih elemenata koji su nužni za učinkovitu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje.

Na području obuhvata Plana predviđena je provedba mjera zaštite pučanstva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Prema Planu zona ugroženosti GUP-a Sesveta, područje Gajišća spada u grupu 1. stupnja ugroženosti naseljenih mjesta u kojima se osigurava zaštita stanovništva i drugih materijalnih dobara gradnjom skloništa.

Skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva treba graditi s kolnim pristupom i obavezno kao dvonamjenske sadržaje s mirnodopskom namjenom.

Dijelom su predviđena kao podrumski prostori građevina s javnom i društvenom namjenom te stambeno-poslovnih građevina gdje im mirnodopska namjena može biti npr. fitness centar, izložbeni prostor te druga kompatibilna namjena i sadržaj ili su predviđena na česticama javnih zelenih površina.

Sukladno odredbama posebnih propisa određuje se da:

- minimalni predviđeni međusobni razmak zgrada ne smije biti manji od visine sljemena krovišta veće zgrade, ali ne manji od h1/2 + h2/2 + 5 m; ovo pravilo vrijedi za udaljenost objekata na duljim stranama zgrada,

- međusobni razmak zgrada izračunat prema navedenoj formuli može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom (glavnim projektom) dokazano da je konstrukcija zgrade otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekta neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim zgradama.

Za cijelo će se naselje izvesti prometna i komunalna infrastruktura. Predviđenim širinama koridora ulica kao i visinama objekata osigurana je prohodnost ulica u svim uvjetima te je bitno smanjena povredivost prostora.

Sva su skloništa otpornosti od 100 kPa. Broj sklonišnih mjesta u skloništima odredit će se:

- za stambene blokove i kućna skloništa prema veličini grupe građevina ili pojedinih građevina, uz uvjet da se za svakih 50 m² GBP osigura sklonišni prostor za najmanje 1 osobu,

- za skloništa pravnih osoba za dvije trećine broja zaposlenih, a pri radu u više smjena za dvije trećine zaposlenih u brojnijoj smjeni,

- za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište ili sklonište bloka, a koji se mogu zateći na javnome mjestu u polumjeru gravitacije javnog skloništa od 200 m.

Ovim se planom određuje obveza izgradnje skloništa koja se odnosi na sve pravne osobe kao i na višestambenu izgradnju.

9.6. Mjere zaštite od požara

Članak 43.

Tijekom izrade ovog plana ugrađene su mjere zaštite od požara. S obzirom na karakter ovog plana (UPU), tek kada se budu aktom o uređenju prostora utvrdile točne lokacije građevina, njihovi stvarni kapaciteti i organizacija proračunskih zona, moći će se u potpunosti primjeniti sljedeće odredbe:

- osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa,

- osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa.

Pristupni putovi za vatrogasna vozila su kolne, kolno-pješačke i pješačke površine u naselju. Uvjeti pristupa za vatrogasna vozila:

- pristupi su minimalne širine 3,0 m s prolazima visine 4,0 m i rampama nagiba do 10%,

- površine za operativni rad vozila su minimalnih dimenzija 5,5x11,0 m,

- površine za operativni rad i pristup vozila moraju imati nosivost od 100 kN osovinskog pritiska.

S obzirom na to da se radi o Urbanističkom planu uređenja, a ne o Detaljnom planu uređenja, točan položaj površina za intervenciju vatrogasnog vozila bit će moguće odrediti tek kada se budu znale točne lokacije građevina i njihova tipologija. Planom se osiguravaju pristupi pojedinim zonama obuhvata (načelnim proračunskim jedinicama).

U cijelom će se naselju u zgradama izvesti unutarnja hidrantska mreža, izvedena u skladu s propisima. Vanjsku hidrantsku mrežu će se izvesti hidrantima na udaljenosti najviše do 80 m. Svaku građevinu treba podijeliti na požarne sektore. U potpuno ukopanim garažama potrebno je izvesti sprinkler sistem za gašenje požara.

Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa.

Za gašenje požara koristit će se planirani nadzemni hidranti s cjevovodima promjera 150 mm koji će omogućiti odgovarajući protok vode za protupožarne potrebe. Planiranu hidrantsku mrežu treba izvesti prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

9.7. Mjere zaštite od eksplozija

Članak 44.

Pri projektiranju i izgradnji niskotlačnog plinovoda i priključaka moraju se poštivati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak postojećih i planiranih instalacija i građevina).

Za priključke građevina na plinovode vrijedi isto što i za pripadajuće plinovode s tim da je kod paralelnog vođenja uz zgrade minimalna udaljenost 1,0 m. Iznimno, kod križanja plinovoda i priključaka građevina s ostalim instalacijama dopušteno je da udaljenost po vertikali (svijetli razmak) bude minimalno 0,15 m, ali uz primjenu zaštite jedne od instalacija (plastična ili čelična cijev, barijera od opeka ili betonskih cijevi ili polucijevi) i uz suglasnost vlasnika druge instalacije.

Plinoopskrbni cjevovodi načelno trebaju biti ukopani minimalno 1,0 m ispod nivelete kolnika prometnice. Krajevi zaštitne cijevi ili zaštitne barijere moraju biti na udaljenosti od instalacija, okana ili objekata određenih kod minimalne sigurnosne udaljenosti.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni

Članak 45.

Na području obuhvata ovog plana nije planirano zadržavanje građevina čija je namjena protivna planiranoj. Do privođenja planiranoj namjeni građevine koje su protivne planiranoj namjeni i propisanim uvjetima gradnje i uređenja mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima, ukoliko je to neophodno za poboljšanje života i rada.

Građevine što su sagrađene u skladu s odredbama posebnih propisa, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim planom, mogu se, do privođenja planiranoj namjeni rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz sljedeće uvjete:

1. stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima,

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrijev, tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² GBP-a svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu,

- postavljanje novog krovišta, bez nadozida, kod građevina s dotrajalim ravnim krovom, ili s nadozidom, ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog članka,

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova, radi sanacije terena;

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, javne, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta,

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i slično, površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² GBP-a i do 5% ukupnog GBP-a za veće građevine,

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine,

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu,

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 47.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.