Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Savski park - istok"

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Savski park - istok"

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Savski park - istok" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Urbane tehnike d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Članak 2.

Područje obuhvata Plana nalazi se na području gradske četvrti Novi Zagreb - zapad, koje po svom položaju unutar granica grada Zagreba, zauzima zapadni dio gradskog prostora.

Izradi Plana prethodio je natječaj za idejno urbanističko - arhitektonsko rješenje UPU Savski park - zapad, Remetinec-rotor, Tromostovlje-jug u Zagrebu. Natječaj je trajao od 24.4.2007. do 3.7.2007. Prvonagrađeni rad autora: Urbane tehnike d.o.o. iz Zagreba i Crtkano d.o.o., iz Zagreba, podloga je za izradu Plana. Prostorna koncepcija ovog plana nastala je temeljem razrade prvonagrađenog rada.

Područje obuhvaćeno programom za izradu Urbanističkog plana uređenja zone "Savski park - istok" omeđeno je:

- sa sjevera sjevernom granicom krune desnog nasipa rijeke Save;

- sa zapada UPU-om Savski park - zapad;

- s istoka UPU-om Remetinec rotor - zapad;

- s juga sjevernom regulacijskom linijom Jadranske avenije.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata Plana iznosi cca 9.3 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja "Savski park - istok" sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1 : 1000:

0. KOPIJA KATASTARSKOG PLANA S GRANICOM OBUHVATA....................................................... 1:1000

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA...................................................................................................... 1:1000

2.a PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
PROMETNA I ULIČNA MREŽA................................................................................................................. 1:1000

2.b PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA - TK I ENERGETSKI SUSTAV............................. 1:1000

2.c PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV................... 1:1000

3.a NAČIN I UVJETI GRADNJE
OBLICI I NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA PROSTORA.................................................................... 1:1000

3.b NAČIN I UVJETI GRADNJE
ZONE NATJEČajA........................................................................................................................................ 1:1000

4. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI................................. 1:1000

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1. Mješovita - pretežito stambena namjena (oker) M1

2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (oker) M2

3. Javna i društvena namjena - predškolska (crvena) D4

4. Javne zelene površine (zelena) Z1

5. Površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

6. Dječje igralište (znak) DI

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena (M1)

Članak 6.

U području obuhvata Plana planira se zona mješovite - pretežito stambene namjene.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće i planirane građevine pretežito su stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje.

Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske građevine (stambene, javne i društvene, i iznimno, poslovne namjene).

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- predškolske ustanove, škole;

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- političke, društvene organizacije i sadržaje kulture, vjerske zajednice;

- pošte, banke i sl.;

- posebnu namjenu;

- šport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledališta;

- športsko - rekreacijska igrališta;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori, uredi i sl.);

- ugostiteljsko - turističku namjenu, hotel;

- parkove i dječja igrališta;

- tržnice.

Prateći sadržaji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene građevine. Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 30% GBP-a na građevnoj čestici.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

Članak 7.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene planirane građevine su poslovne.

Na tim se površinama mogu graditi i jednonamjenske građevine (poslovne, javne i društvene). Površine za poslovnu namjenu smještene su uz značajnije gradske poteze i u središnjim gradskim prostorima.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:

- javnu i društvenu namjenu;

- tržnice, gradske robne kuće, hotele;

- rad s komplementarnim sadržajima;

- šport i rekreaciju;

- parkove i dječja igrališta;

- posebnu namjenu;

- i druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu mineralnih sirovina.

1.3. Javna i društvena namjena - predškolska ustanova (D4)

Članak 8.

Predškolska ustanova (dječji vrtić s 5 jasličkih i 7 vrtićkih skupina) kapaciteta cca 190 djece planirana je u sjeveroistočnom dijelu naselja. Za predmetnu kazetu potrebno je provesti arhitektonski natječaj.

1.4. Javne zelene površine - javni park (Z1)

Članak 9.

Javni park - Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

U kazeti Z1-1 ne dopušta se nikakva gradnja osim po potrebi izgradnja novih trafostanica i plinskih regulacijskih i blokadnih stanica.

1.5. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Članak 10.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža, trgovi i druge pješačke površine, komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture, te linijske i površinske građevine za promet.

2. Uvjeti smještaja građevina u zoni mješovite namjene

Članak 11.

Položaj, veličina i granice kazeta te maksimalni građevni pravci građevina određeni su kartografskim prikazom 3.a Način i uvjeti gradnje, Oblici i način korištenja i uređenja prostora, u mjerilu 1:1000.

Obvezni prostorni pokazatelji kazeta za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 4. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina ove odluke.

U svim građevinama moguća je gradnja više etaža podruma, a broj podzemnih etaža nije ograničen.

U svim kazetama je moguća gradnja transformatorskih stanica.

U kazeti mješovite - pretežito stambene namjene oznake M1 gradit će se stambene ili stambeno-poslovne građevine.

U kazetama mješovite-pretežito poslovne namjene oznake M2-1, M2-2 i M2-3 gradit će se građevine poslovne namjene.

2.1. Mješovita-pretežito stambena namjena - kazeta M1

Članak 12.

Kazeta M1 uređivat će se prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih građevina;

- gradnja stambenih ili stambeno-poslovnih građevina na građevnoj čestici koja odgovara površini kazete;

- u kazeti je moguće graditi više građevina;

- nadzemna izgrađenost kazeta ne može biti veća od 50%;

- podzemna izgrađenost kazeta ne može biti veća od 80%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in je 2,5;

- moguće je graditi više građevina, s tim da njihova međusobna nadzemna udaljenost ne može biti manja od 12 m ili je moguće graditi jednu građevinu s više nadzemnih volumena s tim da njihova međusobna nadzemna udaljenost ne može biti manja od 12 m;

- udaljenost građevina od međe pripadajuće građevne čestice ne može biti manja od 6 m, osim od javnoprometnih površina (ulica, trg) i javnog parka;

- omogućava se fazna izgradnja građevina unutar kazete;

- maksimalni broj nadzemnih etaža građevine je 20;

- udio poslovne namjene iznosi maks. 30% GBP-a;

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren kazete je 20%;

- potreban broj PGM-a treba osigurati na vlastitom zemljištu, tj. u kazeti, prema normativu iz točke 6.1.2. ove odluke;

- zahvat u kazeti oznake M1 prema čl. 101. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba je gradski projekt.

2.2. Mješovita-pretežito poslovna namjena - kazete M2-1, M2-2 i M2-3

Članak 13.

U kazetama oznake M2-1, M2-2 i M2-3 gradit će se jednonamjenske poslovne građevine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojeće građevine;

- gradnja poslovnih građevina na građevnoj čestici koja odgovara površini kazete;

- u kazeti je moguće graditi više građevina;

- nadzemna izgrađenost kazete ne može biti veća od 50%;

- podzemna izgrađenost kazete ne može biti veća od 80%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in u kazetama M2-2 i M2-3, je 4,5;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in u kazeti M2-1, je 5,0;

- u kazetama je moguće graditi više građevina, s tim da njihova međusobna nadzemna udaljenost ne može biti manja od 12 m ili je moguće graditi jednu građevinu s više nadzemnih volumena s tim da njihova međusobna nadzemna udaljenost ne može biti manja od 12 m;

- udaljenost građevina od međe pripadajuće građevne čestice ne može biti manja od 6 m, osim od javnoprometnih površina (ulica, trg) i javnog parka;

- omogućava se fazna izgradnja građevina unutar kazeta;

- maksimalni broj nadzemnih etaža građevine je 20;

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren kazete je 20%;

- potreban broj PGM-a treba osigurati u kazeti prema normativu iz točke 6.1.2. ove odluke;

- zahvati u kazetama M2-1, M2-2 i M2-3 prema čl. 101. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba su gradski projekti.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 14.

U kazeti D4 planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta cca 10-12 odgojnih skupina (cca 5 jasličke i 7 vrtićke dobi) kapaciteta cca 190 djece.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 3.a NAČIN I UVJETI GRADNJE, OBLICI I NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA PROSTORA u mjerilu 1:1000.

3.1. Kazeta D4

Članak 15.

Kazeta D4 uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- gradnja samostojeće predškolske građevine na građevnoj čestici koja odgovara površini kazete;

- najveća visina građevine je jedna etaža;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in je 0,8,

- najmanje 40% površine građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkom 8.3. ove odluke;

- udaljenosti od međa ne manje od 6,0 m, osim od javnoprometnih površina (ulica, trg) i javnog parka;

- potreban broj PGM osigurati unutar kazete prema normativu iz točke 6.1.2. ove odluke;

- obveza provedbe arhitektonskog natječaja.

4. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Članak 16.

Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_i) nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Tlocrtna površina je površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podzemne etaže i nadstrešnicu prema članku 34. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže.

Izgrađenost građevne čestice je odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i površine kazete izražen u postocima.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) se izračunava s omjerom GBP-a samo nadzemnih etaža, ne računajući podzemne etaže. Koeficijent (k_in) se odnosi na kazetu.

Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata.

Građevinska (bruto) površina - GBP zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, S, P, K, Pk) uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

5. Uvjeti smještaja panoa i sl.

Članak 17.

Na području obuhvata Plana unutar svih kazeta moguće je postavljanje reklamnih panoa, reklama, jarbola i sl., a sukladno odredbama Pravilnika o postavljanju antena, uređaja, natpisa, zaštitnih naprava na izlozima, jarbola, reklama i reklamnih panoa na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 11/07).

6. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 18.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.a Prometna ulična i komunalna infrastrukturna mreža, prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnice te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnice, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Omogućava se etapna izgradnja prometnica unutar obuhvata Plana što će se odrediti lokacijskom dozvolom.

Preko uličnih koridora (novoplanirane ulice uz Savski nasip spojne ulice na deniveliranu Jadransku aveniju) ostvaruje se kolni i pješački pristup do kazeta te se osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti od 15 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika širine u pravilu 2,0 m, s tim da ne smiju biti uži od 1,5 m.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

6.1.1 Garaže

Članak 19.

U garažama je potrebno osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila za osobe s invaliditetom.

6.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 20.

Potreban broj PGM-a određuje se na 1000 m² građevinske (bruto) površine, ovisno o namjeni prostora u građevini:

U građevinsku izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 2. ovoga članka, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele, hostele i pansione na svake dvije sobe;

- motele na svaku sobu;

- kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala;

- športske dvorane i igrališta s gledalištima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta;

- ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta;

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

- bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u smjeni;

- ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u smjeni;

- vjerske građevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.

6.1.3. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 21.

Autobusne linije se prema potrebi mogu uvesti u ulice u obuhvatu Plana (novoplanirana prometnica uz Savski nasip i spojna prometnica s deniveliranom Jadranskom avenijom). Autobusna i tramvajska stajališta s ugibalištima načelno su označena dok će se njihov točan smještaj u prostoru riješiti daljnjom razradom prostorne i tehničke dokumentacije.

7. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 22.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b Prometna ulična i komunalna infrastrukturna mreža; Komunalna i infrastrukturna mreža - TK I ENERGETSKI SUSTAV, u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, unutar područja obuhvata bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Potrebno je osigurati koridor za DTK tamo gdje je predviđena gradnja i uređenje osnovne ulične mreže i to obostrano u pješačkim hodnicima unutar zone zahvata.

DTK će se graditi u skladu s posebnim propisima, izvođenjem montažnih betonskih zdenaca i PVC cijevi ø110, ø50; u koje će se uvlačiti TK kabeli.

Predvidjet će se po potrebi zaštita i premještanje postojećih TK kapaciteta na području zone zahvata.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice, osim unutar kazeta i čestica, predviđeno je postavljati i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.)

U obuhvatu Plana moguće je postavljanje osnovnih postaja pokretnih telekomunikacija - antena II. i III. generacije, na krovne prihvate postojećih i planiranih građevina. Gradnja antenskih stupova nije moguća.

7.1. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 23.

Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazima 2.b Prometna ulična i komunalna infrastrukturna mreža; Komunalna i infrastrukturna mreža - TK I ENERGETSKI SUSTAV i 2.c PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV, u mjerilu 1:1000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže komunalne infrastrukture, osim vodova koji se nalaze unutar obuhvata koji će se staviti izvan funkcije.

7.1.1. Vodoopskrba

Članak 24.

Idejnim rješenjem treba obuhvatiti rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda uz mogućnost etapne realizacije, a što će se definirati u postupku ishođenja lokacijske dozvole. Potrebne profile treba odrediti na temelju hidrauličkog proračuna i potrebne količine vode za cijelo područje obuhvata. Buduću vodoopskrbnu mrežu treba, radi kvalitetne opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara, spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu. Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i treba je tlocrtno i visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama. Profil cjevovoda (potrebnu količinu i tlak) projektant će dokazati hidrauličkim proračunom. Za ulazne podatke za hidraulički proračun koristit će podatke stvarnog stanja na terenu (Q-h mjerenja na karakterističnim točkama).

7.1.2. Odvodnja

Članak 25.

Interna kanalizaciju objekata i pratećih sadržaja projektirat će se i izgraditi kao razdjelni sustav odvodnje tako da se oborinske vode s krova budućih građevina, kao i pročišćene (preko separatora ulja, slivnika s taložnikom i dr.) oborinske vode s internih prometnica i parkirališta unutar parcele priključe na novi oborinski kolektor, te će se na taj način, čiste krovne vode i pročišćene oborinske vode oborinskim kanalom te precrpnom stanicom i tlačnim cjevovodom upustiti u rijeku Savu.

Otpadne vode budućih građevina s odvodnjom pratećih sadržaja priključit će se na budući kolektor mješovite kanalizacije. U sklopu rješenja etape izgradnje Jadranske avenije dimenzionirani su retencijski bazeni, a prilikom dimenzioniranja crpne stanice, tlačnih cjevovoda i budućih naselja uzeto je u obzir da će oni prihvaćati oborinske vode budućeg naselja između rijeke Save i tog dijela Jadranske avenije. A izgradnja po potrebi objekata za rasterećenje oborinske kanalizacije (preljevi s retencijskim bazenima) morat će se rješavati u sklopu izrade detaljne projektne dokumentacije odvodnje budućih naselja i prometnica uz mogućnost etapne realizacije, a što će se definirati u postupku ishođenja lokacijske dozvole.

7.1.3. Plinoopskrba

Članak 26.

Planira se provesti potpuna plinofikacija planiranih građevina unutar obuhvata Plana čime će se omogućiti korištenje prirodnog plina u njima za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje te eventualno za hlađenje i tehnološke potrebe. Preporučljivo je da se plin za grijanje i potrošnu toplu vodu u manjim građevinama, u stanovima u višestambenim građevinama, te u izdvojenim dijelovima većih građevina koristi preko kombi bojlera, a po potrebi u većim nestambenim građevinama preko kotlovnica.

Planirane građevine unutar obuhvata Plana opskrbljivat će se prirodnim plinom planiranim srednjotlačnih plinovodima. Unutar kao i u neposrednoj kontaktnoj zoni obuhvata Plana po planiranim prometnicama predviđeni su koridori za srednjotlačne plinovode tako da se omogući plinofikacija planiranih građevina. Srednjotlačna plinska mreža unutar obuhvata Plana treba činiti tehničku cjelinu s planiranom plinskom mrežom unutar obuhvata UPU Savski park -zapad i UPU Remetinec rotor-zapad te planiranoga plinskog sustava u zoni Arena Lanište i Trgovačko-zabavnog centra Lanište, a opskrbljivat će se prirodnim plinom iz plinske regulacijske stanice PRS Kajzerica i PRS Lanište.

Južno od obuhvata Plana treba planirati koridor za nastavak izgradnje visokotlačnog plinovoda VTP DN 400 prema zapadu.

U sklopu izgradnje odnosno rekonstrukcije prometnica na južnom dijelu obuhvata Plana bit će potrebno štititi ili rekonstruirati postojeći visokotlačni plinovod VTP DN 400 i VTP DN 500.

Dimenzije planiranih srednjotlačnih plinovoda u grafičkom prilogu su načelne, a stvarne dimenzije odredit će se izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna.

STP se grade podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1 m te se izvode sukladno propisima za plinovode radnog tlaka do 4 bara. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za STP je 2 m, a za srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m.

Svaka građevina odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim građevinama mora imati zasebni srednjotlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavni zapor smještenim u ormariću na fasadi građevine. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

VTP se grade podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1 m te se izvode sukladno propisima za plinovode do 16 bara. Minimalna sigurnosna udaljenost građevina od VTP je 10 m s tim da se ova minimalna sigurnosna udaljenost može smanjiti uz primjenu posebnih mjera zaštite i suglasnost Gradske plinare Zagreb.

Udaljenosti VTP i STP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke Gradske plinare Zagreb.

Plinske regulacijske i blokadne stanice moguće je graditi po potrebi u svim kazetama, nadzemno. Oko njih se po potrebi izvan zone ugroženosti od eksplozije postavlja zaštitna ograda. Lokacija plinske regulacijske i blokadne stanice mora imati pristupni put s javnoprometne površine s jednim parkirališnim mjestom za povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila.

Plinska regulacijska i blokadna stanica mora biti udaljena do javnoprometne površine najmanje 3 m, a od susjednih građevina najmanje 10 m.

7.1.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 27.

Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom planiranih objekata definirat će se u prethodnim elektroenergetskim suglasnostima za svaki pojedini objekt, u fazi ishođenja investicijsko-tehničke dokumentacije, a na temelju elektroenergetskih potreba.

Transformatorske stanice moguće je locirati u svim kazetama.

Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

Trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete), u pravilu, vode se u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

8. Uvjeti uređenja zelenih površina

8.1. Javni park - kazete Z1-1 i Z1-2

Članak 28.

U kazetama Z1-1 i Z1-2 planira se javni park.

Uređenje parka, odnosno parkovne površine, utječe na sliku i identitet područja, te oblikovnim karakteristikama i sadržajima, uz vrtnotehnička rješenja, omogućavaju korištenje ekoloških, rekreacijskih i estetskih gradskih prostora. Struktura planiranog parka trebala bi sadržavati visoko i nisko zelenilo, šetnice, dječje igralište, te sadržaje za boravljenje stanovnika.

U kazeti Z1-2 planiraju se dječja igrališta. Oprema planiranoga dječjeg igrališta treba zadovoljiti uvjete razvoja i psihofizičke sposobnosti djece s adekvatnim spravama postavljenim prema edukativnim, sigurnosnim i ekološkim standardima.

8.2. Zelenilo u zoni mješovite namjene-pretežito stambene i zonama mješovite-pretežito poslovne namjene

Članak 29.

Zelene površine integrirane uz stambene, stambeno-poslovne i poslovne građevine trebaju ponajprije oplemenjivati ugođaj i humanizirati okoliš suptilnim odabirom vrsta i razmještajem u neposrednom okolišu stanovanja.

Gabariti vegetacije, dekorativni elementi i eventualno oblikovane odmorišne zone slijede namjene stambenih prostora unutar građevina i kretanja stanara u njihovom neposrednom okolišu.

U kazetama najmanje 20% površine mora biti prirodni teren.

8.3. Zelenilo uz predškolsku ustanovu

Članak 30.

Zelenilo uz predškolsku ustanovu funkcionalno je prilagođeno boravku djece mlađeg uzrasta, čije sastavnice uređenja su elementi kojima će se osigurati siguran, zaštićen i atraktivan prostor za boravak djece na otvorenome. Osnovu krajobraznog uređenja u ovoj namjeni treba činiti zaštitni vegetacijski sklop - slobodno razveden, a bogate tlocrtne i gabaritne reljefnosti. Takvim zelenim obodom vizualno se definiraju interni prostori za dječju igru. U središnji dio površine trebalo bi ugrađivati slobodnostojeće stablašice voluminoznog gabarita krošnje kako bi se osigurala zaštita od sunca. U sklop zelenih površina, opremljenih sadržajima za igru, treba uvrstiti širu paletu dendromaterijala, kako bi se stvorili poligoni za spoznajno - edukativne aktivnosti. Oprema će uključivati adekvatne sprave koje zadovoljavaju uvjete razvoja i psihofizičke sposobnosti djece.

U kazeti najmanje 40% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

9. Postupanje s otpadom

Članak 31.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod višestambenih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica u kazetama višestambene ili poslovne gradnje i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja kazete.

10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 32.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže radi čuvanja i poboljšanja kvalitete vode;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete.

10.2. Zaštita zraka

Članak 33.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje, pripremu tople vode, kuhanje te eventualno za hlađenje i tehnološke potrebe.

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

- planiranom plinofikacijom prirodnog plina kojom će se pridonijeti očuvanju zraka, tla i voda.

10.3. Zaštita tla

Članak 34.

Mjere zaštite tla provode se osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

10.4. Zaštita od buke

Članak 35.

Mjere zaštite od buke provode se tako da se:

- namjena prostora i gradnja građevina planira u skladu s odredbama posebnih propisa.

10.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

10.5.1. Zaštita od požara

Članak 36.

Mjere zaštite od požara provode se:

- obveznom udaljenošću građevina od susjednih građevina najmanje 4 m, ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjedne građevine požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1m neposredno ispod pokrivača krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole;

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa.

Propisani broj i razmještaj pristupa i površina za operativni rad vatrogasnih vozila kao i druge mjere zaštite od požara odredit će se detaljnijom razradom svake pojedine kazete u skladu s odredbama posebnih propisa.

Mjere zaštite od požara bit će riješene u skladu s Pravilnikom o zaštiti od požara visokih objekata.

10.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 37.

Zone i domet ruševina pojedinih kazeta, te mreža i okvirni kapaciteti skloništa u skladu su s odredbama posebnih propisa i prikazani su na kartografskom prikazu 4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:1000, Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice je potrebno planirati tako da se osigura prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Skloništa za potrebe sklanjanja pučanstva grade se sukladno procjenama o mogućim opasnostima, a temeljem zakonskih odredbi.

Skloništa se dimenzioniraju na statičko opterećenje od 100 kPa za zaštitu od radijacijskog, biološkog i kemijskog djelovanja.

Skloništa osiguravaju neprekidno zadržavanje do 7 dana, te potrebno izoliranje od vanjskog prostora.

Skloništa su planirana tako da svaki zahvat u prostoru, odnosno građevina podmiruje svoje potrebe u vlastitoj kazeti.

U skladu s najvećim koeficijentima iskoristivosti, za pojedine kazete određen je maks. GBP za stambenu i poslovnu namjenu te za predškolsku ustanovu.

Potrebe sklonišnih mjesta za stambenu namjenu procijenjene su prema normativu 50 m² GBP/1 sklonišno mjesto.

Potrebe sklonišnih mjesta za poslovnu namjenu procijenjene su prema normativu 30 m² GBP/1 sklonišno mjesto.

Skloništa će se graditi na građevnim česticama građevina javne i društvene namjene, i to na sljedeći način:

- sklonište predškolska ustanova

Sklonište će biti ukopano u podzemnom dijelu objekta mirnodopske namjene prema potrebama ustanove.

190 djece + cca 30 zaposlenih, 2/3 zaposlenih + djeca, odabrano sklonište za 250 osoba

U Planu su dane procijenjene potrebe sklonišnih mjesta i broja skloništa, koji su određeni temeljem maks. GBP-a. Točni kapaciteti pojedinih skloništa te broj potrebnih skloništa odredit će se daljnjom prostornom razradom, odnosno lokacijskom dozvolom, temeljem GBP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, odnosno u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

Mirnodopska namjena skloništa mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti redovno održavanje skloništa, te ne smije umanjiti kapacitet sklonišna, te sprječavati ili usporavati pristup u sklonište.

Kapacitet i smještaj skloništa za zahvate u prostoru, odnosno građevine određuje se lokacijskom dozvolom prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje. U građevinsku bruto površinu za izračun skloništa ne uračunavaju se garaže.

11. Mjere provedbe Plana

11.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 38.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

11.2. Obveza provedbe arhitektonskih natječaja

Članak 39.

Na području obuhvata određene su kazete na kojima će se graditi građevine više od 9 etaža, za čije uređenje površina i oblikovanje građevina postoji obveza provedbe javnih arhitektonskih natječaja u skladu s propozicijama propisanih ovim planom, a temeljem članka 101. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 2/08 - ispr., 6/08 - ispr. i 8/08 - ispr.).

Na kartografskom prikazu 3.b Način i uvjeti gradnje - zone natječajA, u mjerilu 1: 1000, prikazane su prostorno - funkcionalne cjeline za koje će se provoditi javni arhitektonski natječaji s ciljem dobivanja što kvalitetnijeg prostorno - funkcionalno - oblikovnog rješenja kako slijedi:

- mješovita-pretežito stambena namjena: kazeta M1;

- mješovita-pretežito poslovna namjena: kazete M2-1, M2-2 i M2-3;

- javna i društvena namjena-predškolska ustanova-dječji vrtić: kazeta D4.

Javni arhitektonski natječaj može se raspisati za svaku kazetu posebno, za više kazeta zajedno ili za sve kazete unutar obuhvata.

Programe za provedbu arhitektonskih natječaja izrađuje ili verificira Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 40.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 41.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.