Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Buzinski Krči - Ranžirni kolodvor jug"

ODLUKU

o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja

"Buzinski Krči - Ranžirni kolodvor jug"

Članak 1.

U Odluci o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Buzinski Krči - Ranžirni kolodvor jug" (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/05 i 18/06) u članku 1. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

"Donose se Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja "Buzinski Krči - Ranžirni kolodvor jug", što ih je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2008. godine, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada."

Članak 2.

U članku 4. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

"Izmjene i dopune Plana sadržane u elaboratu Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja "Buzinski Krči - Ranžirni kolodvor jug" sastoje se od:

A. TEKSTUALNOG DIJELA:

0. Uvod

1. Koncept izmjena i dopuna UPU-a "Buzinski Krči - Ranžirni kolodvor jug"

2. Izmjene i dopune u tekstualnom dijelu Plana

3. Izmjene odredbi za provođenje

4. Izmjene kartografskih dijelova Plana

B. GRAFIČKIH PRIKAZA:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA......................................................................................................... 1:2.000

2.1. PROMET.............................................................................................................................................................. 1:2.000

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV................................................................................................................ 1:2.000

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

SUSTAV VODOOPSKRBE................................................................................................................................ 1:2.000

2.4. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

SUSTAV ODVODNJE........................................................................................................................................ 1:2.000

2.5. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

SUSTAV PLINOOPSKRBE............................................................................................................................... 1:2.000

2.6. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

ELEKTROENERGETSKI SUSTAV................................................................................................................... 1:2.000

3.1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA.................................................................... 1:2.000

3.2. OBLICI KORIŠTENJA PROSTORA................................................................................................................ 1:2.000

4. NAČIN GRADNJE.............................................................................................................................................. 1:2.000

5. MJERE ZAŠTITE I SKLANJANJA................................................................................................................. 1:2.000

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Iza dosadašnjeg stavka 4. koji postaje stavak 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

"Izmjene i dopune Plana iz stavka 3. ovog članka, ovjerene pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni su dio ove odluke."

Članak 3.

Članak 5. mijenja se i glasi:

"U smislu ove odluke izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.

2. Dijelovi (etaže) i visina građevine:

2.1. Podzemne etaže:

Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Pretežito ukopana etaža (PPo) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja ili suterena i ukopan je s najmanje 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine.

U svim građevinama čija se gradnja omogućuje ovom odlukom moguća je izgradnja podzemnih etaža, ukoliko se ne navodi drugačije ili je gradnja podzemnih etaža onemogućena na temelju posebnih zakona ili propisa.

2.2. Nadzemne etaže:

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno najmanje je jednim svojim pročeljem izvan terena.

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,2 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Potkrovlje može imati najveću visinu nadozida 90 cm.

3. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja.

4. Građevinska (bruto) površina zgrade (GBP) je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

5. Koeficijent izgrađenosti (k_ig) je odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.

6. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) je odnos građevinske (bruto) površine i površine građevne čestice; koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) se izračunava s omjerom GBP-a samo nadzemnih etaža, ne računajući podzemne etaže.

7. Gustoća izgrađenosti (G_ig) je odnos zbroja pojedinačnih koeficijenta izgrađenosti i zbroja građevnih čestica.

8. Koeficijent iskorištenosti (K_is) je odnos zbroja pojedinačnih koeficijenata građevne čestice i zbroja građevnih čestica."

Članak 4.

U članku 6. stavak 2. mijenja se i glasi:

"Na kartografskim prikazima iz članka 4. ove odluke su razgraničene zone različitih namjena pojedinih planskih oznaka namjene:

K1 - poslovna namjena;

K2 - trgovački kompleksi;

M1 - mješovita - pretežno stambena namjena;

Ž - željeznica;

K2-RT - logističko-distributivni centar - robni terminal;

Z1 - parkovno zelenilo;

Z - zaštitno zelenilo;

IS - površine infrastrukturnih sustava, koridori prometnica, dio čvora obilazne autoceste, koridori željeznice, reciklažno dvorište i komunalna baza."

Članak 5.

U članku 7., točki 2.1. Zone poslovne namjene, u stavku 2. alineji 3. brišu se riječi: "javne garaže".

Stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:

"Najmanja površina građevne čestice u zonama K1-7 i K1-4 može biti 1.000 m², širine najmanje 15 m, a u drugim zonama najmanje 3.000 m².

U ovim se zonama mogu graditi i građevine koje su dio poduzetničke zone te obrtničkog centra."

U točki 2.2. Zone trgovačkih kompleksa, iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

"U zoni K2-RT omogućuje se gradnja i uređenje logističko-distributivnog centra (robni terminal)."

Naziv točke i točka 2.3. Zone mješovite - pretežito poslovne namjene mijenjaju se i glase:

"2.3. Zone mješovite - pretežno stambene namjene

U zonama mješovite - pretežno stambene namjene (M1) mogu se graditi poslovne i stambene građevine s tim da prevladavaju stambene. Ne mogu se graditi opskrbni centri.

Mogu se graditi i jednonamjenske građevine (stambene, poslovne, građevine javne i društvene namjene).

Poslovna namjena mora biti takva da ne ometa stanovanje.

Za poslovne građevine u ovoj zoni primjenjuju se odredbe koje se odnose i na stambenu namjenu. Odredbe se odnose na građevnu česticu."

U točki 2.4.1. Zajedničke odredbe na kraju podtočke 4. dodaje se nova rečenica koja glasi:

"Iznimno, u zonama K1-7 i K1-4 najmanja površina građevne čestice može biti 1.000 m², a najmanja širina na regulacijskom i građevnom pravcu 15 m."

Podtočka 5. mijenja se i glasi:

"Uz regulacijski pravac obavezna je sadnja drvoreda, osim ispod dalekovoda i uz magistralne plinovode. Iznimno se u zonama K2-4, K2-5 i K2-6 dijelovi građevina mogu graditi i uz regulacijsku liniju građevne čestice, uz ulice "1", "2" i "3"."

U podtočki 9. rečenica iza alineje 6. mijenja se i glasi:

"Iznimno se u zonama K2-4, K2-5 i K2-6 dijelovi građevina mogu graditi i uz regulacijsku liniju građevne čestice, uz ulice "1", "2" i "3"."

Iza podtočke 11. dodaju se nove podtočke 12. i 13. koje glase:

"12. Uz regulacijski pravac obavezna je sadnja drvoreda, osim ispod dalekovoda i uz magistralne plinovode. Iznimno se u zonama K2-4, K2-5 i K2-6 dijelovi građevina mogu graditi i uz regulacijsku liniju građevne čestice, uz ulice "1", "2" i "3".

13. Građevine u zonama K2-4 i K2-5 mogu se povezivati međusobno iznad i ispod ulica "11" odnosno "12" i Ulice SR Njemačke. Pritom dužina takvog spoja nije ograničena u odnosu na dužinu ulice. Stupovi za premoštenje moraju biti u zoni zelenila prometnica. Visina spojnog dijela može biti 1 - 4 etaže. Visina slobodnog prostora ispod građevine do kolnika ulice mora biti najmanje 4,5 m. Ove se građevine mogu graditi temeljem davanja prava građenja iznad ulica tako da se omogući cjelovitost izgrađenog kompleksa."

Točka 2.4.2. Uvjeti smještaja i način gradnje u pojedinim zonama mijenja se i glasi:

"1. ZONA K1-1

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 1,5.

Visina građevine može biti 2-5 etaža, maks. cca 20 m.

2. ZONA K1-2

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 1,0.

Visina građevine može biti 2-5 etaža, maks. cca 20 m.

3. ZONA K1-3

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) 1,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaža, maks. cca 15 m.

4. ZONA K1-4

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 1,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaža, maks. cca 15 m.

5. ZONA K1-5

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 1,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaža, maks. cca 15 m.

6. ZONA K1-6

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) 1,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaža, maks. cca 15 m.

7. ZONA K1-7

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) 1,5.

Visina građevine može biti 1-5 etaža, maks. cca 20 m.

8. ZONA K1-8

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) 1,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaža, maks. cca 15 m.

9. ZONA K1-9

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) 1,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaža, maks. cca 15 m.

10. ZONA K2-1

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 1,5.

Visina građevine može biti 1-3 etaže, maks. cca 15 m.

11. ZONA K2-2

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% građevne čestice mora biti prirodni teren.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) može biti najviše 2,0.

Visina građevina može biti 1-3 etaže maks. cca 15 m.

12. ZONA K2-3

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% građevne čestice mora biti prirodni teren. Visina građevina može biti 1-8 etaža, odnosno najviše cca 24 m.

Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) može biti najviše 2,0.

ZONA K2-3 GRADSKI PROJEKT

U dijelu zone, za gradnju građevina visine više od 9 nadzemnih etaža do najviše 20 nadzemnih etaža (cca 65 m), određen je obuhvat gradskog projekta kao zona javnog natječaja. Na takvoj građevnoj čestici minimalno 30% površine treba biti zelenilo na prirodnom tlu u javnom korištenju, koeficijent izgrađenosti čestice može biti do 0,5, koeficijent iskoristivosti može biti do 3,5, a udaljenost od granica čestica (osim od javnoprometnih površina) mora biti pola visine građevine.

13. ZONA K2-4

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 90%. Najmanje 10% površine građevne čestice mora biti prirodan teren. Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno je 2,2.

Visina građevine može biti 1-30 etaža, a najviša visina cca 101 m.

U dijelu zone uz križanje Ulice SR Njemačke i „Ulice 2“ najmanja visina građevine mora biti 9 nadzemnih etaža.

U istom dijelu zone, za visinu građevine veće od 9 nadzemnih etaža do najviše 30 nadzemnih etaža, zona K2-4 je određena kao obuhvat gradskog projekta.

Krovne plohe se mogu oblikovati tako da budu u javnom korištenju kao krovni vrtovi, te da se većim dijelom koriste kao terase, parkovni ili prostori igrališta te kao izložbeni prostori i parkirališta. U ovoj se zoni mogu graditi reklamni stupovi i panoi visine određene posebnim propisima.

Građevine se mogu graditi i iznad koridora internih prometnica unutar zona. Ako je prometnica na vijaduktu, može se graditi dijelove građevina i ispod nje.

Programski pokazatelji se odnose na zonu kao cjelinu.

14. ZONA K2-5

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 40%. Najmanje 10% površine čestice mora biti zelenilo na prirodnom tlu, u pravilu izvan građevinskih linija. Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) može biti najviše 2,0. Visina građevina može biti 1-8 etaže, maks. cca 30 m.

Krovne plohe se mogu oblikovati tako da budu u javnom korištenju kao krovni vrtovi, te da se većim dijelom koriste kao terase, parkovni prostori ili prostori igrališta te kao izložbeni prostori i parkirališta.

U ovoj zoni mogu se graditi reklamni stupovi i panoi visine određene posebnim propisima kao dijelovi osnovne građevine.

15. ZONA K2-6

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 40%. Najmanje 10% površine čestice mora biti zelenilo na prirodnom tlu, u pravilu izvan građevinskih linija. Koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) može biti najviše 1,0. Visina građevina može biti 1-5 etaže, maks. cca 25.

16. ZONA K2-7

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 50%. Najmanje 20% građevne čestice mora biti zelenilo na prirodnom tlu.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_is) je 2,0.

Visina građevine može biti 1-9 etaža, maks. cca 40 m.

17. ZONA K2-RT

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 20%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 0,5.

Visina građevine može biti 1-3 etaža, maks. cca 15 m.

18. ZONA M1-1

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 40%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 1,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaža, maks. cca 15 m.

19. ZONA M1-2

Najveća izgrađenost građevne čestice može biti 40%. Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodan teren.

Najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je 1,0.

Visina građevine može biti 1-3 etaža, maks. cca 15 m.

TABLICA 1. PROGRAMSKI POKAZATELJI PO OBRAČUNSKIM ZONAMA I NAMJENAMA

Odredbe o minimalnoj iskoristivosti nadzemno i minimalnom broju etaža primjenjuju se za svaku građevnu česticu pri izdavanju građevne dozvole.

Za zone K2-4 i K2-RT odredbe se primjenjuju za zonu kao cjelinu."

Iza točke 2.5. Željeznica dodaje nova točka 2.6. koja glasi:

"2.6. Trgovački centri - logističko-distributivni centar - robni terminal

U zoni (K2-RT) se mogu graditi građevine poslovne, upravne, uredske, trgovačke, uslužne i proizvodne namjene bez negativnog utjecaja na okoliš, interne cestovne i željezničke komunikacije, prateći skladišni prostori, kontejnerski terminal, poslovni hotel, ugostiteljske građevine, interna benzinska postaja s praonicom teretnih vozila te drugi sadržaji potrebni za funkcioniranje terminala. Robni terminal će biti jedna građevna čestica."

Članak 6.

U članku 8. stavku 1. riječ: "poslovne" zamjenjuje se riječju: "stambene".

Iza stavka 6. dodaju se novi stavci od 7. do 10 koji glase:

"ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA ZONU MJEŠOVITE PRETEŽNO STAMBENE NAMJENE:

Uz pretpostavku o maksimalno 540 stanovnika broj djece predškolske dobi bit će 44, a obuhvat u ustanovi 32.

Članak 8.

U članku 11., stavak 13. mijenja se i glasi:

"Planom je omogućeno da se iznad i ispod ulica '11' i '12' te Ulice SR Njemačke grade prometne građevine što će povezivati nasuprotne izgrađene zgrade. Za njih se u zonama zelenila ulice može izvesti temelje i nosive stupove. Svijetla visina iznad ulice mora ostati najmanje 4,5 m. Ove građevine se mogu graditi temeljem davanja prava građenja iznad ulica tako da se omogući cjelovitost izgrađenog kompleksa. Ako je dio ulice iznad razine tla, građevina se može graditi i ispod njene konstrukcije, vodeći računa o komunalnoj infrastrukturi.

Iza stavka 13. dodaju se novi stavci 14. i 15. koji glase:

"U koridorima ulica osnovne cestovne mreže obavezna je sadnja obostranih drvoreda.

U koridorima cestovnih prometnica omogućena je izgradnja ugibališta za stajališta javnog prijevoza. Njihove lokacije će se odrediti lokacijskim dozvolama za prometnice."

Članak 9.

U članku 12. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

"Potreban broj PGM-a određuje se na 1.000 m² građevinske (bruto) površine, ovisno o namjeni prostora u građevini:

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 1. ovoga članka, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele, hostele i pansione, na svake dvije sobe;

- motele, na svaku sobu;

- kazališta, koncertne dvorane, kina i sl., na 18 sjedala;

- športske dvorane i igrališta s gledalištima, na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta;

- ugostiteljsku namjenu, na četiri do 12 sjedećih mjesta;

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

- bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u smjeni;

- ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u smjeni;

- vjerske građevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima."

U stavku 3. iza riječi:"čestica" stavlja se točka, a riječi: "i na parkiralištima uz ulice, i to iznimno samo za građevine u zonama što su uz odgovarajući dio ulice" brišu se.

Stavak 9. mijenja se i glasi:

"Za potrebe prilaza zoni K2-4 sa sjevera, omogućuje se gradnja odvojka s nadvožnjaka Ulice SR Njemačke direktno na krov građevine."

Članak 10.

U članku 20. iza stavka 14. dodaje se novi stavak 15. koji glasi:

"Izdavanje lokacijskih dozvola za područje u obuhvatu Plana moguće je samo uz poštivanje rješenja iz Idejnog projekta odvodnje kojim se cijelo područje priključuje na postojeću kanalizaciju izvan obuhvata Plana."

Članak 11.

U članku 23. na kraju stavka 2. dodaje se nova rečenica koja glasi:

"Nakon premještanja ili kabliranja ovih dalekovoda, prostor će se koristiti u skladu s okolnom izgradnjom (trgovački kompleksi i u njima prateći sadržaji)."

Članak 12.

Članak 27. briše se.

Dosadašnji članci 28. i 29. postaju članci 27. i 28.

Članak 13.

U dosadašnjem članku 30. koji postaje članak 29. stavci 5., 6. i 7. zamjenjuju se novim stavcima od 5. do 9. koji glase:

"Sukladno Odluci o zaštiti izvorišta Stara loza, Sašnjak, Žitnjak, Ivanja Reka, Petruševec, Zapruđe i Mala Mlaka (Službeni glasnik Grada Zagreba 9/07) određene su sljedeće mjere zaštite:

Na području II. zone zabranjuje se:

1. ispuštanje otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje,

2. gradnja građevina za gospodarenje opasnim otpadom i građevina za odlaganje i obradu ostalih vrsta otpada,

3. gradnja novih industrijskih postrojenja i uvođenje djelatnosti u kojima se upotrebljavaju opasne tvari ili one nastaju kao otpad,

4. skladištenje i oporaba opasnog otpada te obrada i odlaganje svih vrsta otpada,

5. izgradnja skladišta nafte i naftnih derivata i benzinskih postaja,

6. gradnja pogona za proizvodnju, skladištenje opasnih i radioaktivnih tvari, te cjevovoda za transport opasnih tvari,

7 gradnja lokalnih prometnica bez oborinske odvodnje s odvođenjem izvan II. zone,

8. gradnja autocesta, magistralnih cesta i željezničkih pruga,

9. gradnja groblja i proširenje postojećih, osim u svrhu polaganja urni,

10. površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,

11. skidanje i odvoz pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina najdublje 1 m iznad najviše kote visoke podzemne vode,

12. poljodjelska proizvodnja osim u skladu s propisima o ekološkoj proizvodnji,

13. upotreba herbicida na bazi atrazina,

14. stočarska i peradarska proizvodnja osim za potrebe seljačkog gospodarstva po propisima ekološke proizvodnje,

15. prijevoz opasnih tvari lokalnim cestama, autocestama i magistralnim cestama (državnim i županijskim cestama) i željezničkim prugama bez provođenja propisanih mjera zaštite u skladu s propisom o prijevozu opasnih tvari i izvan odobrenih koridora te dobivenih odobrenja i suglasnosti,

16. izgradnja zdenaca izvan sustava javne opskrbe vodom,

17. proširenje postojećih građevinskih područja osim iznimno interpolacije uz formirane prometnice i izvedenu infrastrukturu.

Na području II. zone provode se sljedeće mjere zaštite:

1. izgradnja javnog sustava odvodnje s odvođenjem izvan zone uz trajnu obavezu kontrole vodonepropusnosti u skladu s propisima i obaveza priključenja svih građevina na njega,

2. izgradnja javnoga vodoopskrbnog sustava i obaveza priključenja svih građevina na njega,

3. izgradnja oborinske odvodnje u sklopu lokalnih prometnica s odvođenjem izvan II. zone,

4. izgradnja plinskog sustava ili CTS i obaveza priključenja građevina na njih,

5. kod korištenja prometnica (magistralnih cesta i željezničkih pruga), osim provođenja posebnih mjera zaštite, obavezno je i praćenje utjecaja prometnice na stanje podzemnih voda,

6. sustavno praćenje stanja podzemnih voda na području zone,

7. praćenje utjecaja postojećih tehnoloških procesa na podzemne vode.

Na području III. zone zabranjuje se:

1. ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih prometnih površina) na tlo i u podzemlje,

2. gradnja građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada,

3. gradnja kemijskih industrijskih postrojenja,

4. gradnja prometnica bez oborinske odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja prije ispuštanja u najbliži vodotok na područjima bez izgrađenoga javnoga sustava odvodnje,

5. gradnja prometnica bez sustava oborinske odvodnje i priključenja na javni sustav odvodnje na područjima gdje je taj sustav izgrađen,

6. obavljanje poslova oporabe, obrade i odlaganja opasnog otpada,

7. izgradnja pogona za proizvodnju i skladištenje opasnih tvari i radioaktivnih tvari, te cjevovoda za transport opasnih tvari, izuzev uskladištenja nafte i naftnih derivata uz odgovarajući režim zaštite,

8. izgradnja industrijskih postrojenja i otvaranje djelatnosti u kojima se upotrebljavaju opasne tvari ili one nastaju kao otpad bez priključenja na javni sustav odvodnje,

9. površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,

10. skidanje i odvoz pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina,

11. prijevoz opasnih tvari lokalnim cestama, autocestama i magistralnim cestama (državnih i županijskih cesta) i željezničkim prugama bez provođenja odgovarajućih mjera zaštite u skladu s propisom o prijevozu opasnih tvari i izvan odobrenih koridora,

12. upotreba herbicida na bazi atrazina.

Na području III. zone provode se sljedeće mjere zaštite:

1. izgradnja sustava javne odvodnje uz obavezno priključenje svih građevina na taj sustav uz trajnu kontrolu njegove vodonepropusnosti u skladu s propisima,

2. izgradnja javnoga vodoopskrbnog sustava uz obavezno priključenje svih građevina na njega,

3. izgradnja plinskog sustava ili CTS uz obavezno priključenje svih građevina na njih,

4. izgradnja oborinske odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda s prometnica prije ispuštanja u najbliži vodotok ukoliko nije izgrađen javni sustav odvodnje,

5. izgradnja oborinske kanalizacije u sklopu prometnica i priključenje na javni sustav odvodnje, ukoliko postoji,

6. stimuliranje ekološke poljoprivredne proizvodnje,

7. izgradnja skladišta nafte i naftnih derivata u skladu s posebnim mjerama zaštite - dvostruki spremnik s dojavom o procurivanju ili jednostruki spremnik u vodonepropusnoj tankvani uz trajnu obavezu kontrole vodonepropusnosti,

8. sustavno praćenje stanja podzemnih voda na području zone."

Članak 14.

U dosadašnjem članku 31. koji postaje članak 30. stavak 2. mijenja se i glasi:

"Treba osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine 35/94, 55/94 i 142/03)."

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

"Treba osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine 8/06)."

Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.

Članak 15.

U dosadašnjem članku 32. koji postaje članak 31. stavak 4. mijenja se i glasi:

"Iznimno, u zonama K2-4 i K2-5 građevine mogu biti i iznad internih prometnica s tim da se na drugi način osigura dostupnost spasilačkim ekipama u slučaju urušavanja."

Iza stavka 14. dodaje se novi stavak 15. koji glasi:

"Za eventualnu izgradnju krupnih industrijskih objekata treba u postupku izdavanja lokacijske dozvole zatražiti suglasnost Ministarstva obrane Republike Hrvatske."

Članak 16.

Iza članka 31. se dodaje nova točka 10.4. i članak 32. koji glase:

"10.4. Zaštita sigurnosti letenja u zoni zračne luke

Članak 32.

Zabranjena je gradnja objekata koji mogu biti izvor ometanja rada navigacijskih uređaja i uređaja za instrumentalno letenje te izvor ometanja za vizualno letenje kao i drugih objekata koji na bilo koji način mogu utjecati na sigurnost letenja u zoni zračne luke."

Članak 17.

U članku 34. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:

"Za gradnju visoke građevine visine veće od 9 nadzemnih etaža u sjeverozapadnom dijelu zone K2-3, raspisat će javni arhitektonski natječaj.

Za gradnju visoke građevine visine veće od 9 nadzemnih etaža u sjeveroistočnom dijelu zone K2-4, raspisat će javni arhitektonski natječaj koji će obuhvatiti zonu K2-4 u cijelosti. Ta će građevina biti dio funkcionalne i građevinske cjeline jedinstvenog kompleksa trgovačkog centra. Za izradu idejnog rješenja ovog kompleksa može se angažirati svjetski priznata i poznata arhitektonska imena ili timove, a nakon konzultacija s Društvom arhitekata Zagreba i Hrvatskom komorom arhitekata i inženjera u graditeljstvu te dobivanja odgovarajućeg mišljenja Gradskog poglavarstva."

Članak 18.

U članku 36. stavku 2. oznake "K2-8 i K1-2" se brišu.

Članak 19.

U članku 37. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:

"Ako se radi zaštite magistralnih plinovoda izvede dodatna zaštita, uz suglasnost Plinacroa a zaštitni se pojas od 30 m može smanjiti i taj dio zemljišta uključiti u građevnu česticu namjene izvan zaštitnog pojasa. Na tom dijelu zemljišta mogu se graditi samo parkirališta.

Za izgradnju građevina viših od 65 m u postupku provedbe Plana potrebno je ishoditi suglasnost MORH-a."

Članak 20.

U članku 38. stavku 2. oznake "K1, K2 i M1" mijenjaju se i glase: "K1 i K2".

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

"Programom razvoja poduzetničkih zona na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 6/05, 18/05 i 11/06) Buzin je naveden kao jedna od zona."

Članak 21.

Iza članka 38. dodaju se nova točka 11.7. i novi članak 39. te nova točka 11.8. i novi članak 40. koji glase:

"11.7. Gradski projekti

Članak 39.

Gradski projekt je izgradnja zgrade visine veće od 9 nadzemnih etaža u zoni K2-3, a prema urbanističkim propozicijama određenim ovom odlukom.

Gradski projekt je izgradnja zgrade visine veće od 9 nadzemnih etaža u zoni K2-4, a prema urbanističkim propozicijama određenim ovom odlukom.

11.8. Reklamni panoi

Članak 40.

Na cijelom području u obuhvatu Plana reklamni panoi i drugi uređaji se mogu postavljati u skladu s odredbama Pravilnika o postavljanju antena, uređaja, natpisa, zaštitnih naprava na izlozima, jarbola, reklama i reklamnih panoa na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/07)."

Članak 22.

Naziv dosadašnje točke 11.7. koja postaje točka 11.9. mijenja se i glasi:

"11.9. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni i uvjetima gradnje određenima ovom odlukom".

Članak 23.

Dosadašnji članak 39. koji postaje članak 41. mijenja se i glasi:

"Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovom odlukom, mogu se, do privođenja konačnoj namjeni, rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete:

1. stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena;

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² GBP-a i do 5% ukupnog GBP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a kojih namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom ovom odlukom, a nisu u skladu s uvjetima građenja ove odluke, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. ovog članka."

Članak 24.

Dosadašnji članci 40. i 41. postaju članci 42. i 43.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Elaborat izmjena i dopuna Plana izrađen je u šest (6) izvornika ovjerenih pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba.

Izvornici Elaborata izmjena i dopuna Plana čuvaju se u dokumentaciji prostora.

Članak 26.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.