Pravilnik o načinu i uvjetima postavljanja te vanjskom izgledu kioska, pokretnih naprava i privremenih građevina

PRAVILNIK

o načinu i uvjetima postavljanja te vanjskom izgledu kioska, pokretnih naprava i privremenih građevina

Članak 1.

Ovim se pravilnikom određuje način i uvjeti postavljanja te vanjski izgled kioska, pokretnih naprava i privremenih građevina na području Grada Zagreba.

Ako se u kioscima, pokretnim napravama i privremenim građevinama iz stavka 1. ovoga članka obavlja trgovina na malo (prodaja robe i/ili usluga) vanjski izgled propisuje se posebnom odlukom koju donosi Gradska skupština Grada Zagreba.

II. POSTAVLJANJE KIOSKA NA JAVNIM POVRŠINAMA

Članak 2.

Kiosci se postavljaju na javne površine.

Članak 3.

Kiosci, kao elementi urbane opreme, moraju biti tipski, a svojim oblikovanjem usklađeni s prostorom na koji se postavljaju.

Usluživanje iz kioska obavlja se isključivo preko pulta, bez mogućnosti ulaženja korisnika u kiosk.

Kiosci moraju biti izrađeni od metalne konstrukcije sa staklenom ispunom. Konstrukcija kioska je, u pravilu, sive ili sličnih tamnih boja. Staklo, kao ispuna, mora biti bezbojno, prozirno.

Metalna konstrukcija mora biti podložena s gumenim ili drvenim podloškom na dijelu oslanjanja na plohu javne površine.

Kiosk, u pravilu, mora imati ravan krov.

Na kioske je moguće postaviti reklamni natpis (u daljnjem tekstu: natpis) veličine do 150 cm x 40 cm s imenom poslovnog subjekta ili obavijest o djelatnosti koja se obavlja u kiosku, bez isticanja bilo kakvih reklamnih poruka osim ako posebnim propisima kojima se uređuje komunalni red nije drugačije propisano.

Natpis se postavlja plošno na sljedeće načine:

- paralelno s linijom prednje strane kioska iznad korisničkog dijela do visine gornjeg ruba kioska;

- paralelno s linijom prednje strane kioska iznad gornjeg ruba tako da ukupna visina postavljene reklame ne prelazi 50 cm mjereno od gornjeg ruba kioska.

Po obliku natpis može biti: od pojedinačnih slova, ploča, svjetleća sandučasta reklama ili natpis ugrađen u izložni portal.

Natpis može imati ugrađenu rasvjetu.

Na vanjske dijelove kioska nije dopušteno na vidljiv način postavljati instalacije ili dijelove uređaja za ventilaciju i/ili klimatizaciju.

Na korisničkom dijelu kioska može se postaviti ravna sklopiva tenda s rolo mehanizmom, bez reklamnih poruka, sive, krem ili sličnih neupadljivih boja. Na preklopu tende moguće je istaknuti natpis i logotip tvrtke, bez reklamnih poruka.

Uz kiosk nije dopušteno postavljati dodatne police, vitrine i ledenice, osim polica za izlaganje voća i povrća te cvijeća.

Iznimno, na javnim površinama ovisno o lokaciji i prostornim mogućnostima, uz prethodno mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora i suglasnost Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode može se postaviti i kiosk drugog tipa, osvijetljene reklamne vitrine na kiosku i slično.

Članak 4.

Kiosk ili grupa kioska postavljaju se na način da ne umanjuju preglednost, ne zaklanjaju vertikalnu i horizontalnu signalizaciju ili ne ometaju promet pješaka ili vozila.

Udaljenost kioska od ruba kolnika (mjereno od unutarnje strane rubnjaka) mora iznositi najmanje 1,5 m mjereno od najistaknutijeg dijela kioska.

Članak 5.

Ovisno o prostornim mogućnostima, djelatnosti i zoni u kojoj se kiosk postavlja, dopuštena građevinska (bruto) površina kioska može iznositi do 15 m².

Članak 6.

Za postavljanje kioska izvode se potrebni priključci na komunalnu infrastrukturu u skladu sa sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima propisanim posebnim propisima.

Članak 7.

Zahtjevu za izdavanje rješenja za postavljanje kioska podnositelj je dužan priložiti:

- idejno rješenje izrađeno od ovlaštenog projektanta koje sadrži:

a) idejno-tehničko rješenje kioska (tehnički opis, grafički prikaz i drugo),

b) smještaj kioska u prostoru u odnosu na prometnicu, nogostup i drugi objekt, prikazan u mjerilu ili kotiran,

c) prikaz položaja kioska (kotiran) na kopiji katastarskog plana u mjerilu 1:1000,

d) fotomontažu ili fotografiju kioska u prostoru;

- statički proračun izrađen od ovlaštenog projektanta;

- posebne uvjete nadležnih tijela za priključenje kioska na električnu mrežu, sustav vodoopskrbe i odvodnje te drugu infrastrukturu;

- dokaz o pravu postavljanja kioska na javnu površinu (zaključak gradonačelnika Grada Zagreba, odnosno ugovor o zakupu javne površine sklopljen s Gradom Zagrebom ili pravnom osobom kojoj je povjereno upravljanje javnom površinom);

- rješenje o upisu u sudski registar, obrtni registar i drugo za obavljanje djelatnosti;

- javnobilježnički ovjerenu izjavu da nema dugovanja prema Gradu Zagrebu po bilo kojoj osnovi (komunalna naknada, komunalni doprinos, zakupnina, naknada za korištenje prostora i slično), ne stariju od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva;

- drugu potrebnu dokumentaciju.

III. POSTAVLJANJE PRIVREMENIH GRAĐEVINA

Članak 8.

Privremene građevine postavljaju se na javne površine i druge površine u vlasništvu, odnosno na upravljanju drugih osoba.

Privremene građevine mogu se postavljati za potrebe sajmova i manifestacija, uskrsnih i božićnih blagdana te održavanje sportskih, kulturnih i drugih manifestacija.

Članak 9.

Privremene građevine postavljaju se na način da ne ometaju korištenje zgrada i drugih objekata, urbane opreme i komunalne opreme u javnoj upotrebi te da ne ugrožavaju sigurnost i redovan protok sudionika u prometu. Na građevinama treba osigurati ulaz za osobe u invalidskim kolicima.

Članak 10.

Privremene građevine su montažno-demontažne građevine lagane konstrukcije s ispunom od stakla, pleksiglasa i slično - paviljoni, šatori, baloni i druge slične montažno-demontažne građevine.

Sva prateća infrastruktura (ventilacija, grijanje, hlađenje, dovod struje i vode, odvodnja i drugo) mora biti ugrađena u privremenu građevinu i ne smije biti vidljiva s javne površine.

Paviljoni su privremene građevine metalne konstrukcije bijele, sive ili sličnih neupadljivih boja s ispunom od prozirnog bezbojnog stakla ili pleksiglasa. Moraju biti kvalitetne izrade, jednostavnog oblikovanja i estetski primjereni Gradu Zagrebu.

Na području Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba određene posebnim propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (u daljnjem tekstu: Povijesno urbana cjelina Grada Zagreba), krov privremene građevine mora biti ravan, dvostrešni ili četverostrešni s minimalno potrebnim nagibom koji je ovisno o veličini građevine potreban za zadovoljavanje njene statičke sigurnosti.

Šatori su privremene građevine izrađene od nepropusnog PVC platna, svijetle bež ili sive boje.

Baloni su zrakotlačne privremene građevine, izrađene od višeslojnog PVC materijala, svijetle, bež ili sive boje.

Iznimno, privremene građevine mogu biti i drugačijeg izgleda ovisno o vrsti i namjeni manifestacije, uz prethodno mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora.

Na Trgu bana Josipa Jelačića, Trgu Petra Preradovića, Trgu maršala Tita, Trgu kralja Tomislava i Trgu Eugena Kvaternika povodom uskrsnih i božićnih blagdana, te raznih kulturnih, sportskih i drugih manifestacija značajnih za Grad Zagreb, mogu se postavljati samo paviljoni pravokutnog ili kupolastog oblika.

Članak 11.

Zahtjevu za izdavanje rješenja za postavljanje privremene građevine podnositelj je dužan priložiti:

- idejno rješenje izrađeno od ovlaštenog projektanta, koje sadrži:

a) idejno-tehničko rješenje privremene građevine (tehnički opis, grafički prikaz i drugo),

b) smještaj privremene građevine u prostoru u odnosu na prometnicu i nogostup prikazan u mjerilu ili kotiran,

c) prikaz položaja privremene građevine (kotiran) na kopiji katastarskog plana u mjerilu 1:1000,

d) fotomontažu ili fotografiju privremene građevine u prostoru;

- statički proračun izrađen od ovlaštenog projektanta;

- posebne uvjete za priključenje privremene građevine na električnu mrežu, sustav vodoopskrbe i odvodnje te drugu infrastrukturu, ovisno o namjeni privremene građevine;

- dokaz o pravu postavljanja privremene građevine na javnu površinu (suglasnost, zaključak gradonačelnika Grada Zagreba, ugovor), odnosno zemljište u vlasništvu (dokaz o vlasništvu zemljišta na koji se privremena građevina postavlja i suglasnost vlasnika zemljišta ili druge suglasnosti sukladno posebnim propisima);

- rješenje o upisu u sudski registar, obrtni registar i drugi odgovarajući registar, za obavljanje tražene djelatnosti;

- javnobilježnički ovjerenu izjavu da nema dugovanja prema Gradu Zagrebu po bilo kojoj osnovi (komunalna naknada, komunalni doprinos, zakupnina, naknada za korištenje prostora i slično), ne stariju od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva;

- drugu potrebnu dokumentaciju.

IV. POSTAVLJANJE POKRETNIH NAPRAVA

Članak 12.

Pokretne naprave postavljaju se na javne površine i druge površine u vlasništvu, odnosno na upravljanju drugih osoba.

Članak 13.

Pokretne naprave moraju biti smještene na način da ne umanjuju preglednost, ne zaklanjaju vertikalnu i horizontalnu signalizaciju, ne smanjuju kut preglednosti ili ometaju promet pješaka i vozila.

Članak 14.

Pokretne naprave, kao elementi urbane opreme, svojim oblikovanjem moraju biti usklađeni s prostorom na kojem se postavljaju.

Na prostoru Gornjeg grada i Kaptola pokretne naprave moraju biti oblikovane i postavljene na način da služe spomeničkoj prezentaciji kulturnog dobra Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba.

Pokretna naprava se postavlja na način da ne sprječava ili otežava korištenje zgrada ili drugih građevina, ne ugrožava sigurnost ljudi, odnosno ne predstavlja potencijalnu opasnost za imovinu, ne ometa održavanje komunalne i druge infrastrukture, ne utječe negativno na oblikovanje i funkcioniranje okolnog prostora, ne utječe na ambijentalne i kulturno-povijesne vrijednosti zaštićene Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba te vizure na reprezentativna pročelja pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara, javne spomenike i skulpture, ne utječe negativno na zelene površine, ne predstavlja dodatni izvor buke i onečišćenja.

Pokretna naprava je, u pravilu, otvorenog tipa, a korisnik se nalazi izvan pokretne naprave.

Iznimno, zbog specifičnih potreba, dopuštena je zatvorena konstrukcija pokretne naprave kad se postavlja čuvarska kućica i kad se postavljaju pokretne naprave na javnoj površini prigodom božićno-novogodišnjeg i uskršnjeg sajma i drugih manifestacija od interesa za Grad Zagreb, te zemljištu u vlasništvu drugih osoba prigodom održavanja manifestacija za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i drugo, osim trgovine na malo roba i/ili usluga.

Unutar pokretne naprave mora biti smještena sva roba, pribor, priključci i otpad.

Pokretna naprava, u pravilu, ima priključak na električnu mrežu, ili spremnike za vodu i odvodnju.

Članak 15.

Pokretna naprava mora biti jednostavnog dizajna i estetski lijepo oblikovana, neupadljivih boja (bež, bijela, siva, boja drveta i slično), izuzevši pokretne naprave standardiziranog izgleda proizvođača (ledenica, bankomat, automat i slično).

Na vanjskom prednjem dijelu pokretne naprave moguće je, u pravilu, postaviti natpis veličine do 50 x 30 cm s imenom poslovnog subjekta ili obavijest o djelatnosti koja se na pokretnoj napravi obavlja, bez mogućnosti isticanja bilo kakvih reklamnih poruka.

Članak 16.

Pokretne naprave prema tipu i veličini mogu biti:

- pokretne naprave - štandovi za ugostiteljsku djelatnost mogu biti površine do 2 m²;

- pokretne naprave - rashladne vitrine za ugostiteljsku djelatnost mogu biti površine do 4 m²;

- pokretne naprave - čuvarske kućice i kućice slične namjene zatvorenog tipa mogu imati tlocrtnu površinu do 4 m²;

- pokretne naprave koje se postavljaju za vrijeme uskrsnih i božićnih blagdana su drvene kućice bijele boje, tlocrtne površine do 6 m², a iznimno dopuštena je i površina kućice do 15 m² boje drveta uz prethodno mišljenje gradskog upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora;

- pokretne naprave koje se postavljaju za potrebe manifestacija mogu imati tlocrtnu površinu veću od 6 m², otvorenog su tipa, lagane su konstrukcije s četiri oslonca na površini, krov je ravan ili četverostrešan sa zaštitnim platnom bež boje (pagode). Iznimno, na površinama, ovisno o lokaciji i prostornim mogućnostima, uz prethodno mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora, može se postaviti pokretna naprava drugog tipa;

- pokretne naprave - pozornice i druge prigodne naprave za potrebe održavanja manifestacija;

- pokretne naprave - ugostiteljske prikolice te vozila za istu namjenu zatvorenog su tipa, mogu imati tlocrtnu površinu do 15 m² ili iznimno i veću uz suglasnost gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora;

- pokretne naprave - cirkuski šatori, lunaparkovi, zabavne radnje i slično mogu imati i veću površinu od 15 m² uz uvjet da se postavljaju na lokacije koje estetski i prostorno mogu prihvatiti takve sadržaje i da su na primjerenoj udaljenosti od stambenih zgrada i drugih objekata.

Članak 17.

Zahtjevu za izdavanje rješenja za postavljanje pokretne naprave podnositelj je dužan priložiti:

- fotografiju naprave;

- kopiju katastarskog plana i skicu - mikrolokaciju s ucrtanim položajem naprave u prostoru - kotirano,

- fotografiju odnosno fotomontažu naprave u prostoru;

- zaključak gradonačelnika Grada Zagreba za korištenje javne površine ako se pokretna naprava postavlja na javnu površinu ili dokaz o vlasništvu zemljišta i suglasnost vlasnika zemljišta na koje se pokretna naprava postavlja, odnosno ugovor s predstavnikom suvlasnika i međuvlasnički ugovor ako se postavlja na zemljište uz višestambene zgrade ili na upravljanju drugih;

- dokaz o pravu obavljanja djelatnosti (rješenje o upisu u sudski registar, obrtni registar i drugo);

- posebne uvjete nadležnih tijela za priključenje naprave na električnu mrežu, a za cirkuse i na sustav vodoopskrbe i odvodnje:

- javnobilježnički ovjerenu izjavu da nema dugovanja prema Gradu Zagrebu po bilo kojoj osnovi (komunalna naknada, komunalni doprinos, zakupnina, naknada za korištenje prostora i slično), ne stariju od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva;

- drugu potrebnu dokumentaciju.

V. POSTAVLJANJE OTVORENIH TERASA

Članak 18.

Otvorene terase postavljaju se na javne površine i druge površine u vlasništvu odnosno na upravljanju drugih.

Otvorene terase postavljaju se na otvorenom prostoru ispred ugostiteljskih objekata, zanatskih ili drugih radnji (u pravilu ispred poslovnog prostora), kao i na lokacijama na kojima se posluživanje hrane i pića obavlja na kolniku (pješačka zona), trgovima, na javnim zelenim površinama i parkirališnim mjestima.

Iznimno, otvorene terase mogu se postavljati ovisno o prostornim mogućnostima:

- na javnim zelenim površinama, uz prethodno mišljenje gradskog upravnog tijela nadležnog za zelenilo,

- na parkirališnim mjestima na javnoj površini i parkiralištima na zemljištu u vlasništvu drugih osoba uz prethodnu suglasnost gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet.

Otvorene terase se postavljaju na način da ne ometaju korištenje zgrada i drugih objekata, urbane opreme kao što su klupe za sjedenje, kante za otpatke, stalci za bicikle i slično, te ne smiju ugrožavati sigurnost i redovan protok sudionika u prometu i onemogućavati prilaz i prolaz vozilima hitne pomoći, policije, vatrogasnim vozilima, vozilima komunalnih službi i drugo.

Pozicija otvorene terase na javnoj površini treba biti označena markerima, krugovima plave boje promjera 12 cm. Unutar oznaka treba biti smještena sva oprema terase, uključujući ogradu i stolice u položaju sjedenja.

Ako se postavlja ograda otvorene terase, vanjski rub otvorene terase je vanjski rub ograde (npr. žardinjere, ograde od pleksiglasa, kaljenog lameliranog stakla, drvene ograde i slično).

Članak 19.

Iznimno, ako to prostorne mogućnosti dopuštaju, otvorene terase se mogu postavljati i uz kioske ugostiteljske djelatnosti, osim unutar zone omeđene Gundulićevom ulicom od Masarykove ulice do Ilice, Ilicom do Trga bana Josipa Jelačića, Trgom bana Josipa Jelačića, Petrinjskom ulicom do Amruševe ulice, Amruševom ulicom, Trgom Nikole Zrinskog, Teslinom i Masarykovom do Gundulićeve. Svim navedenim ulicama obuhvaćene su lijeva i desna strana.

Članak 20.

Na otvorenoj terasi postavljaju se stolovi, stolice, točionici, podesti, zaštitne ograde i naprave za zaštitu od sunca i atmosferilija (u daljnjem tekstu: oprema otvorene terase).

Iznimno, na otvorenoj terasi mogu se postavljati uređaji za grijanje, hlađenje, a za vrijeme sportskih i drugih manifestacija i tv prijamnici.

Članak 21.

Stolovi i stolice na otvorenoj terasi moraju biti lagane konstrukcije, lako premjestivi, izrađeni od kvalitetnih materijala, (drvo, metal, kvalitetna plastika, tehnoratan i slično).

Iznimno, ovisno o prostoru na koji se postavljaju, mogu se postavljati drvene klupe i stolovi.

Članak 22.

Otvorene terase postavljaju se na način da je:

- najmanja širina prolaza koju treba osigurati između postavljene otvorene terase te horizontalne ili vertikalne zapreke 180 cm;

- najmanja preporučljiva širina stola promjera 60 cm;

- najmanja uporabna površina jedne stolice 75/90 cm;

- najmanja uporabna površina stola promjera 60 cm s četiri stolice 105/130 cm, a razmak između stolova promjera 60 cm treba biti najmanje 130 cm.

Članak 23.

Točionik je montažno-demontažna naprava koja se postavlja na otvorenu terasu bez priključaka, samo sa spremnicima za vodu i odvodnju. Točionik može biti veličine do 4 m² bez natkrivanja.

Točionik mora biti izrađen od kvalitetnog materijala, a svojom bojom i izgledom mora se uklopiti u prostor u koji se smješta.

Članak 24.

Naprave za zaštitu od sunca i atmosferilija su suncobrani, tende tipske s rolo mehanizmom na pročelju građevine iznad ugostiteljskog objekta i montažno-demontažne nadstrešnice sa središnjim nosačima, isključivo sklopive s rolo mehanizmom na javnoj površini.

Iznimno, naprave za zaštitu od sunca i atmosferilija mogu biti i montažno-demontažne nadstrešnice s četiri i više nosača (pergola) učvršćenih u montažno-demontažnu podlogu (podest) otvorene terase na način da nije trajno vezana za tlo na javnim površinama i površinama u vlasništvu drugih osoba i da ne čini građevinu sukladno posebnim propisima o gradnji.

Članak 25.

Suncobran mora imati pomični oslonac na tlu, te mora biti izrađen na način da se lako sklapa i prenosi.

Suncobran mora biti izrađen od jednobojnoga zaštitnog platna, odnosno drugog prikladnog materijala.

Suncobrani ispred istoga ugostiteljskog objekta moraju biti istovrsni.

Zaštitno platno suncobrana mora biti krem, sive te sličnih neupadljivih boja, a iznimno može biti i drugih boja uz prethodno mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora.

Naziv ugostiteljskog objekta i/ili reklamna poruka proizvoda smije biti istaknuta samo na donjem rubnom preklopu suncobrana.

Postavljen i otvoren suncobran smije natkrivati samo tlocrtnu površinu terase.

Članak 26.

Tenda na pročelju građevina može biti isključivo tipska, konzolna i sklopiva (s rolo mehanizmom) bez oslonaca na podlozi.

Tenda se postavlja iznad otvorene terase smještene uz pročelje objekta. Otvorena tenda smije natkrivati samo tlocrtnu površinu otvorene terase, bez natkrivanja pješačkog prolaza.

Zaštitno platno tende mora biti krem, sive ili sličnih neupadljivih boja i usklađena s bojom pročelja građevine na koju se postavlja.

Naziv ugostiteljskog objekta i/ili reklamna poruka proizvoda smije biti istaknuta samo na donjem rubnom preklopu tende.

Bočne vertikalne strane nije dopušteno zatvarati najlonom ili nekim drugim materijalom, odnosno fiksnom konstrukcijom ili napravom, vertikalnim nadovezivanjem na tendu.

Iznimno, na području izvan Povijesno urbane cjeline Grada Zagreba tendu je moguće učvrstiti dvama vertikalnim nosačima u podest uz prethodno mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora i gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet.

Članak 27.

Zahtjevu za izdavanje rješenja za postavljanje tende iznad otvorene terase podnositelj je dužan priložiti:

- idejno rješenje izrađeno od ovlaštenog projektanta koji sadrži:

a) idejno-tehničko rješenje tende (tehnički opis i grafički prikaz),

b) položaj tende u prostoru na objektu prikazan u mjerilu ili kotiran (pogled i u presjeku),

c) kopija katastarskog plana u mjerilu 1:1000 s označenim položajem tende u prostoru,

d) fotomontažu ili fotografiju tende u prostoru;

- statički proračun izrađen od ovlaštenog projektanta;

- rješenje o upisu u sudski ili drugi odgovarajući registar;

- dokaz o pravu korištenja poslovnog prostora (zakup prostora ili kupoprodajni ugovor);

- rješenje nadležnog gradskog ureda o postavljanju otvorene terase iznad koje se postavlja tenda;

- dokaz o vlasništvu objekta na koji se postavlja tenda (izvadak iz zemljišne knjige, ugovor temeljem kojeg je podnositelj zahtjeva stekao vlasništvo na objektu ili međuvlasnički ugovor s popisom suvlasnika i prikazom vlasničkog udjela svih suvlasnika ako se postavlja na višestambenom objektu);

- suglasnost vlasnika objekta ili suglasnost suvlasnika zgrade ili ugovor s predstavnikom suvlasnika zgrade navedenog u međuvlasničkom ugovoru ako se radi o višestambenom objektu;

- drugu potrebnu dokumentaciju.

Članak 28.

Montažno-demontažna nadstrešnica sa središnjim nosačima postavlja se na javnoj površini iznad otvorene terase ugostiteljskog objekta. U pravilu, ako se postavlja montažno-demontažna nadstrešnica, ne postavljaju se druge naprave za zaštitu od sunca i atmosferilija.

Montažno-demontažna nadstrešnica može biti isključivo sklopiva, s rolo mehanizmom, a može biti dvostrešna ili jednostrešna.

Montažno-demontažna nadstrešnica bojom mora biti usklađena s prostorom u kojem se postavlja.

Ako se na istom uličnom potezu postavljaju montažno-demontažne nadstrešnice iznad otvorenih terasa u nizu, sve montažno-demontažne nadstrešnice moraju biti usklađene po boji i oblikovanju.

Reklamnu poruku proizvoda ili ime ugostiteljskog objekta moguće je istaknuti na preklopu nadstrešnice.

Postavljena i otvorena montažno-demontažna nadstrešnica smije natkrivati samo tlocrtnu površinu otvorene terase.

Bočne vertikalne strane nije dopušteno zatvarati najlonom ili drugim materijalom, odnosno fiksnom konstrukcijom ili napravom, vertikalnim nadovezivanjem na montažno-demonatžnu nadstrešnicu.

Iznimno, iznad otvorenih terasa može se postaviti montažno-demontažna nadstrešnica sa četiri i više vertikalnih vanjskih nosača (pergole) učvršćenih u montažno-demontažnu podlogu (podest) na način da ne čini građevinu sukladno posebnim propisima o gradnji.

Montažno-demontažna nadstrešnica (pergola) mora imati žlijeb za odvodnju kiše s platna, s vertikalom provučenom kroz stup nadstrešnice, a može se postaviti i ravna atika koja zaklanja pad platna s natpisom ugostiteljskog objekta.

Nosiva konstrukcija montažno-demontažne nadstrešnice mora biti izrađena od čeličnih ili aluminijskih plastificiranih profila u bijeloj ili tamnoj sivoj boji, a na stupove se može dvostrano postaviti maska od lameliranog drva.

Članak 29.

Zahtjevu za izdavanje rješenja za postavljanje montažno-demontažne nadstrešnice iznad otvorene terase podnositelj je dužan priložiti:

- idejno rješenje ovlaštenog projektanta koje sadrži:

a) idejno-tehničko rješenje nadstrešnice (tehnički opis i grafički prikaz),

b) položaj nadstrešnice u prostoru u odnosu na prometnicu i terasu prikazan u mjerilu i kotiran (tlocrtno i u presjeku),

c) kopiju katastarskog plana u mjerilu 1:1000 s prikazom položaja nadstrešnice i terase u prostoru (kotirano),

d) fotomontažu ili fotografiju nadstrešnice u prostoru iznad terase;

- statički proračun izrađen od ovlaštenog projektanta;

- rješenje o upisu u sudski, obrtni ili drugi odgovarajući registar;

- rješenje nadležnog gradskog upravnog tijela o postavljanju otvorene terase na javnu površinu ili površinu u vlasništvu iznad koje se postavlja montažno-demontažna nadstrešnica;

- ako se ne radi o javnoj površini kojom upravlja Grad Zagreb potrebno je priložiti dokaz o vlasništvu površine i suglasnost vlasnika odnosno pravne osobe koja upravlja nekretninom za postavljanje nadstrešnice, a za više stambenih zgrada međuvlasnički ugovor s dokazom o vlasničkom udjelu, suglasnost suvlasnika ili ugovor sklopljen s predstavnikom suvlasnika ako se nadstrešnica postavlja na otvorenu terasu postavljenu na zemljištu u vlasništvu drugih osoba;

- drugu potrebnu dokumentaciju.

Članak 30.

Ograda otvorene terase može biti visine do 1,00 m i neovisno o vrsti materijala ne smije se pričvršćivati na javnu površinu i postavljati u pješačkoj zoni, osim u slučajevima kada se za potrebe postavljanja terasa mora postaviti pomična montažna podloga (podest).

Kao ograda mogu se postaviti posude s ukrasnim zelenilom visine do 1,00 m izrađene od drva ili keramike (terakota i slično), te iznimno od kvalitetne plastike kao imitata keramike. Postavljanje teških betonskih žardinjera nije dopušteno.

Ako se zbog ograničenog prostora otvorena terasa postavlja uz rub pješačkog hodnika prema kolniku, ili parkiralištu, odnosno ako se postavlja na parkiralište, mora se postaviti ograda od prozirnih tvrdih bezbojnih ploča imitata stakla (pleksiglas, leksan i slično) ili kaljenog stakla bez isticanja reklamnih poruka. Ograda se postavlja samo na rubnom dijelu otvorene terase koji izravno graniči s kolnikom (bez zatvaranja bočnih strana otvorene terase), a visina ograde može iznositi do 1,00 m.

Iznimno, uz prethodno mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora i suglasnost gradskog upravnog tijela nadležnog za promet može se privremeno postaviti montažno-demontažna ograda od prozirnih tvrdih bezbojnih ploča imitata stakla (pleksiglas, leksan, i slično), kaljenog stakla ili drveta bez isticanja reklamnih poruka, najviše na tri strane otvorene terase, visine najviše do jedne polovice visine računajući od najniže kote otvorene zaštitne naprave, a ne više od 1,50 m, na javnoj površini učvršćena u podest.

Na zemljištu u vlasništvu odnosno upravljanju drugih osoba, ograda otvorene terase može biti učvršćena na postojeću površinu.

Članak 31.

Otvorena terasa postavlja se na postojeću opločenu ili asfaltiranu površinu.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se otvorena terasa postavlja na površinu tla izrazitih neravnina ili velikog nagiba, zelenu površinu, parkiralište ili kolnik, može se postaviti montažno-demontažna podloga (podest) na koju se mogu postaviti podnice od dasaka, WPC dasaka (deck) i drugog materijala bez postavljanja tepiha, tapisona ili druge vrste prekrivala, uz prethodno mišljenje gradskog upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora i suglasnost gradskog upravnog tijela nadležnog za promet.

Montažno-demontažna podloga treba biti visine najmanje potrebne za niveliranje postojeće neravne ili ukošene podloge s time da na dijelu terase više kote mora biti u ravnini s hodnom plohom.

U slučaju kad se montažno-demontažna podloga postavlja na parkirališna mjesta ili kolnik - pješačku zonu uz rub nogostupa, visina montažno-demontažne podloge mora biti u nivou s hodnom plohom nogostupa.

Montažno-demontažna podloga iz stavka 2. ovoga članka može imati ugrađenu ogradu jednostavnog oblika.

Članak 32.

Zahtjevu za izdavanje rješenja za postavljanje otvorene terase podnositelj je dužan priložiti:

- skicu otvorene terase (položaj i veličinu otvorene terase u prostoru - kotirano u odnosu na zgradu, nogostup, kolnik i drugo);

- izvod iz katastarskog plana s označenim položajem otvorene terase u prostoru - kotirano;

- fotografije opreme terase: stolova, stolica, suncobrana, točionika, rashladnih uređaja, grijača, podesta, ograde i drugo;

- skicu, opis i dimenzije točionika, te položaj u prostoru;

- skicu, opis, dimenzije te položaj podesta i ograde u prostoru;

- fotomontažu ili fotografiju otvorene terase u prostoru s opremom;

- rješenje o upisu u sudski, obrtni ili drugi odgovarajući registar;

- rješenje o ispunjenju minimalnih tehničkih uvjeta za poslovni prostor za koji se traži postavljanje otvorene terase;

- dokaz o pravu korištenja poslovnog prostora za koji se traži postavljanje otvorene terase (ugovor o zakupu, kupoprodajni ugovor i drugi odgovarajući dokaz);

- dokaz o vlasništvu i suglasnost vlasnika zemljišta odnosno pravne osobe koja upravlja traženom površinom;

- suglasnost preko 50% suvlasnika zgrade na čije zemljište se postavlja otvorena terasa ako to nije javna površina ili ugovor sklopljen s predstavnikom suvlasnika i međuvlasnički ugovor za postavljanje otvorene terase do jedne godine, a ako se otvorena terasa postavlja na rok dulji od jedne godine, potrebna je suglasnost svih suvlasnika ili ugovor sklopljen s predstavnikom suvlasnika cijele zgrade ili suglasnost pravne osobe koja upravlja traženom površinom;

- zaključak gradonačelnika Grada Zagreba o korištenju javne površine za postavljanje otvorene terase i ugovor ako se otvorena terasa postavlja na javnu površinu;

- javnobilježnički ovjerenu izjavu da nema dugovanja prema Gradu Zagrebu po bilo kojoj osnovi (komunalna naknada, komunalni doprinos, zakupnina, naknada za korištenje prostora i slično), ne stariju od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva;

- drugu potrebnu dokumentaciju.

Članak 33.

Na otvorenoj terasi iznimno se mogu postavljati pokretne naprave - ledenice, rashladne vitrine i druge naprave propisane posebnom odlukom.

Na otvorenoj terasi iznimno u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna tekuće godine, vlasnik otvorene terase može organizirati prigodan program od 8,00 do 23,00 sata sukladno posebnim propisima o buci.

Članak 34.

Zahtjevu za izdavanje rješenja za postavljanje pokretnih naprava, ledenica, rashladnih vitrina i drugih naprava na otvorenoj terasi podnositelj je dužan priložiti:

- skicu naprave u prostoru na terasi (položaj i veličinu naprave - kotirano);

- izvod iz katastarskog plana s označenim položajem otvorene terase i naprave na terasi;

- fotografiju ili fotomontažu naprave na terasi;

- rješenje gradskog ureda nadležnog za komunalne poslove za postavljanje otvorene terase;

- rješenje o upisu u sudski, obrtni ili drugi odgovarajući registar;

- suglasnost vlasnika zemljišta i dokaz o vlasništvu, odnosno dokaz o upravljanju površinom;

- suglasnost preko 50% suvlasnika zgrade na čije zemljište se postavlja otvorena terasa ako to nije javna površina ili ugovor sklopljen s predstavnikom suvlasnika i međuvlasnički ugovor za postavljanje otvorene terase do jedne godine, a ako se otvorena terasa postavlja na rok dulji od jedne godine, potrebna je suglasnost svih suvlasnika ili ugovor sklopljen s predstavnikom suvlasnika cijele zgrade;

- zaključak gradonačelnika Grada Zagreba o postavljanju naprave iz stavka 1. ovoga članka ako se radi o javnoj površini;

- javnobilježnički ovjerenu izjavu da nema dugovanja prema Gradu Zagrebu po bilo kojoj osnovi (komunalna naknada, komunalni doprinos, zakupnina, naknada za korištenje prostora i slično), ne stariju od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva;

- drugu potrebnu dokumentaciju.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 35.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o postavljanju kioska, drugih građevina gotove konstrukcije i pokretnih naprava na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 10/08, 13/09 i 10/10), osim u dijelu koji se odnosi na vanjski izgled kioska, pokretnih naprava i privremenih građevina na području Grada Zagreba ako se u njima obavlja trgovina na malo (prodaja robe i/ili usluga) do donošenja posebne odluke kojom se propisuje vanjski izgled kioska, pokretnih naprava i privremenih građevina.

Članak 36.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.