Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Dubravica - Karažnik

ODLUKU

o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Dubravica - Karažnik

Članak 1.

U Odluci o donošenju Urbanističkog plana uređenja Dubravica - Karažnik (Službeni glasnik Grada Zagreba 6/05 i 9/07), u članku 1. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

"(3) Donose se izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Dubravica - Karažnik (u nastavku teksta: izmjene i dopune Plana), što ga je izradilo SB projektiranje d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada."

Članak 2.

U članku 4. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

"(3) Izmjene i dopune Plana, sadržane u elaboratu Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Dubravica - Karažnik, sastoje se od:

A. Tekstualnog dijela:

ODREDBE ZA PROVEDBU

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:1.000, i to:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.1. Prometna i ulična mreža

2.2. Komunalna infrastrukturna mreža

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.1. Način i uvjeti gradnje - smještaj građevina

4.2. Način i uvjeti gradnje - proračunske zone zahvata i natječaji

C. OBRAZLOŽENJE

1. Polazišta prostornog uređenja

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja"

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Iza dosadašnjeg stavka 4. koji postaje stavak 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

"(6) Izmjene i dopune Plana iz stavka 3. ovoga članka, ovjerene pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni su dio ove odluke."

Članak 3.

Naslov iznad članka 5. mijenja se i glasi:

"II. ODREDBE ZA PROVEDBU

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena"

U članku 5. stavku 3. riječi: "u tabeli br. 2. u tekstualnom dijelu Plana", zamjenjuju se riječima: "u tablici kartografskog prikaza 4.2 NAČIN I UVJETI GRADNJE - proračunske zone zahvata i natječaji".

Dosadašnji podstavak 9. se briše.

Dosadašnji podstavak 10. postaje podstavak 9.

Članak 4.

U članku 6. stavku 1. podstavak 3. mijenja se i glasi:

"3. sportsko-rekreacijske namjene - sport bez gradnje - R2 kao manji prateći prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti."

Članak 5.

U članku 7. stavku 4. riječi: "jedan zahvat" zamjenjuju se riječima: "jedna građevna čestica".

U stavku 6. podstavku 1. iza riječi: "javnoprometne površine" dodaje se riječ: "maksimalni".

Podstavak 6. mijenja se i glasi:

"6. potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se prema normativima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (srednja vrijednost). Parkirališne potrebe osiguravaju se na građevnoj čestici u sklopu građevine (u podrumu ili na krovu građevine), a najviše do 1/3 potreba na terenu zone K1-a (u južnom dijelu građevinske čestice)."

Članak 6.

Članak 8. mijenja se i glasi:

"(1) Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene planirane građevine su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu stambenog naselja). Na tim se površinama mogu graditi i jednonamjenske građevine (poslovne, sportske ili stambene namjene). Površine za pretežito poslovnu namjenu smještene su uz značajnije gradske prometnice pa tako i u zoni 'Dubravica - Karažnik' uz Aleju Bologne, djelomično uz Huzjanovu ulicu, ulicu Dubravicu i ulicu Dolec.

(2) Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, planiraju se graditi i uređivati prostori za: stanovanje, prateće sadržaje, sport i rekreaciju, javnu i društvenu namjenu, manje robne kuće, hotele, parkove i dječja igrališta.

(3) Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi veliki opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za proizvodnju i preradu.

(4) Parkirališne potrebe osiguravaju se za zone M2-a, M2-c i M2-d na građevnoj čestici u građevini (podzemna garaža u jednoj ili više etaža), a u zoni M2-d za građevine poslovne namjene moguć je smještaj i na terenu. Najmanji broj parkirališnih mjesta treba odrediti prema normativu GUP-a (srednja vrijednost), a za stanovanje 1,3 GPM/stan ili 15 PGM-a na 1000 m² GBP-a, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM-a.

(5) Projekcija istaka na građevini ne može zauzeti više od 40% pročelja građevine u tlocrtu i istaci se smještaju između maksimalne građevinske i regulacijske linije. Iznimno se u zoni M2-a samo na njezinom sjevernom rubu prema javnoj pješačkoj površini, dopuštaju istaci dubine do 1,5 m, iznad javne pješačke površine s tim da projekcija istaka na pojedinoj građevini ne može zauzeti više od 40% pročelja građevine u tlocrtu, a visina istaka je najmanje 4,0 m od zaravnate kote tla.

(6) Unutar zona zahvata M2-a, M2-c i M2-d, zgrade treba oblikovati ravnim krovom minimalnog nagiba za odvodnju površinske vode, a same zgrade projektirati u duhu tradicije zagrebačke arhitektonske škole, izbjegavajući bilo kakve regionalizme.

(7) Zone zahvata označene su na grafičkom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE - proračunske zone zahvata, a unutar jedne zone moguća je gradnja jedne ili više građevina (zone M2-a, M2-c i M2-d), odnosno formiranje jedne ili više građevnih čestica.

(8) Struktura građevina prikazana u grafičkom prilogu 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE - smještaj građevina, prikaz je poželjne tipologije s tim da su vanjski gabariti zone zahvata u prostoru definirani maksimalnim građevnim pravcima, dok su prikazane tlocrtne površine načelne i nisu obvezujuće. Moguće je planirati balkone, lođe i istake između maksimalnog građevnog i regulacijskog pravca, s tim da njihova ukupna duljina ne prelazi 40% duljine pročelja. U tom je prostoru moguće smjestiti i pristupne stube i rampe, a tada su oni dio građevinske čestice zgrade.

Zona zahvata M2-a

(9) Namjena građevina je mješovita, pretežito poslovna, visine 5 i 7 nadzemnih etaža, tj Po+P+4+Pk i Po+P+6+Pk. Moguća je gradnja samostojećih i poluugrađenih i ugrađenih građevina.

(10) Unutar te namjene planira se smještaj poslovnih i uslužnih sadržaja (hotela i sl.), a dopuštena je izgradnja do 50% građevne čestice uz maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno 3,5.

(11) Više od 50% GBP-a nadzemno mora biti poslovne namjene. Najmanji prirodni hortikulturno uređeni teren je 20% površine građevne čestice. Moguća je gradnja podruma i stambenog / poslovnog potkrovlja.

(12) Moguća je gradnja građevina jedne namjene (poslovne ili stambene), a pretežitost namjene kontrolira se na razini zone M2-a. Građevinu jedne namjene poslovnog sadržaja moguće je smjestiti u zapadnom dijelu zone M2-a, a isključivo stambene namjene u istočnom dijelu iste zone. Najmanja površina građevne čestice unutar zone zahvata M2-a iznosi 2.500 m².

Zona zahvata M2-c

(13) Namjena građevina je mješovita, pretežito poslovna, visine najviše 4 nadzemne etaže (Po+P+3) bez mogućnosti gradnje potkrovlja. Moguća je gradnja samostojećih građevina.

(14) Dopuštena je izgradnja do 50% građevne čestice uz maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno 2,5.

(15) Najmanji prirodni hortikulturno uređeni teren je 20% površine građevne čestice. Unutar ove zone zahvata ne mogu biti zgrade isključivo stambene namjene, ali mogu biti isključivo poslovne namjene. Pretežitost namjene kontrolira se na razini zone M2-c. Najmanja površina građevne čestice unutar zone zahvata M2-c iznosi 1.000 m².

Zona zahvata M2-d

(16) Namjena građevina je mješovita, pretežito poslovna, visine najviše 6 nadzemnih etaža (Po+P+4+Pk) od čega je šesta etaža potkrovlje. Moguća je gradnja samostojećih građevina.

(17) Dopuštena je izgradnja do 50% površine građevne čestice uz maksimalni koeficijent iskoristivosti nadzemno 2,8.

(18) Najmanji prirodni hortikulturno uređeni teren je 20% površine građevne čestice. Unutar ove zone zahvata ne mogu biti zgrade isključivo stambene namjene, ali mogu biti isključivo poslovne namjene. Pretežitost namjene kontrolira se na razini zone M2-d. Najmanja površina građevne čestice unutar zone zahvata M2-d iznosi 1.000 m²."

Članak 7.

U članku 9. stavku 2. iza riječi:" mješovite - pretežito poslovne", briše se zarez i dodaje veznik: "i", a riječi: "i športsko-rekreacijske" brišu se.

U stavku 5. riječi: "ili u sklopu namjene R1 šport s gradnjom" brišu se.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

"(6) Sadržaji javne i društvene namjene koji ne zahtijevaju vlastitu građevnu česticu mogu se smjestiti i u sklopu građevina u zonama mješovite namjene i poslovne namjene."

Članak 8.

U članku 10. stavku 3. oznaka: "PM" zamjenjuje se oznakom: "PGM".

U stavku 8. podstavku 2. broj: "30" zamjenjuje se brojem: "28".

Stavak 10. mijenja se i glasi:

"(10) Osnovni standard školskog prostora, u pravilu, treba osigurati rad škole u jednoj smjeni. Osnovna škola planirana je u središnjem prostoru naselja Dubravica - Karažnik u zoni društvene namjene D5-a. Unutar te namjene mogu se graditi građevine za potrebe škole s pratećim sadržajima (zatvoreni i otvoreni sportski sadržaji)."

Članak 9.

U članku 11. stavku 1. riječi: "samostalnu građevinu" zamjenjuju se riječima: "samostalne građevine".

Stavak 4. mijenja se i glasi:

"(4) Gradnja sadržaja za zdravstvo i socijalnu skrb odredit će se prema potrebama, u skladu s odredbama za uređenje zona mješovite namjene (M1 i M2)."

Članak 10.

U članku 12. stavku 3. iza rečenice koja završava riječima: "poslovnog potkrovlja" dodaje se nova rečenica koja glasi: "Građevine u zoni M2-d visine su najviše šest etaža (Po+P+4+Pk)."

Članak 11.

U članku 13. stavak 3. mijenja se i glasi:

"(3) Na središnjem, neizgrađenom prostoru, južno od glavne pješačke komunikacije, a sjeverno od Huzjanove ulice, četiri zone predviđene su za mješovitu - pretežito stambenu visoku izgradnju (M1-d, M1-e, M1-f i M1-h). Najmanja površina građevne čestice iznosi 1.200 m² za zonu M1-e, a 1.700 m² za zone M1-h, M1-d i M1-f. Za te zone najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti nadzemno iznosi 2,8."

Članak 12.

U članku 14. oznake: "M2-a i M2-c" zamjenjuju se oznakama "M2-a, M2-c i M2-d".

Članak 13.

Članak 17. mijenja se i glasi:

"(1) Uređenje prostora visoke gradnje planira se prema pravilima:

1. prostorima na kojima se planira gradnja visoke građevine potrebno je osigurati neposredan pristup s ulice, najmanje širine 9,0 m i kompletnu komunalnu opremljenost zemljišta;

2. gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

3. izgrađenost građevnih čestica je do 50%;

4. koeficijent iskoristivosti za visoku gradnju iznosi od 2.0 do 3.5 kako je propisano za pojedinu zonu (GBP-a nadzemno / površina građevne čestice), koeficijent iskoristivosti nadzemno iznosi 3,5 za zonu M2-a, 2,8 za zonu M2-d te 2,5 za zonu M2-c; a za sve zone oznake M1 najveći koeficijent iskoristivosti iznosi 2,8;

5. najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20% površine građevne čestice;

6. ako se zahvatom u prostoru predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina je 12 m;

7. najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine od građevnih čestica izvan zahvata je h/2, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina, s tim da je za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice 15,0 m; moguć je i drugačiji odnos građevine prema međi uz uvjet da je međusobna udaljenost građevine jednaka zbroju polovica njihovih visina;

8. međusobna udaljenost visokih volumena unutar zone zahvata treba biti najmanje jednaka zbroju polovica njihovih visina (h₁/2 + h₂/2);

9. zgrade treba završiti ravnim krovom minimalnog nagiba za odvodnju površinske vode, a same zgrade projektirati u duhu tradicije zagrebačke arhitektonske škole, izbjegavajući bilo kakve regionalizme;

10. projekcija istaka na građevini ne može zauzeti više od 40% pročelja građevine u tlocrtu i istaci se, u načelu, smještaju između građevinske i regulacijske linije;

11. parkirališne potrebe rješavaju se na građevnoj čestici, u pravilu, u podrumskoj garaži. Iznimno, moguć je smještaj i na terenu u skladu s odredbama ove odluke. Potreban broj PGM-a za stanovanje određuje se prema kriteriju 1,3 PGM / 1 stan ili 14 15 PGM / 1.000 m² GBP-a, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM; za druge namjene potreban broj PGM-a određuje se prema normativima GUP-a grada Zagreba;

12. transformatorske stanice se ne smiju planirati i smještati unutar samih zgrada unutar mješovite-pretežito stambene namjene M1. Iznimno je moguć njihov smještaj u zgradama isključivo poslovne namjene u zonama namjene M2;

13. terase, otvorena stubišta, balkoni, lođe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne građevne čestice;

14. visina planirane mješovite, pretežito stambene izgradnje M1 planirana je načelno s pet nadzemnih etaža uz mogućnost gradnje stambenog potkrovlja (Po+P+4+Pk).

(2) Maksimalan građevinski pravac je, u pravilu, udaljen od regulacijskog pravca 3 m, ako drugačije nije označeno u grafičkom prilogu 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE - smještaj građevina.

(3) Moguće su iznimke samo kod zgrada ili njihovih dijelova položenih u smjeru istok - zapad uz središnji parkovno-rekreacijski linearni potez koji prati glavnu pješačku komunikaciju i u tom se slučaju oba pravca mogu preklapati.

(4) Središnji dijelovi proračunskih zona M1-d, M1-e, M1-f moraju ostati neizgrađeni i u javnom korištenju kako bi se one fizički i vizualno međusobno povezale. U tom se prostoru iznimno mogu graditi zajedničke garaže ispod razine prizemlja, kojih je gornja ploha svima dostupna i urediti dječja igrališta.

(5) Drugi parametar kapaciteta i visine građevina je mogućnost smještaja potrebnog broja vozila na građevnoj čestici. Uzima se nepovoljnije rješenje."

Članak 14.

Članak 19. mijenja se i glasi:

"Kod visoke gradnje površina prirodnog terena građevne čestice oblikuje se kao hortikulturno uređena površina u javnom korištenju bez ograđivanja."

Članak 15.

Naslov iznad članka 20. mijenja se i glasi:

"5. Uvjeti uređenja otvorenih površina za sport i rekreaciju"

Članak 20. mijenja se i glasi:

"(1) Uređenje otvorenih površina za sport i rekreaciju moguće je u zoni sportsko-rekreacijske namjene - sport bez gradnje (R2) u središnjem i sjeveroistočnom dijelu ovog plana.

(2) Na tim se površinama mogu uređivati otvorena igrališta te manji prateći prostori.

(3) Moguća je gradnja građevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji).

(4) Zona sporta bez gradnje (R2) dijeli se na središnji dio (R2-b i R2-c) i dio uz ulicu Dubravica (R2-d i R2-e). Prateće sadržaje poželjno je planirati uz glavnu pješačku komunikaciju u smjeru istok-zapad. Prostor južno od nje do zone mješovite namjene M1 planira se kao specifična parkovno/rekreacijska površina namjene R2 - sport bez gradnje.

(5) Uređenje i gradnja u zoni sporta i rekreacije R2 (zonama R2-b, R2-c, R2-d i R2-e) moguća je pod sljedećim uvjetima:

1. građevna čestica površine, u pravilu, najmanje 5000 m²; iznimno, može se zadržati manja površina ako obuhvaća cijelu zonu određenu kartografskim prikazom: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA;

2. na ovim se prostorima mogu uređivati otvorena igrališta te graditi manje prateće građevine koje upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji i sl.), ukupan GBP do 1000 m²/ha cjelovite uređene sportsko-rekreacijske površine - građevne čestice, a proporcionalno manje na manjima; ukupni GBP ne može biti veći od 5000 m²; otvorena igrališta mogu se sezonski natkriti; prateći se sadržaji mogu graditi istodobno ili nakon uređenja otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta;

3. najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice.

(6) Načelna organizacija zone sporta i rekreacije s uspostavljenim komunikacijama predložena u grafičkom prikazu 4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE - smještaj građevina, nije obvezujuća, već je provjera kapaciteta.

(7) Načelna organizacija može biti i drugačija uz uvjet poštivanja predložene ulične mreže i poštivanja načela gradnje uz glavnu pješačku komunikaciju kroz naselje.

(8) Središnjim dijelom prostora obuhvata Plana prolazi glavna pješačka komunikacija u smjeru istok-zapad. Prostor južno od nje do zone mješovite namjene M1 planira se kao specifična parkovno/rekreacijska površina namjene R2 - sport bez gradnje.

(9) Uređenje i gradnja u toj zoni moguća je pod sljedećim uvjetima:

1. na ovim se prostorima mogu uređivati samo manja otvorena igrališta, dječja igrališta i pejzažno uređene površine,

2. najmanje 50% građevinske čestice mora biti prirodno tlo (uređena zelena površina),

3. prostor je potrebno planirati cjelovito, a realizacija može biti u etapama.

(10) Planira se izgradnja dječjih igrališta, manjih sportskih terena i sadržaja (boćalište, fiksni stolovi za stolni tenis), a ostali dio prostora tretirat će se kao zelena uređena parkovna površina dostupna svima. Nakon uređenja ovaj se prostor koristi kao javni prostor. Nije dopušteno njegovo ograđivanje."

Članak 16.

Naslov iznad članka 21. mijenja se i glasi:

"6. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, elektroničke komunikacijske infrastrukture i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama".

U članku 21. stavku 1. podstavak 2. mijenja se i glasi:

"2. sustav elektroničke komunikacijske infrastrukture i pošte;".

Članak 17.

U članku 23. stavku 1. riječ: "Dolca" zamjenjuje se riječju: "Dolec".

Stavak 4. mijenja se i glasi:

"(4) Za potrebe kretanja osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti ili osoba s djecom u kolicima, na križanjima ulica obvezno je izvesti upuštene-iskošene rubnjake minimalne širine 1,20 m u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. Rampa će se izvesti u asfaltu i postaviti taktilno polje upozorenja čepaste strukture."

Članak 18.

Članak 25. mijenja se i glasi:

"(1) Biciklističke staze i trake planiraju se kao dio pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom. Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 2,00 m. Ako je biciklistička staza ili traka neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od 0,75 m. Iznimno, zaštitna širina nije obvezna ako je u ulici trajno ograničena brzina kretanja motornih vozila na 50 km/h. Između parkirališnih mjesta i biciklističke staze potrebno je predvidjeti zaštitni pojas od 0,4 m. Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%.

(2) Uz glavnu pješačku komunikaciju u naselju (istok-zapad) planirana je i obostrana biciklistička staza. Iako izvan granica UPU-a položaj biciklističkih staza načelno je prikazan kao prijedlog u grafičkom prilogu br. 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama.

(3) Biciklističke staze i trake mogu se graditi i uređivati odvojeno od ulica kao zasebna površina unutar profila ulice te kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom.

(4) Biciklističke staze planiraju se u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje biciklistička infrastruktura."

Članak 19.

U članku 26. stavak 2. mijenja se i glasi:

"(2) Parkirališne potrebe rješavaju se na građevnim česticama, u pravilu, u podzemnim garažama ispod razine prizemlja zgrada (jedna ili više etaža). Iznimno, moguć je smještaj i na terenu u skladu s odredbama ove odluke."

Stavak 4. mijenja se i glasi:

"(4) Potreban broj PGM-a za mješovitu namjenu određuje se prema kriteriju 1,3 PGM / 1 stan ili 15 PGM / 1.000 m² GBP-a, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM-a; parkirališno-garažna mjesta treba obvezno izvesti na građevnoj čestici, za druge namjene prema normativima GUP-a."

Na kraju stavka 9. dodaje se rečenica: "Dimenzije okomitog parkirališnog mjesta iznose 2,50x5,00 m."

U stavku 10. riječi: "invalida" zamjenjuju se riječima: "osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti".

Iza stavka 11. dodaje se stavak 12. koji glasi:

"(12) Pri izgradnji poslovnih, trgovačkih i objekata javne i društvene namjene nužno je minimalno 30% potrebnog broja parkirališno-garažnih mjesta osigurati s javnom namjenom."

Članak 20.

Naslov iznad članka 28. mijenja se i glasi:

"6.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture"

Članak 28. mijenja se i glasi:

"(1) Za sve građevne čestice unutar područja obuhvata planira se priključak na pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu. Planom se osiguravaju uvjeti za izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području. Vodovi se polažu podzemno. Osiguran je koridor za DTK tamo gdje je predviđena gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, i to obostrano u pješačkim hodnicima unutar zone zahvata. DTK će se graditi u skladu s posebnim propisima, izvođenjem montažnih betonskih zdenaca i PVC cijevi Ø 110 i Ø 50 u koje će se uvlačiti TK kabeli. Kapacitet DTK/kabelske kanalizacije planira se tako da omogući postavljanje najmanje:

1. četiriju cijevi unutar stambenog naselja po glavnim trasama kabelske kanalizacije,

2. dviju cijevi unutar stambenog naselja po odvojcima i ograncima kabelske kanalizacije,

3. šest cijevi unutar poslovnih i stambeno-poslovnih zona. Unutar područja obuhvata moguće je postavljanje javnih telefonskih govornica (prema normativima za njihovu gradnju).

(2) Postojeće i planirane građevine i elektroničke komunikacijske mreže prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA. Trasa mreže odredit će se u skladu s mogućnostima na terenu u postupku izdavanja akta o uređenju prostora.

(3) S ciljem proširenja i pokrivanja mreže pokretne telefonije postava uređaja moguća je u sklopu sportsko-rekreacijskih sadržaja ili zgrada komercijalne namjene.

(4) Uz postojeće i planirane trase omogućava se postava eventualno potrebnih građevina (vanjski kabinet-ormarić) za smještaj elektroničke komunikacijske opreme zbog uvođenja novih tehnologija ili pristupa novih operatora ili rekonfiguracije mreže.

(5) S ciljem razvoja nove elektroničke komunikacijske strukture za pružanje javne komunikacijske usluge elektromagnetskim valovima, bez korištenja vodova, omogućuje se smještaj sklopova antenskim prihvatima na građevinama sportsko-rekreacijske i poslovne namjene.

(6) Antenski prihvat mora biti najmanje 12 metara viši od svih građevina u krugu od 100 m, a ne može se postaviti ako bi njegovim djelovanjem jakost električnog polja (E) ili ukupna gustoća toka snage (S) porasli iznad 6,1 V/m, a ukupna gustoća toka snage (S) 66 mW/m² na području obuhvata Plana."

Članak 21.

Članak 31. mijenja se i glasi:

"(1) Vode naselja preuzet će postojeća kanalska mreža (Φ 50 i Φ 40 cm u ulici Karažnik, Φ 80 cm u ulici Dolec koji se nastavlja profilom 50/75 cm Huzjanovom ulicom) te planirana u ulicama Karažnik, Dolec i Dubravica.

(2) Cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima treba izvesti vodonepropusno. U sustav javne odvodnje smiju se upuštati samo propisno pročišćene vode. Površinske vode garaža i parkirališta izvan uličnog pojasa trebaju prije upuštanja u javnu kanalizaciju biti pročišćene na separatoru ulja i masti. Poklopce revizijskih okana treba postavljati u sredini prometnog traka (u sredini kolnika), a sabirne šahtove kućnih priključaka postavljati unutar građevne čestice, neposredno uz rub regulacijske linije prometnice. Trase budućih javnih kanala treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i tlocrtno i visinski ih uskladiti s drugim komunalnim instalacijama.

(3) Postojeća i planirana mreža odvodnje prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA."

Članak 22.

Naslov iznad članka 32. mijenja se i glasi:

"6.3.3. Distribucija prirodnog plina"

U članku 32. stavak 1. mijenja se i glasi:

"(1) Planom se određuje plinofikacija cjelokupnog područja obuhvata prirodnim plinom srednjotlačnom mrežom plinovoda priključkom na postojeći plinovod STP d160 u ulici Karažniku, STP d110 ulici Dubravica i STP d110 u ulici Dolec te STP d63 u Huzjanovoj ulici zapadni dio, a u istočnom dijelu NTP d90. Nakon planiranja prometnica treba izgraditi STP tako da se omogući potpuna plinofikacija planiranih građevina s tim da će se plinski kućni priključci projektirati u sklopu plinske instalacije svake građevine."

Stavak 3. mijenja se i glasi:

"(3) Postojeća i planirana mreža vodova distribucije prirodnog plina prikazane su na kartografskom prikazu 2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA."

Članak 23.

U članku 33. riječ: "plinoopskrbe" zamjenjuje se riječima: "distribucije prirodnog plina".

Članak 24.

U članku 34. stavku 2. oznaka: "5x7" zamjenjuje se oznakom: "7x7", a na kraju stavka dodaje se rečenica: "U obuhvatu Plana izgrađene su tranformatorske stanice 20/0,4 KV oznaka 2TS2204, 2TS2322 i 2TS 2432."

Stavak 4. mijenja se i glasi:

"(4) Sve elektroenergetske kabele treba voditi podzemno, za što su osigurani koridori obostrano u pješačkim hodnicima minimalne širine 1m. Na trasi elektroenergetskih kabelskih vodova nije dopuštena sadnja visokog raslinja, a drvoredi i slični nasadi mogući su na udaljenosti od 2 m od najbližeg elektroenergetskog kabela."

Članak 25.

U članku 36. stavku 3. iza riječi: "rješenje" briše se zarez i riječi: "na temelju propozicija Gradskog zavoda za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša".

Članak 26.

U članku 38. dodaje se stavak 4. koji glasi:

"(4) Na području obuhvata Plana zbrinjavat će se otpad u skladu s cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu s težištem na sprječavanju nastajanja otpada i njegovoj oporabi, kako bi se smanjila količina otpada kojeg je potrebno obraditi."

Članak 27.

U članku 43. stavku 1. u podstavku 6. iza riječi: "stanovništva" briše se zarez i riječi: "uz obveznu gradnju skloništa prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje".

Stavak 3. mijenja se i glasi:

"(3) Za sklanjanje stanovništva planira se korištenje podrumskih i drugih prostorija u građevinama koje su prilagođene za sklanjanje te komunalnih i drugih građevina ispod površine tla namijenjene javnoj uporabi kao što su garaže, trgovine i drugi pogodni prostori."

Stavci od 4. do 8. brišu se.

Članak 28.

U članku 45. riječi: "arhitektonsko-urbanističkih", zamjenjuje se riječju: "javnog".

Članak 29.

Članak 46. mijenja se i glasi:

"(1) Na grafičkom prikazu 4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE označeni su prostori za koje je obvezan javni natječaj prema proceduri određenoj GUP-om grada Zagreba. Rezultati javnih natječaja su polazišta za definiranje urbanističko-tehničkih uvjeta za zahvat uređenja prostora.

(2) Natječaj je prijeko potrebno provesti za zone društvene namjene D4-a i D5-a."

Članak 30.

U cijelom tekstu Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Dubravica - Karažnik stavci unutar članaka, podstavci unutar stavaka i točke unutar podstavaka označuju se brojčanim oznakama u neprekinutom nizu od prvoga do zadnjega.

U cijelom tekstu Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Dubravica - Karažnik riječ: "športski" i sve njene izvedenice u određenom padežu zamjenjuju se riječju: "sportski" i njezinim izvedenicama u odgovarajućem padežu, a oznaka: "BRP" i sve njene izvedenice zamjenjuju se oznakom: "GBP" i njezinim izvedenicama.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.

Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Dubravica - Karažnik izrađene su u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 32.

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.