Početna > Zakonodavstvo > Nacionalno > Podzakonski propisi > Kodeks javnobilježničke etike

Podzakonski propisi

×
×

Tražene pojmove odvajati tipkom ENTER

Primjer: ovrha na nekretnini (ENTER) odgoda (ENTER)

Upisom pojedinog pojma ili niza pojmova pretražujete sve sadržaje u svim padežnim varijantama.

Napredna pretraga

U naprednoj pretrazi koristite Booleove operatore (AND, OR, NOT).

Odaberite vremenski raspon dokumenata koje želite pronaći ili tražite po područjima.

Napredna pretraga
    Pojmovi
    Razdoblje:
  • ×
  • ×
zbirni podaci i poveznice
poglavlja
članci
napomene
A A
usporedi
spremi
Ispis
Bilješke
×

Verzije ispisa

Standardni ispis dokumenata je jednostupčani. Uključite ovu opciju za dvostupčani ispis.

Veličina teksta

Margine

Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

Donesen

16.04.2011.

Objavljen

18.05.2011.

Stupa na snagu

26.05.2011.

I. OPĆA NAČELA 1. Kodeks javnobilježničke etike (u daljnjem tekstu: Kodeks) utvrđuje načela i pravila ponašanja javnog bilježnika u obavljanju službe i izvan nje na način kako to zahtijevaju dostojanstvo i ugled javnobilježničke službe. Ovim se Kodeksom uređuju i prava i dužnosti osoba za podnošenje, i način samoga podnošenja prijava protiv javnog bilježnika u slučaju sumnje da je povrijedio odredbe Kodeksa. Određuju se tijela Komore za provođenje postupaka radi utvrđivanja povreda Kodeksa, uređuje se način i rokovi postupanja tih tijela, kao i pravna sredstva protiv donesenih odluka. 2. Osnovno načelo javnobilježničke etike je da javni bilježnik svoju službu obavlja savjesno, pošteno i nepristrano, u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske. 3. Položaj javnog bilježnika kao nepristranoga povjerenika stranaka mora odrediti njegov odnos prema strankama i njihovim zastupnicima, prema odvjetnicima, sudovima, državnim odvjetnicima, te drugim državnim tijelima ili uopće tijelima s javnim ovlastima. 4. Pri obavljanju svoga poziva javni bilježnik svojim znanjem i ponašanjem treba zadobiti i učvrstiti povjerenje stranaka i istodobno pravosudnih i drugih tijela pred kojima nastupa. 5. Javni bilježnik dužan je savjesno ispunjavati dužnosti koje proizlaze iz javnobilježničke službe, te čuvati ugled javnog bilježništva pri obavljanju službe i u privatnom životu. Svojim ponašanjem on mora služiti kao primjer humanosti, poštovanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. 6. Prilikom obavljanja javnobilježničke službe, javni bilježnik službu obavlja nepristrano i bez predrasuda ili naklonosti u odnosu na rasu, boju kože, vjeru, nacionalnu pripadnost, životnu dob, bračni status, spolnu orijentaciju, socijalni i imovinski položaj, političku opredijeljenost i svaku drugu različitost. 7. Javni bilježnik dužan je sačuvati svoju nezavisnost radi zaštite nepristranosti. 8. Javni bilježnik dužan je štititi interese stranaka sredstvima koja su u skladu sa zakonima i dostojanstvom javnobilježničkoga poziva, rukovodeći se nepristranošću, dobrim običajima, savjesti i pravilima javnoga morala. 9. U svojim ispravama i govoru pri službenim radnjama te općenito u društvenim, javnim ili privatnim nastupima javni bilježnik treba voditi računa o profesionalnosti i općoj kulturi. 10. Javni se bilježnik ne smije prihvatiti poslova koji nisu spojivi s njegovim zvanjem i koji bi mogli štetno utjecati na njegovu nezavisnosti i dobar glas, kao i na čast i ugled javnog bilježništva. 11. Obavljanje poslova, koje prema propisima smiju obavljati samo javni bilježnici, prisjednici, savjetnici ili vježbenici, javni bilježnik ne smije prenijeti na osobe koje za to nisu ovlaštene. 12. Javni bilježnik ne smije odbiti preuzimanje povjerenoga posla koji mu je dodijelilo nadležno tijelo, osim iz razloga predviđenih Zakonom o javnom bilježništvu. 13. Javni bilježnik ne smije ugovoriti kao nagradu predmet ili dio predmeta na koje se odnose njegove službene radnje. 14. Javnom bilježniku ne priliči da ističe svoju prijašnju službu ili dužnost radi pribavljanja stranaka, niti na bilo koji način držati stranku u uvjerenju da joj zbog toga može uspješnije pružiti traženu pravnu pomoć ili uslugu. 15. Javni bilježnik treba obnavljati, proširivati i usavršavati svoju pravnu i opću naobrazbu i to jednakomjerno, tako da ne zanemari niti jedno pravno područje iz nadležnosti javnobilježničke službe. 16. Javni bilježnik pazi da se izvan službe i na javnom mjestu ponaša kako to dolikuje javnobilježničkoj službi i da ne umanji osobni ugled i povjerenje građana u javnobilježničku službu. 17. Protivi se časti i ugledu javnog bilježništva svaka nelojalnost u poslovanju, a osobito: – pribavljanje stranaka putem ponuda, posrednika ili reklama, te izravnih ili neizravnih pritisaka – prepuštanje trećim osobama punomoći ili reklamnog materijala – obećavanje ili davanje provizije ili nagrade drugima za pribavljanje stranaka – omalovažavanje drugih javnih bilježnika – iznošenje pred strankama u bilo kojem obliku kritike na rad ili ponašanje kolega, osim tehničkih primjedbi potrebnih za zakonito poduzimanje službenih radnji – neobavještavanje drugog javnog bilježnika o namjeri zapošljavanja njegovog prisjednika, savjetnika, vježbenika ili zaposlenika – pozivanje na dobre veze – davanje ponuda za obavljanje službenih radnji u zemlji ili inozemstvu sredstvima javnog priopćavanja ili putem mrežne stranice koja nije stranica Komore, odnosno putem cirkularnih pisama ili letaka – nuđenje naplate nagrade za službene radnje niže od nagrade koja je propisana – označavanje lokacije ureda stavljanjem obilježja napadnog oblika i/ili sadržaja – javni istupi, javljanje u tisku i sl. s naglašenim isticanjem svog svojstva javnog bilježnika, odnosno na način koji bi se mogao shvatiti kao reklamiranje – sponzoriranje događaja, aktivnosti ili pojedinaca s ciljem, učinkom ili mogućim učinkom izravne ili neizravne promidžbe pojedinog javnog bilježnika – izravna i neizravna promidžba osobe javnog bilježnika – osnivanje vlastite mrežne stranice, bez obzira na sadržaj – korištenje elektroničke adrese koja pogrešno sugerira da je taj javni bilježnik jedini u nekom mjestu (na primjer: notar-zagreb@zg.t-com.hr ili mmamic@notar-zagreb.hr) – otvaranje druge pisarnice na prikriveni način (na primjer: obavljajući često i/ili redovito službene radnje u prostorima izvan ureda, kao što su odvjetnički uredi, banke, trgovački centri, sajmovi i sl.) 18. Dopušteno je objaviti jednom u novinama obavijest o otvaranju ili o preseljenju ureda pri čemu treba izbjegavati svaki dojam da je riječ o reklami. 19. Javni bilježnik o kojemu se u sredstvima javnog priopćavanja piše ili govori tako da se nanosi šteta ugledu toga javnog bilježnika i/ili javnog bilježništva, dužan je odmah zatražiti od Komore da se Komora na prikladan način bez odlaganja javno ogradi od takvog izvješćivanja. Ukoliko Komora to ne učini bez odlaganja javni bilježnik, se može sam na prikladan način javno ograditi od takvog izvješćivanja. Javni bilježnik je sukladno posebnom propisu ovlašten zatražiti ispravak netočne i nepotpune informacije, ako se ona odnosi na njega osobno. 20. Kodeks sadrži i takva pravila kojih je nepoštivanje ujedno i stegovna povreda. 21. Odredbe ovog Kodeksa odnose se i na javne bilježnike koji rade u zajedničkim javnobilježničkim uredima, a na odgovarajući način se primjenjuju i na javnobilježničke prisjednike, savjetnike i vježbenike, ukoliko su pravilima njihove Udruge ista pitanja na drugačiji način uređena. Javni bilježnici dužni su sve zaposlenike u svojim uredima upoznati sa sadržajem ovog Kodeksa i svim odlukama tijela Komore koje im se dostavljaju na temelju Kodeksa. Javni bilježnik mora osigurati da i svi zaposlenici poštuju Kodeks na odgovarajući način. 22. Sastavni dio ovog Kodeksa su i Načela notarske etike Međunarodne unije latinskog notarijata ukoliko ista nisu u suprotnosti s pozitivnim propisima Republike Hrvatske. II. ODNOS PREMA STRANCI 23. Javni bilježnik dužan je obaviti službenu radnju na zahtjev stranke. Javni bilježnik ovlašten je uskratiti službenu radnju samo iz razloga propisanih zakonom, Statutom i ovim Kodeksom. 24. Javni bilježnik dužan je službene radnje poduzimati stručno i savjesno, bez odgode i zastoja. Pri tome dužan je voditi računa da radi preopterećenosti ne ugrozi pravne interese stranaka. 25. Javni bilježnik obavezan je pridržavati se pravila o izuzeću propisanih zakonom. 26. Javni bilježnik ne smije stranci prouzročiti nepotrebne troškove. 27. Ako javni bilježnik poduzima službenu radnju u kojima sudjeluje više stranaka u istom predmetu, dužan je savjesno štititi interese svih stranaka bez obzira na to koja je od njih podnijela zahtjev za poduzimanjem službene radnje te koja plaća pristojbu i nagradu. III. JAVNOBILJEŽNIČKA TAJNA 28. Javni bilježnik dužan je čuvati tajnu sukladno zakonu. Stoga će osigurati organizacijom svojeg ureda i postupanja čuvanje tajne, a naročito glede prepiske koju vodi na bilo kojem mediju i glede arhiva. 29. Javni bilježnik dužan je u zakonskim okvirima čuvati kao tajnu sve podatke i informacije koje u obavljanju posla sazna. Ne smije zloupotrebljavati saznanja koja u obavljanju službe sazna protiv stranke ili na bilo koji drugi način. 30. Javni bilježnik ne smije iskazivati znatiželju glede činjenica koje ga se ne tiču i ne smije neprimjereno komentirati nečije ponašanje. Javni bilježnik mora stvoriti uvjete za čuvanje privatnosti stranaka prilikom obavljanja službenih radnji, a posebno tijekom ostavinskih rasprava. IV. ODNOS PREMA SUDOVIMA, UPRAVNIM I DRUGIM DRŽAVNIM TIJELIMA 31. Javni bilježnik mora uvijek čuvati ugled sudova i svojim radom unapređivati učinkovitost pravosuđa. 32. Svojim nastupom pred sudovima javni bilježnik mora opravdati i potvrditi uvjerenje da je on suradnik u provedbi zakona i u zaštiti temeljnih prava građana i njihovih na zakonu osnovanih interesa. 33. Javni bilježnik mora nastojati snagom svoje stručnosti i etičnosti osigurati visoku razinu komunikacije s kolegama pravnicima u pravosuđu, upravi, odvjetništvu i gospodarstvu, izgrađujući zajednički stav o važnosti svih pravnih struka u funkcioniranju pravne države i zaštiti ljudskih prava. 34. Javni bilježnik mora isprave sastavljati koristeći pravnu terminologiju i uvažavajući jezična pravila; kako bi komunikacija sa sudovima i ostalim organima te strankama bila jasna, razumljiva i učinkovita. 35. Javni bilježnik ne smije davati uvredljive izjave ili omalovažavajuća mišljenja o odlukama drugih javnih vlasti. 36. Javni bilježnik mora stranke upućivati na dužno poštovanje prema sudovima i drugim tijelima javne vlasti. V. ODNOS PREMA HRVATSKOJ JAVNOBILJEŽNIČKOJ KOMORI I JAVNOBILJEŽNIČKOM ZBORU 37. Javni bilježnik dužan je potpuno i na vrijeme ispunjavati svoje obveze prema Hrvatskoj javnobilježničkoj komori (u daljnjem tekstu: Komora) i Javnobilježničkom zboru, te poštivati, čuvati i podizati njihov ugled i pridonositi što uspješnijem njihovom radu. Javni bilježnik dužan je obavijestiti Komoru o problemima od opće važnosti za službu, naročito o odnosima s javnim tijelima, suzdržavajući se od poduzimanja osobnih inicijativa do odluke tijela Komore. 38. Javni bilježnik dužan je biti nazočan sastancima tijela Komore i Javnobilježničkog zbora, napose Skupštinama i edukacijama koje organiziraju ta tijela, te svojim aktivnim sudjelovanjem pridonijeti njihovu što uspješnijem radu. 39. Izbor u bilo koje tijelo Komore ili Zbora čast je za svakoga javnog bilježnika, pa on može otkloniti izbor jedino ako mu zdravstveno stanje ne dopušta rad u tim tijelima, ili je izabran ili imenovan na više funkcija u tijelima Komore i sam ocijeni da ih ne bi mogao kvalitetno izvršavati. 40. Javni bilježnik mora nastojati da se kolegijalni odnosi među javnim bilježnicima što uspješnije njeguju i razvijaju, te uvažavati argumentirane stavove tijela Komore. Ako je javni bilježnik drugačijeg mišljenja, etički je da o tome obrazloženo obavijesti odnosno tijelo Komore, radi eventualnog unapređivanja zajedničkih stavova. VI. JAVNI BILJEŽNIK I MEĐUNARODNI ODNOSI 41. Javni bilježnik koji službeno predstavlja javnobilježničku službu Republike Hrvatske na skupovima u inozemstvu ili na skupovima takve vrste u Republici Hrvatskoj, kao i javni bilježnik koji samoinicijativno ili po pozivu organizatora sudjeluje na takvim skupovima, dužan je svoje sudjelovanje, te nastupanje, prijaviti Hrvatskoj javnobilježničkoj komori koja će o tome obavijestiti Povjerenstvo za međunarodnu suradnju. 42. Radi zaštite, ugleda i dostojanstva javnobilježničke službe u Republici Hrvatskoj, javni bilježnik koji sudjeluje na međunarodnim skupovima, mora se ponašati sukladno Smjernicama koje utvrđuje Povjerenstvo za međunarodnu suradnju, a koje u trenutku donošenja Kodeksa glase: – bez obzira nastupa li član Komore na međunarodnom skupu u organizaciji Komore ili u organizaciji drugih osoba, te bez obzira radi li se o nastupu unutar službenoga dijela skupa ili u slobodno vrijeme, odnosno unutar programa za pratitelje, član Komore dužan se ponašati na način da čuva ugled Hrvatske javnobilježničke komore poštuje Kodeks javnobilježničke etike i Smjernice, te da zastupa interese Hrvatske javnobilježničke komore – član Komore osobito mora voditi računa da svojim ponašanjem ne povrijedi ugled, niti interese Republike Hrvatske – član Komore koji je dobio izravni poziv za nastup na međunarodnom skupu izvan organizacije Komore dužan je o tome, bez odgode, obavijestiti Hrvatsku javnobilježničku komoru – član Komore dužan je nakon takvog nastupa podnijeti kratko pisano izvješće Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, putem Povjerenstva za međunarodnu suradnju – član Komore odgovoran je za ponašanje osoba koje putuju s njim kao članovi obitelji ili kao njegova pratnja – prije ostvarenja međunarodnih kontakata, te nazočnosti na međunarodnim skupovima, član Komore dužan je upoznati se sa svim posebnostima skupa kojemu će biti nazočan, lokalnim običajima, načinu odijevanja, te načinu ponašanja koji je uobičajen za takove skupove, te isto poštovati – obvezna je nazočnost člana Komore programu za sudionike skupa (službenom dijelu), tijekom cijeloga trajanja, ako je prijava za sudjelovanje izvršena na takav način – obveze preuzete u nastupima koje su dio programa kojemu je član Komore sudjelovao, moraju se ispuniti u skladu sa pravilima međunarodnog skupa. Ovo se osobito odnosi na podnošenje izvješća, te pravovremeno i stručno okončanje zadaća koje proizlaze iz programa kojemu je član Komore sudjelovao. – u slučajevima kada broj posebnih programa u kojima se može sudjelovati, prelazi fizičke mogućnosti člana Komore, on ima pravo odlučiti se za program za kojega procjeni da najviše odgovara području kojim se on osobno bavi, ali uzimajući kod odabira u obzir program koji je najkorisniji za Hrvatsku javnobilježničku komoru – uzvratni posjeti stranih predstavnika tretiraju se kao dio obveza koje je član Komore preuzeo zastupajući Komoru u inozemstvu, te je dužan aktivno sudjelovati u organizaciji i događanjima tijekom tih posjeta. 43. Obveza prijavljivanja ne odnosi se na predsjednika Komore, članove Povjerenstva za međunarodnu suradnju niti na imenovane predstavnike Komore u Tijelima i Komisijama Međunarodne unije notarijata ako ih upućuje i troškove snosi Komora, ali se na njih odnosi obaveza upoznavanja, kao i ponašanja u skladu sa navedenim Smjernicama Povjerenstva za međunarodnu suradnju. VII. MEĐUSOBNI ODNOSI JAVNIH BILJEŽNIKA 44. Međusobni odnosi javnih bilježnika moraju se temeljiti na profesionalnoj solidarnosti i kolegijalnosti, te prijateljstvu i lojalnosti kako u obavljanju službe tako i izvan nje. Uvažavanje tih polazišta u međusobnim odnosima proizlazi iz potrebe čuvanja i uzdizanja ugleda javnog bilježnika i digniteta pravničke profesije općenito, kao zajedničkih interesa javnih bilježnika. 45. U obavljanju službe javni bilježnici trebaju jedan drugome pomagati stručnim savjetom, mišljenjem ili na drugi praktičan način. 46. Javni bilježnik dužan je postupati po zamolnici drugoga javnog bilježnika koja mu je upućena sukladno zakonu, osim ako to nije u mogućnosti učiniti zbog prezauzetosti. 47. Javni bilježnik dužan je pristati da bude predložen nadležnoj vlasti za zamjenika drugom bilježniku, ako nije spriječen vlastitim poslovima u službi ili drugim osobitim razlozima. Javni bilježnik kojem je određen zamjenik dužan je, po mogućnosti dati svojem zamjeniku sve potrebne podatke, spise i upute u svezi sa službenim radnjama u vrijeme zamjene. 48. Sve eventualne sporove između javnih bilježnika, javni bilježnici dužni su nastojati riješiti na civiliziran i kulturan način kako to dolikuje osobama javnoga povjerenja i ugledu službe koju obnašaju i to osobno ili putem tijela Komore. Javni bilježnici neće tražiti zaštitu ili intervenciju suda ili nadležnog Ministarstva dok ne pokušaju razriješiti sporno pitanje obraćanjem tijelima Komore. VIII. ODNOS PREMA JAVNOBILJEŽNIČKIM PRISJEDNICIMA, SAVJETNICIMA, VJEŽBENICIMA I OSTALIM ZAPOSLENIM U JAVNOBILJEŽNIČKOM UREDU 49. Javni bilježnici dužni su u skladu s potrebama službe po svojoj procjeni zapošljavati prisjednike, savjetnike i vježbenike iz redova sposobnih i vrijednih pravnika radi razvijanja i unapređenja javnobilježničke službe. U uredu javni bilježnik mora osigurati zadovoljavajuće uvjete rada vodeći brigu o profesionalnom sastavu zaposlenika. 50. Javni bilježnik dužan je prisjedniku, savjetniku i vježbeniku omogućiti i poticati ih na svestrano i temeljito stjecanje javnobilježničke prakse i znanja. Javni bilježnik naročito mora nastojati da prisjednik, savjetnik i vježbenik kao budući javni bilježnici usvajaju i čuvaju načela javnobilježničke etike jednakim marom kao što stječu stručnu praksu i znanje. 51. Javni bilježnik dužan je pažljivo i u skladu sa zakonom i poslovnikom rasporediti poslove prisjedniku, savjetniku i vježbeniku, kao i zaposlenicima; nadzirati njihov rad, brinuti o njihovom statusu naročito u obavljanju poslova i odnosima sa strankama. 52. Zabranjeno je sklapanje bilo kakvih ugovora o sudjelovanju u dobiti ili o ortaštvu između javnih bilježnika i prisjednika odnosno savjetnika i vježbenika, ali i bilo kojih drugih osoba. 53. Eventualne sporove između javnog bilježnika i prisjednika odnosno savjetnika i vježbenika javni bilježnik dužan je pokušati riješiti mirnim i dostojanstvenim putem, osobno ili putem tijela Komore. Ako se radi o prisjedniku, odnosno savjetniku i vježbeniku kod drugoga javnog bilježnika, javni bilježnik će se prvo obratiti izravno tom drugom javnom bilježniku, radi mirnog rješenja spora. IX. POSLOVANJE U JAVNOBILJEŽNIČKOM UREDU 54. Javni bilježnik mora nastojati da njegove uredske prostorije i način rada u njima odgovaraju ugledu javnobilježničkog zvanja kao samostalne i neovisne službe. Javni bilježnik dužan je službene radnje obavljati u odjeći koja je primjerena dostojanstvu javnobilježničke službe. 55. Javni bilježnik dužan je uredno i na vrijeme voditi predmete, pohranu spisa i točnu evidenciju rokova i rasprava, tako da on i stranka mogu uvijek uvidom u spis utvrditi podatke o stanju predmeta, odnosno da javni bilježnik može tijelima Komore u skladu sa Statutom bez odgode pružiti obavijesti o svom radu. 56. Javni bilježnik dužan je u ispunjavanju svojih službenih radnji djelovati primjereno i konstruktivno te stalno voditi računa i davati do znanja da je on odgovoran za rad i očuvanje reda i mira u javnobilježničkom uredu. Javni bilježnik dužan je temeljito i potpuno utvrditi volju stranaka, mora odabrati pravnu formu koja u najvećoj mjeri odgovara namjerama stranaka i osigurati zakonitost i točnost te forme, te upozoriti i savjetovati stranke o mogućim pravnim posljedicama pojedinih radnji, uzevši u obzir sve aspekte redovnog pravnog postupanja za koje je odgovoran. 57. Karticu i lozinku elektroničkog potpisa javni bilježnik dužan je posebno i osobito čuvati, a u slučaju gubitka ili odavanja, dužan je poduzeti odmah mjere propisane zakonom koji regulira elektronički potpis. 58. Javni bilježnik mora biti osobito savjestan i točan s novčanim i drugim polozima. Tuđi novac ne smije miješati s vlastitim i mora uvijek biti u mogućnosti isplatiti tuđi novac pod uvjetima određenim zakonom i nalogom stranaka koje stavljaju novac u polog. 59. Novac koji je primio za stranku javni bilježnik ne smije zadržati kod sebe duže nego što je nužno potrebno. 60. Nije dopušteno: a) protivno namjeni uporabiti ili zadržati novac koji je javnom bilježniku predan s određenom namjenom b) zadržati novac i za tražbine koje nisu dospjele i koje se odnose na službene radnje koje će tek poduzeti. 61. Javni bilježnik dužan je ispunjavati sve materijalne obveze prema svojim zaposlenicima sukladno pozitivnim propisima. 62. Javni bilježnik smije imati samo jednu natpisnu ploču. Natpisna ploča mora biti postavljena na zgradi u kojoj se nalazi javnobilježnički ured. Sadržaj i oblik natpisne ploče utvrđen je javnobilježničkim Poslovnikom. Radi lakše uočljivosti javnobilježničkog ureda, javni bilježnik može pored natpisne ploče postaviti i najviše dvije obavijesne ploče, veličine i oblika natpisne ploče, uz tekst; javni bilježnik, smjerokaz te eventualno naznaku adrese. 63. Javni bilježnik ne smije voditi rubrike pitanja i odgovora u sredstvima javnog priopćavanja uz navođenje svoga imena. Također mu je zabranjeno davati pravne savjete neodređenom krugu osoba posredovanjem sredstava javnog priopćavanja. Javnom bilježniku iznimno je dopušteno istupiti u sredstvima javnog priopćavanja uz odobrenje ili po nalogu predsjednika Komore i u slučaju iz t. 19. ovog Kodeksa. X. POVREDE KODEKSA 64. Obveza je javnog bilježnika poštivanje odredbi Kodeksa. 65. Svatko ima pravo podnijeti zahtjev za davanje mišljenja o tome je li ponašanjem, radnjom ili propustom javnog bilježnika povrijeđen Kodeks. Takav zahtjev protiv javnog bilježnika moguće je podnijet u roku od 30 (trideset) dana od dana saznanja da je svojim ponašanjem, radnjom ili propustom, povrijedio ovaj Kodeks, a najkasnije u roku od 6 (šest) mjeseci od dana učinjene povrede ovog Kodeksa. Međutim, postupak povodom takvog zahtjeva može se voditi, bez obzira na protek navedenih rokova, ukoliko se sa time suglasi javni bilježnik. 66. Zahtjev iz prethodnog članka podnosi se predsjedniku Etičkog povjerenstva (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) putem Hrvatske javnobilježničke komore. Predsjednik Povjerenstva izložit će zahtjev članovima Povjerenstva. 67. Povjerenstvo je dužno pozvati osobu na koju se zahtjev odnosi, da se pismeno očituje o zahtjevu, u roku ne kraćem od 15 dana. U tom pozivu za očitovanje, ujedno se poziva osoba na koju se zahtjev odnosi da se izjasni traži li usmeno izlaganje pred Povjerenstvom, te traži li da se s podnositeljem zahtjeva suoči pred Povjerenstvom. Ukoliko očitovanje ne bude dostavljeno u roku, mišljenje će se donijeti prema podatcima kojima Povjerenstvo raspolaže u trenutku donošenja mišljenja. Ukoliko se podnositelj zahtjeva neopravdano ne odazove na traženo suočenje, zahtjev se smatra povučenim, na što treba u pozivu za suočenje podnositelja zahtjeva izričito upozoriti. 68. Povjerenstvo u svom mišljenju utvrđuje postoji li ili ne postoji u konkretnom slučaju povreda Kodeksa. Svoje mišljenje Povjerenstvo je dužno donijeti najkasnije u roku od 6 (šest) mjeseci od dana primitka, po svome predsjedniku, zahtjeva za davanje mišljenja o povredi Kodeksa. Na mišljenje Povjerenstva nezadovoljna strana može uložiti prigovor Upravnom odboru u roku od 8 dana od primitka pisanog otpravka mišljenja. O prigovoru Upravni odbor donosi odluku običnom većinom glasova. Upravni je odbor o prigovoru dužan odlučiti u roku od 4 (četiri) mjeseca, računajući od dana primitka prigovora. U protivnom, Upravni će odbor svojom odlukom utvrditi da je nastupila zastara vođenja postupka protiv javnog bilježnika i obustaviti će postupak za davanje mišljenja o povredi Kodeksa. Radi preventivnog učinka, Povjerenstvo može mišljenje dostaviti svim članovima Komore elektroničkim putem u anonimiziranom obliku. 69. Za učestalo kršenje kodeksa ili nastavljanje s neetičnim postupanjem, unatoč primljenom pravomoćnom mišljenju Povjerenstva, Povjerenstvo ili Upravni odbor protiv javnog bilježnika mogu stegovnom tužitelju podnijeti prijavu radi ocjene i podnošenja optužnog prijedloga zbog mogućeg počinjenja stegovnog dijela neurednosti prema Zakonu o javnom bilježništvu. XI. STUPANJE NA SNAGU KODEKSA 70. Ovaj Kodeks stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama« i u cijelosti zamjenjuje dosadašnji Kodeks javnobilježničke etike od 1. 7. 1995. godine.

Prethodnik
Nasljednik

Kodeks javnobilježničke etike

Pročišćeni tekst vrijedi od 26.05.2011.

Narodne novine 55/2011

Verzija 1/1
Prikaz pročišćenog teksta na dan:

PREAMBULA

Kodeks javnobilježničke etike (»Narodne novine«, br. 55/11)

HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA

1221

Na temelju članka 133. Zakona o javnom bilježništvu (»Narodne novine« br. 78/93, 29/94, 16/07 i 75/09) i članka 11. Statuta Hrvatske javnobilježničke komore (»Narodne novine« br. 27/01 – pročišćeni tekst, 33/01, 9/04, 139/06, 65/07 i 55/10), Skupština Hrvatske javnobilježničke komore na svojoj sjednici održanoj u Osijeku, 16. travnja 2011. godine, donijela je

KODEKS

JAVNOBILJEŽNIČKE ETIKE

I. OPĆA NAČELA

1. Kodeks javnobilježničke etike (u daljnjem tekstu: Kodeks) utvrđuje načela i pravila ponašanja javnog bilježnika u obavljanju službe i izvan nje na način kako to zahtijevaju dostojanstvo i ugled javnobilježničke službe.

Ovim se Kodeksom uređuju i prava i dužnosti osoba za podnošenje, i način samoga podnošenja prijava protiv javnog bilježnika u slučaju sumnje da je povrijedio odredbe Kodeksa. Određuju se tijela Komore za provođenje postupaka rad...

Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.

Prijava

Zaboravljena zaporka?

Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.

Registracija

Detalji dokumenta

Redakcijski pročišćeni tekst

22.01.2025.

Vrijedi

Verzija vrijedi

OD: 26.05.2011.
DO:

Objavljeno

Narodne novine 55/2011

Datum objave

18.05.2011.

Vremeplov

Verzije propisa

Usporedba verzija dokumenta

Usporedite tekst cijelog propisa

Registar propisa

1.11.5. Javno bilježništvo

×

Verzije propisa