Informator broj 6412 od 04. travnja 2016.

UVODNIK

Ustavna vjera i persona constitutionis dr. sc. Jadranka Crnića1
(Kratka glosa kao prilog za biografiju)

dr. sc. Jadranko Crnić (4. 4. 2008.–4. 4. 2016.)
sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske 1991.-1999.
predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske 1991.-1995., 1995.-1999

In honorem dr. sc. Jadranka Crnića, prvog predsjednika Ustavnog suda samostalne i suverene Republike Hrvatske, donosimo članak prof. dr. sc. Arsena Bačića, predstojnika Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Dr. sc. Jadranko Crnić bio je i prvi predsjednik nakladničkog savjeta Novog informatora te vrsni autor mnogih pravnih knjiga i članaka iz područja ustavnog prava, prava vlasništva, nasljednog i obiteljskog prava i drugih područja prava. Svojim radom, dr. sc. Jadranko Crnić obilježio je velikim pravnim mislima i komentarima kraj dvadesetog i početak dvadesetiprvog stoljeća.
Autor: prof. dr. sc. Arsen Bačić, predstojnik Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, član suradnik HAZU, član Panel (Review) Grupe ESF SCSS (Strasbourg), član European Law Institute (Wien)

Sadržaj

Ustavna vjera i personae constitutionis dr. sc. Jadranka Crnića
Autor: Arsen Bačić

Stručni članak

In honorem dr. sc. Jadranka Crnića, prvog predsjednika Ustavnog suda samostalne i suvremene Republike Hrvatske, donosimo članak prof. dr. sc. Arsena Bačića, predsjednika Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Dr. sc. Jadranko Crnić bio je i prvi predsjednik nakladničkog savjeta Novog informatora te vrsni autor mnogih pravnih knjiga i članaka iz područja ustavnog prava, prava vlasništva, nasljednog i obiteljskog prava i drugih područja prava. Svojim radom, dr. sc. Jadranko Crnić obilježio je velikim pravnim mislima i komentarima kraj dvadesetog i početak dvadesetiprvog stoljeća.

Pravne klinike
Autori: Dubravka Akšamović Lidija Šimunović

Stručni članak

Cilj je ovoga članka prezentirati široj stručnoj javnosti misiju i viziju pravnih klinika, koje su, sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, jedan od ovlaštenih pružatelja primarne pravne pomoći. Pravne klinike u Republici Hrvatskoj postoje još od 90-ih godina prošlog stoljeća. Prvi se pravnoklinički programi na pravnim fakultetima izvode od 2000. godine. Međutim, do stvarnog zamaha pravnokliničkog obrazovanja u Republici Hrvatskoj dolazi tek nakon 2008. godine, donošenjem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, što je u konačnici rezultiralo osnivanjem i početkom djelovanja Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu. Trend pravnokliničkog obrazovanja prihvaćen je danas na svim pravnim fakultetima u Republici Hrvatskoj. Međutim, pravnoklinički programi na različitim pravnim fakultetima izvode se uz značajne razlike. Temeljna je razlika glede okolnosti pružaju li pravne klinike konkretnu besplatnu pravnu pomoć izravno građanima i/ili poduzetnicima koji im se obrate za pomoć, ili samo metodom simulacije predmeta iz prakse, pripremaju studente prava za rad u praksi. Podredno dajemo osvrt na cilj, svrhu i koristi pravnih klinika, kako glede unaprjeđenja kvalitete studija prava, tako i glede koristi za potencijalne korisnike besplatne pravne pomoći. Analiziramo temeljne vrste pravnih klinika (u Republici Hrvatskoj i svijetu) te na primjeru Pravno-ekonomske klinike Pravnog fakulteta u Osijeku pojašnjavamo način rada i koristi koje od rada na klinici imaju studenti, korisnici usluga, ali u konačnici i sveučilište te lokalna zajednica.

Zapošljavanje nezaposlenih i stručnjaka informatičkih i komunikacijskih tehnologija
Autor: Nikola Mijatović

Stručni članak

Autor u nastavku daje prilagođeni prijevod nekoliko priopćenja Eurostata, koji na svojim internetskim stranicama objavljuje zanimljive i pouzdane statističke podatke s područja Europske unije. U prvom dijelu članka donijeli smo podatke vezane uz stopu nezaposlenosti u Europskoj uniji, kao i uz pad proizvodnih cijena u industriji. U ovom nastavku prezentirani su podatci o promjenama na tržištu rada i zapošljavanju osoba koje su prethodno bile nezaposlene, i na kraju podatci o broju i zapošljavanju stručnjaka informacijske i komunikacijske tehnologije unutar Europske unije. Svi ti podatci prikazani su i tablično, promatrano kroz određeno razdoblje.

Ustavni sud Republike Hrvatske i referendum o outsourcingu 2015.
Autor: Ana Horvat Vuković

Stručni članak

Predmet ovog članka je analiza Odluke Ustavnog suda, broj U-VIIR-1159/2015 od 8. travnja 2015. o referendumu o outsourcingu. Istovremeno autorica iznosi uz analizu i svoje mišljenje i određene prijedloge.

Traditio iuridica: TEMPUS LUGENDI
Autor: Marko Petrak

Stručni članak

U rimskom pravu, izraz koji je označavao vrijeme žalovanja, u kojem se žena, nakon što joj je brak prestao zbog smrti muža, nije mogla ponovno udati. Navedeni rok trajao je u klasičnom pravu deset mjeseci, a u postklasično doba produljen je na godinu dana.

Pravo zaposlenih i samozaposlenih posvojitelja na posvojiteljski i roditeljski dopust
Autor: Renata Turčinov

Stručni članak

U članku ukazujemo na uvjete i način ostvarivanja prava zaposlenih i samozaposlenih posvojitelja na posvojiteljski i roditeljski dopust u skladu sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14), uključujući i pravo na naknadu plaće za vrijeme korištenja navedenih prava, kao novčanih potpora.

Temeljne pretpostavke za funkciju povjerenika u postupku stečaja potrošača
Autor: Alida Saračević Moslavac

Stručni članak

Povjerenik je jedno od dva ključna tijela u okviru postupka stečaja potrošača. Uvrštavanje na listu povjerenika, koju sastavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, za svaki stvarno nadležni općinski sud, podložno je strogim pravilima. Svi uvjeti za obavljanje funkcije povjerenika moraju biti ispunjeni kumulativno i beziznimno, pri čemu je osobit naglasak stavljen na dostojnost za obavljanje toga posla. O svemu tome autorica piše u tekstu.

Obrada prijave poreza na dohodak za 2015. godinu u Poreznoj upravi
Autor: Mirjana Mahović Komljenović

Stručni članak

Polazeći od posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, koji se prvi put primjenjuje u 2016. za dohodak ostvaren u 2015. godini, u članku pišemo o postupcima i procedurama sudionika u tom procesu, a to su Porezna uprava i porezni obveznici. U članku ističemo radnje i rokove nadležnih poreznih tijela, a i poreznih obveznika kako bi se cjelokupan proces toga postupka obavio u zadanim rokovima.

O institutu poreznog jamstva
Autor: Ana Rihter

Stručni članak

U članku autorica piše o institutu poreznog jamstva propisanog odredbama Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13 i 26/15), pri tome obrađujući pojmove poreznog jamca, vrste poreznog jamca prema pravilima općeg poreznog jamstva prema pravilima OPZ-a te pitanje zakonskih jamaca za porezne dugove čiji je glavni porezni dužnik trgovačko društvo.

Dostava opunomoćeniku i stranci – rok
Sud: Ustavni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kada se dostava izvrši i stranci i njezinu opunomoćeniku, rokovi ne počinju teći od dana dostave stranci, već od dana dostave opunomoćeniku

Kazneno pravo – oduzimanje imovinske koristi
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Kada optuženik nije učinio vjerojatnim zakonito podrijetlo novca koji je pronađen u njegovu garderobnom ormariću u policijskoj postaji, a koji je nerazmjeran optuženikovim zakonitim prihodima, valjalo ga je oduzeti

Isključiva mjesna nadležnost
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Za postupanje u ovršnom postupku prisilne naplate oduzete imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili prekršajem, isključivo je mjesno nadležan sud koji je donio presudu o oduzimanju imovinske koristi

Parnični postupak – ponavljanje postupka
Sud: Vrhovni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Ne postoje pretpostavke za ponavljanje postupka kad prvostupanjska presuda nije dostavljena stranci, jer u odnosu na tu stranku presuda nije postala pravomoćna

Upravni postupak – prigovor
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Protiv obavijesti o zakonitosti sjednice općinskog vijeća dopušten je prigovor

Upravni akt – investicijske potpore za kapitalno ulaganje
Sud: Visoki upravni sud Republike Hrvatske

SENTENCE

Odluka kojom je odbačen prigovor tužitelja na odluku o odobrenju i isplati investicijske potpore za kapitalno ulaganje, nije upravni akt

Parcelacija građevinskog zemljišta u obuhvatu urbanističkog plana uređenja koje se nalazi u zoni zaštitnog zelenila

Vi pitate - mi odgovaramo

Ured za graditeljstvo stranci je rekao da ne može cijepati građevinsku parcelu (u naravi oranica iza kuće, koju želi sa sestrom podijeliti na dvije parcele i tako riješiti suvlasništvo) jer se u urbanističkom planu uređenja nalazi u namjeni Z (zaštitno zelenilo). Onemogućuje li ta namjena takve radnje i postoji li drugi način za rješavanje imovinskopravnih odnosa?

Upravni spor – sukob mjesne nadležnosti

Vi pitate - mi odgovaramo

Može li postupak odlučivanja o sukobu mjesne nadležnosti između upravnih sudova inicirati stranka u upravnom sporu?

Profesionalni propust

Vi pitate - mi odgovaramo

Predstavlja li odbijanje potpisivanja ugovora o javnoj nabavi težak profesionalni propust?

Dioničko društvo – podjela dobiti

Vi pitate - mi odgovaramo

Glavna skupština dioničkog društva svojom odlukom o upotrebi dobiti nije odredila dan kada dioničari stječu tražbinu za isplatu dividende. Kada dioničari stječu prema društvu tražbine za isplatu dividende?

Porez na dodanu vrijednost – razgraničenje samostalnog obavljanja djelatnosti od nesamostalnog rada fizičke osobe

Vi pitate - mi odgovaramo

Fizička osoba obavlja djelatnost i u 2016. godini postala je obveznik poreza na dodanu vrijednost. Što je bitno u razgraničenju samostalnosti fizičkih osoba u obavljanju djelatnosti od nesamostalnog rada, glede propisa o oporezivanju porezom na dodanu vrijednost?

Ovrha duga godišnje naknade za korištenje grobnog mjesta

Vi pitate - mi odgovaramo

Na koji se način provodi ovrha duga godišnje naknade za korištenje grobnog mjesta koja je utvrđena posebnim rješenjem?

Nerazvrstane ceste – evidencija – služnost puta

Vi pitate - mi odgovaramo

U postupku izrade GIS-a nerazvrstanih cesta na području grada, naišli smo na cestu koja je vidljiva na Arcodu, i u naravi ima širinu preko 3 m, dovoljno za prolaz bilo koje vrste cestovnog vozila, a nastala je 1983. godine, te vodi isključivo do dvije sagrađene kuće. Nije upisana kao javni put, već prelazi preko privatne parcele. Ta privatna osoba tu je cestu ogradila 2010. godine i zapriječila prolaz drugoj kući. Druga kuća ima ujedno prilaz i s druge strane. Cesta postoji od 1. siječnja 1997., nije upisana, ali je na dan stupanja na snagu Zakona iz 2011. godine, bila ograđena od strane privatne osobe. Možemo li tu cestu upisati kao nerazvrstanu, kao javno dobro?

Filteri