Izdvojeni članci

03.12.2014.

Izmjene i dopune Zakona o doprinosima

Zakon o doprinosima1 na jedinstveni način uredio je sva pitanja vezana uz doprinose kao što su: vrste doprinosa i stope za obračun, obveznik doprinosa, obveznik obračunavanja doprinosa, obveznik plaćanja doprinosa, osnovice za obračun i način njihova utvrđivanja, obveza i način obračunavanja, obveza plaćanja i rokovi za uplatu, obveza izvješćivanja, te druga pitanja vezana uz poslove prikupljanja doprinosa. Na 15. sjednici Hrvatskog sabora donesen je 25. studenoga 2014. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (u nastavku teksta: ZIDZOD). On sadržava niz novosti, a najbitnije su: oslobođenje obveza doprinosa na osnovicu za osobe mlađe od 30 godina života po osnovi ugovora o radu na neodređeno vrijeme, promjena načina utvrđivanja obveza doprinosa samostalnim obveznicima doprinosa. Osim toga, taj je Zakon donesen i radi: usklađenja s odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, uređenja pitanja obveze doprinosa prema drugom dohotku po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, novog načina normativnog uređenja postupka provedbe plaćanja doprinosa, te usklađenja odredaba o zastari prava na pokretanje prekršajnog postupka i zastari prava na naplatu novčanih kazni. Opširnije o tome pišu autori u ovom članku.

29.11.2014.

Novine u sustavu oporezivanja dohotka

Na 15. sjednici Hrvatskog sabora, održanoj 25. studenoga 2014., donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Najvažnije izmjene odnose se na povećanje osobnog odbitka i povećanje poreznog razreda za primjenu porezne stope od 25%, uvođenje oporezivanja kamata od 1. siječnja 2015. te kapitalnih dobitaka od 1. siječnja 2016., ukidanje neoporezivog dijela dividendi i udjela u dobiti do 12.000,00 kuna godišnje. Druge izmjene odnose se na uvođenje oporezivanja prodaje otpada, izmjene u uspoređivanju stečene imovine i visine sredstava potrebnih za njezino stjecanje prema članku 63. Zakona, uvođenje informativnog obračuna godišnjeg poreza pa porezni obveznici od 2016. više neće (za dohodak ostvaren u 2015.) morati podnositi godišnju poreznu prijavu, te izmjene za obveznike koji obavljaju samostalne djelatnosti i drugo. U članku donosimo pregled tih novina u izmjenama i dopunama tog Zakona. Napominjemo da o Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, dobit i PDV te druge porezne aktualnosti, održavamo radionicu 3. prosinca 2014., u Sheraton Zagreb Hotelu, u 9,00h.

26.11.2014.

Načelo razmjernosti i europski uhidbeni nalog

U ovom broju pišemo o ostvarenju načela razmjernosti uređenog Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. - MU, br. 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10) i europskom uhidbenom nalogu. Najvažniji pravosudni instrument kojim se implementira načelo međusobnog priznanja i povjerenja država članica EU, jest europski uhidbeni nalog, stvoren i prihvaćen u svrhu brže i djelotvornije borbe ponajprije protiv teških i organiziranih kaznenih djela. Europski uhidbeni nalog usvojen je Okvirnom odlukom o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica od 13. lipnja 2002. Zakonom o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (Nar. nov., br. 91/10, 81/13 i 124/13) u hrvatsko zakonodavstvo implementirana je ta Okvirna odluka. O važnosti ostvarenja načela razmjernosti i slučajevima Europskog suda za ljudska prava u primjeni instituta europskog uhidbenog naloga pišu autori u ovom članku.

22.11.2014.

Jedinstveno upravno mjesto – de iure condendo

Predmet ovog članka su odredbe Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09), a osobito odredbe članka 22., koja je uvela novi institut - institut jedinstvenog upravnog mjesta. Autor, stoga, s upravnopravnog stajališta razmatra mogućnosti ustrojavanja toga instituta i prema odredbama Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 151/11 i 12/13 - Odluka USRH), koji je na dnevnom redu 14. sjednice Hrvatskog sabora. Istovremeno se razmatra i iznosi određena stajališta u reformi ustrojavanja državnih ureda, kao prilog raspravi toga važnog Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave.

19.11.2014.

O pitanju zašto u hrvatski Ustav treba ugraditi temeljna načela izbornog sustava

Autor u članku piše o razlozima koji idu u prilog konstitucionalizacije temeljnih načela izbornog sustava, polazeći od dvije važne premise - da je izborni sustav jedan od najvažnijih ustavnih izbora i da je njegovo reguliranje putem zakona često obilježeno negativnim izbornim inženjeringom, kojim pojedini politički sudionici, u pravilu, vladajuće stranke ili koalicije, nastoje promjenom pravila izbornog natjecanja polučiti korist u smislu povoljnijeg izbornog rezultata. Istovremeno iznosi svoje mišljenje i prijedloge o tome zašto u Ustav Republike Hrvatske treba ugraditi temeljna načela izbornoga zakona.

pravni sadržaji

info

ostalo

SUDSKE ODLUKE

SENTENCE

ODRŽANI

posljednje dodano

najpopularniji

Zakonodavstvo

NACIONALNO

Europske unije

Sudska praksa

SUDSKE ODLUKE

SENTENCE

List informator

NOVI BROJ

SADRŽAJ

Izdanja

tiskana izdanja

digitalna izdanja

Alati

OBRASCI

KALKULATORI

Seminari

ODRŽANI

Webinari

POSLJEDNJE DODANO

NAJPOPULARNIJI

Pravni sadržaji

Info

Ostalo