Ovršni postupak – dostava

Javni bilježnik donio je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dva puta ga pokušao dostaviti ovršeniku, fizičkoj osobi. Oba puta dostavnica se vratila s napomenom »obaviješten – nije podigao pošiljku«. Može li ovrhovoditelj, u tom slučaju, zahtijevati od javnog bilježnika da dostavu rješenja o ovrsi, ovršeniku izvrši osobno kao sudski dostavljač?

Ovrha – odgovornost poslodavca

Ovjerovljenu ispravu, kojom je naš dužnik dao suglasnost da mu se zaplijeni plaća, dostavili smo njegovom poslodavcu koji po njoj ne postupa. Zanima nas može li se i u toj situaciji na poslodavca primijeniti članak 177. Ovršnog zakona?

Fiducijarno vlasništvo – ovrha

Predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja tijekom 2003. zaključili su Sporazum o prijenosu vlasništva nekretnine radi osiguranja novčane tražbine za vrijeme važenja Zakona o izmjenama Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 173/03). U zemljišne knjige upisani su kao prethodni i potonji vlasnik. Potonji vlasnik otuđio je nekretninu trećoj osobi koja je sada upisana kao potonji vlasnik. Javni bilježnik odbija protiv nje provesti ovrhu s obzirom na to da predlagatelj osiguranja nema ovršnu ispravu protiv nje (ona nije potpisala sporazum o prijenosu vlasništva). Na koji način, u opisanoj situaciji, predlagatelj osiguranja može ostvariti svoje pravo i naplatiti se?

Ovrha – prigovor zastare

U povodu prigovora ovršenika protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. Može li se u tom stadiju postupka isticati prigovor zastare ako to nije učinjeno u prigovoru protiv rješenja o ovrsi?

Ovrha – ispravak pogreške

Predložili smo ovrhu na ovršenikovom računu kod banke, no nakon donošenja rješenja o ovrsi i dostave banci, banka po njemu odbija postupiti budući da je našom omaškom u ovršnom prijedlogu (a time i u rješenju o ovrsi) naveden pogrešan broj ovršenikovog računa. Možemo li od suda tražiti ispravak rješenja o ovrsi ili moramo podnijeti novi ovršni prijedlog?

Ovrha na plaći

Ima li izjava, sastavljena u smislu odredbe članka 178. Ovršnog zakona, a kojom jedan od roditelja pristaje na zapljenu dijela plaće radi naplate tražbine s osnove zakonskog uzdržavanja, prioritet u odnosu na druge, prije započete, ovrhe po drugim osnovama?

Odgoda ovrhe – pretpostavke

Može li se ovrha odgoditi i zbog razloga koji nije naveden u članku 61. stavak 1. točka 1.-8. Ovršnog zakona, ako je ovršenik u mogućnosti dokazati da bi mu i zbog tog razloga provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta?

Ovrha na pokretninama

Protiv vlasnika stana u kojem sam podstanar, u tijeku je ovršni postupak. Budući da se ovrha provodi na pokretninama u navedenom stanu, a koje su u velikom dijelu zapravo moje vlasništvo, zanima me mogu li i te pokretnine biti predmet ovrhe i kako se mogu zaštititi u takvoj situaciji. P

Sudski penali

Je li sud dužan donijeti odluku o izricanju sudskih penala ako ovrhovoditelj to traži?

Ovrha – prigovor zastare nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi

Ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu 2005. godine, na temelju ovršne isprave, presude iz 1993. godine. Budući da je u trenutku podnošenja ovršnog prijedloga, od pravomoćnosti navedene presude prošlo dvanaest godina, a ovršenik nije podnio prigovor zastare u roku te je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno, zanima nas može li takav prigovor staviti i kasnije u tijeku ovršnog postupka?

Naplata poreznog duga

Grad neuspješno pokušava naplatiti porez na kuće za odmor. Može li se kao protumjera naplate poreza koristiti isključenje iz vodovodnog sustava kojim gospodari gradsko trgovačko društvo, odnosno kako naplatiti porezni dug?

Ovršni postupak kod javnog bilježnika – poseban skrbnik

Tko postavlja skrbnika za poseban slučaj kada se radi o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave odnosno obraća li se ovrhovoditelj neposredno nadležnom centru za socijalnu skrb ili putem javnog bilježnika?

Ovrha na pokretninama – mjesna nadležnost

Nakon što se u ovršnom postupku nismo uspjeli namiriti na novčanoj tražbini ovršenika, odlučili smo promijeniti predmet i sredstvo ovrhe te pokušati ovrhu na njegovim pokretninama. Kako nam uopće nije poznato gdje bi se te pokretnine mogle nalaziti, zanima nas je li to smetnja za podnošenje prijedloga za promjenu predmeta i sredstva ovrhe?

Rok za ovrhu po rješenju u parnicama zbog smetanja posjeda

Zastarijeva li samo pravo zahtijevati ovrhu na temelju rješenja donesenog u parnici zbog smetanja posjeda, u kojoj je tužitelj uspio s tužbenim zahtjevom, u roku od deset godina, jer je riječ o tražbini utvrđenoj pravomoćnom sudskom odlukom?

Izuzimanje od ovrhe

Je li naknada plaće zbog korištenja rodiljnog dopusta izuzeta od ovrhe?

Smetanje posjeda – ovrha

Može li se provesti ovrha odluke suda donesene u parnici radi smetanja posjeda, kojom se nalaže vraćanje oduzete nekretnine i protiv osobe koja nije navedena u odluci suda, ali se nalazi u posjedu nekretnine? Naime, nekretnina više nije u posjedu ovršenika, nego je u posjedu treće osobe.

Učinci zabilježbe postojanja ugovora o doživotnom uzdržavanju

Ovršenik je zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine u cijelosti, s tim da je u zemljišnoj knjizi evidentirana zabilježba postojanja ugovora o doživotnom uzdržavanju mortis causa, kojom ta nekretnina nakon smrti ovršenika-primatelja uzdržavanja postaje vlasništvo njegovog sina-davatelja uzdržavanja. Onemogućava li navedena zabilježba ovrhu prodajom te nekretnine zbog činjenice da je rješenje o ovrsi dostavljeno zemljišnoknjižnom odjelu mjesec dana nakon zaprimanja ugovora o doživotnom uzdržavanju?

Zapljena po pristanku ovršenika

Imaju li prednost, kod ovrhe na plaći, potraživanja s osnove zakonskog uzdržavanja u odnosu na obustavu, koja je već u tijeku, na plaći dužnika na temelju ugovora o kreditu s bankom?

Vlastita mjenica – ovrha

Može li se, u smislu Ovršnog zakona, vlastita mjenica bez protesta smatrati vjerodostojnom ispravom ako se ovršni postupak pokreće protiv izdavatelja te mjenice?

Ovrha – prigovor treće osobe

Može li treća osoba s uspjehom isticati prigovor, prema članku 55. Ovršnog zakona, i u situaciji kad nije dopustila ulazak u stan i time popis pokretnina koje su predmet ovrhe, tvrdeći da je ona, a ne ovršenik, njihov vlasnik?

Ovrha na plaći radi naplate poreznog duga

Ima li rješenje o ovrsi na plaći radnika, koje je donijela Porezna uprava radi naplate poreznog duga, prednost pri naplati u odnosu na druga rješenja o ovrsi i pravnih akata koji su prema učincima izjednačeni s rješenjem o ovrsi?

Izuzimanje od ovrhe

Može li se izuzeti od ovrhe poljoprivredno zemljište ovršenika ako ovršenik, koji inače prima mirovinu, dio svojih prihoda ostvaruje i obradom tog poljoprivrednog zemljišta?

Prokazna izjava i prokazni popis imovine

Može li se dostavljanjem sudu prokaznog popisa u obliku javnobilježničke isprave izbjeći davanje prokazne izjave na ročištu pred sudom?

Ovrha prema solidarnim dužnicima

Na koji će se način provesti ovrha prema solidarnim dužnicima na temelju presude kojom im se nalaže da solidarno isplate određeni iznos tužitelju odnosno, u ovršnom postupku, ovrhovoditelju?

Radni odnosi – ovrha nepravomoćne odluke suda

Je li moguće u parnicama iz radnih odnosa tražiti ovrhu odluke i prije nego što ona postane pravomoćna?

Ovršno pravo

U slučaju kad smo dobili dva rješenja o ovrsi na plaći za istog radnika, koje od tih rješenja ima prednost - ono koje je nama prvo stiglo ili se to određuje na neki drugi način?

Ovrha

Poslovna banka je na temelju Ugovora o poslovnoj suradnji upisala fiducijarno vlasništvo na (40) nekretnina trgovačkog društva za dug od 9.000.000,00 DEM. Ugovor je potpisan na određeno vremensko razdoblje, do 31. 12. 1998. g. Za dio tražbina u iznosu od 2.676.511,00 DEM koje su dospjele do 29. rujna 1998. g. banka je putem javnog bilježnika 26. 10. 1998. g., u smislu čl. 277. Ovršnog zakona zatražila prodaju nekretnina radi podmirenja dospjelog dugovanja. Trgovačko društvo je, u smislu čl. 277. Ovršnog zakona, dopisom od 9. studenoga 1998. g., odredilo popis nekretnina s najnižim cijenama i ovlastilo javnog bilježnika da započne s prodajom. Vrijednost nekretnina koje su stavljene na prodaju određena je na iznos od 7.434.800,00 DEM, što je bilo znatno više od dospjelog duga. U roku tri mjeseca javni je bilježnik prodao dio nekretnina u iznosu od 1.025.000,00 DEM. Banka nije u roku 15 dana nakon toga obavijestila trgovačko društvo da ne želi zadržati neprodane nekretnine umjesto isplate osigurane tražbine. 1. Je li u tom slučaju banka postala punopravni vlasnik za nekretnine s popisa od 9. 11. 1998. g. i je li bila ovlaštena dalje sama prodavati te nekretnine putem javnog bilježnika ili je morala platiti porez i u zemljišnim knjigama izvršiti upis vlasništva? 2. Može li se u tom slučaju smatrati da je trgovačko društvo otplatilo banci svoj dug? 3. Je li banka za sve obveze koje su dospjele od 29. rujna 1998. pa do isteka ugovora 31. 12. 1998. g., morala postupiti na isti način te u smislu čl. 277. Ovršnog zakona tražiti putem javnog bilježnika od trgovačkog društva da se u roku 15 dana očituje za preostale nekretnine i odredi najnižu cijenu ili je banka imala pravo sama, putem javnog bilježnika, te nekretnine prodati?