Konačnim prijedlogom izmjena Zakona o radu, jasno se definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno, povećava satnica za rad nedjeljom i odustaje od mogućnosti da radnik odbije rad nedjeljom.

Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada, te dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca, što je dosad bio slučaj. Propisano je da se plaća ugovara u bruto iznosu i isplaćuje na transakcijski račun radnika.

Zakonom se uređuje i novi oblik rada preko digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) s ciljem zaštite takvih radnika.
Uvodi se i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika.

Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava.

Tzv. priziva savjesti, po kojem bi radnik mogao odbiti rad nedjeljom, o čemu se u javnosti puno polemiziralo, nema u konačnom tekstu izmjena.

Slijedom izmjena Zakona o trgovini, trgovci mogu raditi 16 nedjelja u godini, po svom izboru, odnosno 30 posto svih nedjelja u godini. U pravilu, nedjelja je neradna.

Izmjene ZOR-a, pak, po prvi put propisuju da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više, sada to nije bilo jasno definirano pa se radnika moglo platiti i kunu više.

Definirane su i brojne iznimke u radu nedjeljom, tj. prodavaonice koje će moći raditi i na taj dan. To su, primjerice, trgovine na željezničkim i autobusnim kolodvorima, zračnim lukama, benzinskim postajama, u bolnicama, hotelima, marinama, kampovima, OPG-ovima.

Zabrana rada nedjeljom neće se primjenjivati ni na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama, prigodnu prodaju na sajmovima, prodaju putem automata i prodaju na daljinu. Kiosci i pekarnice nedjeljom i blagdanima radit će od 7 do 13 sati.

Sabor će u četvrtak raspraviti i opsežne izmjene ZOR-a koje je predložila zastupnica Radničke fronte Katarina Peović, a kao jedan od najvažnijih zahtjeva istaknula je skraćenje radnog tjedna s 40 na 35 sati, što je politika koju slijedi sve više europskih država.

Predlaže i da ukupno trajanje svih ugovora na određeno kod jednog radnika ne smije biti dulje od godine dana, bez obzira na prekide.

(HINA, 7. 12. 2022.)

Fotografija: Pixabay