Ta će promjena, uvjerena je Vlada, smanjiti porezni pritisak na plaće za oko dvije milijarde kuna godišnje, navodi dnevnik. Koliko će svaka zaposlena osoba imati koristi od tog rasterećenja prije svega ovisi o tome kolika mu je bruto plaća i ima li olakšice za djecu i druge uzdržavane članove obitelji.

Obveznici poreza na dohodak su svi zaposleni, ali i nezaposleni koji povremeno rade preko ugovora o djelu te umirovljenici čija je mirovina veća od 4000 kuna ako nemaju dodatnih olakšica. Ministar financija Zdravko Marić tvrdi da već sada dvije trećine obveznika poreza na dohodak uopće ne plaća taj porez jer su im primanja ispod donje granice za oporezivanja nakon što se njihovu neoporezivom dijelu dohotka (4000 kuna mjesečno) pribroje i ostale olakšice za uzdržavane članove obitelji ili potpomognuta područja.

Tko danas ne plaća porez na dohodak, ni u siječnju nema što očekivati od smanjenja poreznih stopa, što je već dulje vrijeme izvor brojnih frustracija i nezadovoljstva. Od svake se plaće, neovisno o tome kolika je, prvo oduzme 20 posto mirovinskih doprinosa te se ostatak vodi kao dohodak. Tko god ima bruto plaću manju od 5000 kuna, uopće ne plaća porez na dohodak, već samo tisuću kuna mirovinskih doprinosa.

S dodatnim olakšicama ta je razlika još izraženija. Ako kojim slučajem radnik s bruto plaćom od 10 tisuća kuna ima dvoje djece koja mu donose dodatnih 4250 kuna neoporezive olakšice, tada se ni njemu nema što oduzeti, pa ni takav radnik ne može očekivati da će mu smanjenje stope poreza na 20 posto donijeti povišicu od siječnja iduće godine.

Djeca i uzdržavani članovi obitelji donose velike olakšice zbog kojih roditelji s dvoje i više djece uglavnom ne plaćaju porez. Smanjenje stope poreza na dohodak s 24 na 20 posto moglo bi zaposlenom Zagrepčaninu s prosječnom plaćom oko 9200 bruto, bez djece i uzdržavanih članova obitelji, od siječnja povećati mjesečna primanja za 160 kuna.

(HINA, 9. 11. 2020.)