Problematika distributivne trgovine postaje sve značajnija te zaokuplja pozornost teoretičara i praktičara, kako zbog razvijanja ponude sve većim obiljem robe i usluga tako i zbog širenja tržišta i uznapredovalih procesa internacionalizacije i globalizacije poslovanja. Posebno su u ovome području važni procesi koji su uzrokovali promjene u prije utvrđenim zakonitostima u razvoju distributivne trgovine. Međutim, i dalje se razvija podjela rada i sve veće korištenje trgovinskih gospodarskih subjekata tuđim uslugama. To, dalje, omogućuje porast proizvodnosti rada u trgovini.U svezi s time razvijaju se i nove funkcije trgovine. Trgovina je i dalje bitan čimbenik razvoja gospodarstva, ali njezini učinci nisu više tako očiti (npr. u broju zaposlenih ili u ostvarenom prometu), nego se mogu uoč...

Svaka slobodna zemlja izgrađuje svoj gospodarski sustav. U njegovu se sklopu trebaju razvijati različite gospodarske djelatnosti, a trgovina je, svakako, jedna od njih. Svjetska isprepletenost gospodarskih tokova i sve veća međuovisnost pojedinih zemalja čine ovu problematiku vrlo složenom, budući da je gospodarski razvoj svake pojedine zemlje prijeko potreban uvjet za njezin opstanak.U Hrvatskoj je izgrađivanje novoga sustava tržišnog gospodarstva već prilično uznapredovalo, ali to gospodarstvo dolazi u sve složenije situacije i pred sve veće izazove. Poznato je da je Republika Hrvatska naslijedila stagnantno gospodarstvo koje je za Domovinskoga rata (osobito tijekom 1991. i 1992. godine) pretrpjelo velike štete i uništavanja. Osim toga, poslije su se javili i drugi razvojni problemi (...

Ekonomske znanosti čine poseban sustav unutar sustava društvenih znanosti. Usko su povezane s ostalim društvenim i humanističkim znanostima: filozofskim, političkim i pravnim. U sklopu ekonomskih znanosti osnovna se područja istraživanja odnose na ekonomsku teoriju i ekonomsku praksu – stvarnu ekonomsku ili gospodarsku aktivnost nekoga društva.Po uzoru na Lj. Babana mogli bismo utvrditi da se ova granska ekonomika ubraja u ekonomske znanosti, koje čine dio društvenih znanosti.Inače, prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama kao znanstvena područja utvrđuju se:1) prirodne znanosti;2) tehničke znanosti;3) biomedicina i zdravstvo;4) biotehničke znanosti;5) društvene znanosti;6) humanističke znanosti.U područje društvenih znanosti ubrajaju se:1) ekonomija;2)...

Istaknuli smo da gospodarski sustav čine »organizirani oblici i metode društvene organizacije proizvodnje«. S tim u svezi valja istaknuti da središnje pojmove robne privrede predstavljaju potražnja, ponuda i tržište. Ti su pojmovi vezani uz razmjenske odnose. Razmjena se temelji na društvenoj podjeli rada i na robnoj proizvodnji.Naime, tržište se može definirati kao organizacija i ukupnost aktivnosti te kao organizacije koje imaju svrhu razmjenu proizvoda i usluga za novac između nezavisnih ekonomskih subjekata na određenom prostoru i u određeno vrijeme. Tržište je stalan i organiziran oblik dovođenja u kontakt ponude i potražnje proizvoda i usluga i njihova usklađivanja posredstvom cijena.Pokretači gospodarstva su potrebe ljudi. Budući da se razvija podjela rada, raste i međuovisnost g...

Trgovina se dosta izučava u povijesnom kontekstu, jer su povijesni uvjeti utjecali na njezin nastanak i razvoj. To znači da se ona pojavila tek na određenoj razini društveno-gospodarske razvijenosti.Povijest trgovine dio je gospodarske povijesti i time dio opće povijesti. U nastavku ćemo dati tek nekoliko napomena o nastanku i razvoju trgovine.

Osnovna zadaća distribucije proizlazi odatle što proizvođači proizvode veće količine samo nekih vrsta proizvoda, a kupci s druge strane traže raznolike proizvode, ali u malim količinama. Upravo je distribucija takva gospodarska djelatnost koja je organizirana da može premostiti taj jaz između proizvođača i kupaca. Ona utječe na odnos između proizvodnje, trgovine i potrošnje u gospodarskom ciklusu. Uloga distribucije je povezivanje procesa stvaranja i upotrebe vrijednosti. Povezivanje zbog diskrepancije proizvođača i potrošača iziskuje troškove i izvjes­tan napor kako bi se uspješno organiziralo. Proizvođači zbog ekonomije obujma proizvode velike količine robe, a potrošači kao pojedinci traže samo one količine koje si mogu priuštiti i koje mogu potrošiti. Posrednici moraju voditi računa ...

Lokacija se u najširem smislu odnosi na izbor područja ili mjesta smještaja nekog gospodarskog objekta, poduzeća, skupine poduzeća ili cjelokupnih gospodarskih grana.

Proizvodnost rada (Pr) jedan je od ključnih pokazatelja uspješnosti poslovanja koji se definira kao izlazni rezultat (output) po satu rada. Pod porastom proiz­vodnosti razumije se mogućnost stvaranja boljih rezultata s istom strukturom resursa ili proizvodnja istih rezultata s manje angažiranih resursa.Za izračun proizvodnosti rada možemo primijeniti sljedeći izraz:Izlazni rezultat u trgovini je vrijednost prodaje ili vrijednost prometa. Sati rada predstavljaju ukupno utrošene sate rada kojeg je rezultat ostvarena vrijednost prodaje. Pokazatelj proizvodnosti rada u trgovini mogao bi se prikazati sljedećim izrazom:Broj zaposlenih može se zamijeniti ukupnim satima rada koji su utrošeni za ostvarenu vrijednost prodaje.Dobiveni rezultati proizvodnosti rada u trgovini pokazuju se kao: a) vri...

Etika je skup pravila o moralnom ponašanju. Kao filozofska disciplina pojavila se u staroj Grčkoj gdje su najveći grčki filozofi (Platon, Sokrat i Aristotel) u svojim raspravama zagovarali ponašanje temeljeno na zdravom razumu a u svrhu boljitka društva. Slične rasprave nastavile su se u starorimskih filozofa.S obzirom na to da je etika izravno povezana s činjenjem dobra i ostvarenjem osobne sreće, kršćanski etičari tražili su izvore etike ne samo u ljudskom razumu nego i u volji Boga koji predstavlja apsolutno dobro, pa možemo govoriti o pojmu teološke etike.Etika se odnosi na donošenje odluka o ispravnom i pogrešnom, ona se svodi na definiranje postupaka i pravila koji podupiru odgovorno ponašanje između pojedinaca i grupa. Biti etičan znači te postupke i pravila dosljedno primjenjiva...

U ovome poglavlju na temelju službenih statističkih podataka usporedit će se značenje distributivne trgovine u gospodarstvu Hrvatske sa značenjem te trgovine u državama članicama EU kako bi se dobio uvid u stupanj razvijenosti sektora distributivne trgovine u Hrvatskoj te donio zaključak o različitosti u stupnju raz­voja distributivne trgovine u Hrvatskoj i zemljama članicama EU. Također ćemo utvrditi i neke razlike među regijama EU.

Koncentracija je proces povećavanja kapitala, radne snage i proizvodnih sredstava radi postizanja veće ekonomičnosti, konkurentnosti i profitabilnosti. Koncentracija poduzeća označuje grupiranje tržišnih udjela kroz iznadproporcio­nalan rast jednog ili kroz spajanje više poduzeća.Dakle, prvi način za postizanje visokog udjela na nekom tržištu ili u nekoj djelatnosti jest brz organski rast nekog poduzeća. Tipičan primjer za takvo stjecanje vodeće pozicije najveće je svjetsko maloprodajno poduzeće Wal-Mart kojeg ćemo rast i tržišni položaj opisati nešto kasnije.Drugi način za postizanje visokog tržišnog udjela jest spajanje i pripajanje poduzeća. Pritom se razlikuju tri vrste koncentracije poduzeća:1. horizontalna2. vertikalna3. lateralna.Kod horizontalne koncentracije spajaju se poduzeća...

Elektronička trgovina može se definirati u užem i u širem smislu. U užem smislu elektronička trgovina ili e-trgovina jest digitalno obavljanje procesa kupnje i prodaje te s njima povezan prijenos proizvoda, usluga, informacija i novca putem računalnih mreža (uključujući Internet). Neki će autori tome pridodati i sve aktivnosti unapređenja prodaje podržane računalnim mrežama prije i poslije kupnje, dok će drugi naglasiti da u kupoprodajnim transakcijama mogu sudjelovati pojedinci i organizacije privatnog i javnog sektora.S druge se strane e-trgovina u širem smislu poistovjećuje s pojmom e-poslovanja, u koji se, osim elektroničkog obavljanja trgovačkih transakcija, uključuje učenje na daljinu, organizacija suradnje između poslovnih partnera te niz drugih aktivnosti kojima se putem računal...

A Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, 414 Akvizicijski distribucijski sustav, 31 Ambulantna maloprodaja, 253 Analiza trgovinskog područja, 260 Anorganska koncentracija, 442 Antitrustovski propisi, 442 Apsolutni iznos marže, 365 ARPANET, 466, 456 Asortiman proizvodnje, 62 Asortiman trgovačke robe, 299 Asortiman, 35, 47, 65, 66, 84, 240 Asortimanska orijentacija, 52 Aukcija, 102, 345 Automatizacija procesa, 349 B B2B, 458, 467, 468, 469

TABLICE Tablica 3.1. Instrumenti i učinci vertikalnoga marketinga 60 Tablica 3.2. Suprotni ciljevi proizvodnje i trgovine u vertikalnom marketingu 61 Tablica 3.3. Broj trgovinskih gospodarskih subjekata u RH 1991., 1993., 1995. i 2003. godine 74 Tablica 3.4. Komparativni pregled zaposlenosti u industriji, građevinarstvu i uslužnim djelatnostima u nefinancijskoj poslovnoj ekonomiji (NFPE)* u EU i RH 2006. 105 Tablica 3.5. Udjeli trgovine na veliko i trgovine na malo u ukupnoj zaposlenosti u nefinancijskoj poslovnoj ekonomiji (NFPE) u nekim europskim zemljama 2006. 106 Tablica 5.1. Vodeći trgovinski savezi na području Europe u 2007. godini 193 Tablica 5.2. Obilježja nabavnih saveza u distributivnoj trgovini AMS, CoopEURO i EMD koji djeluju na području Europe 194 Tablica 5.3. Zemlje u koji...

Prof. dr. sc. Zdenko Segetlija je redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta »Josipa Jurja Stossmayera« u Osijeku. Područja njegovoga znanstvenog i stručnog istraživanja su: distribucijski sustavi, poslovna logistika, marketing trgovine na malo i vertikalni marketing. Izuzetno je produktivan znanstvenik, što potvrđuje autorstvo u petnaest knjiga i studija, suautorstvo u osam knjiga te uredništvo trinaest knjiga. Sudjelovalo je s radovima na više od stotinu domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova. Ukupno je objavio preko 300 znanstvenih i stručnih radova u zemlji i inozemstvu. Sudjelovao je kao istraživač na dvanaest znanstvenih projekata, a na tri znanstvena projekta financirana od Ministarstva znanosti i tehnologije Republi...