PREDGOVOR

1. UVODNA RAZMATRANJA

1.1. UVOD

1.2. SADRŽAJ KNJIGE

1.3. CILJ, SVRHA, ZADAĆE I METODIČKE POSTAVKE

2. EKONOMIKA TRGOVINE U SUSTAVU EKONOMSKIH ZNANOSTI

2.1. MJESTO EKONOMIKE TRGOVINE U SUSTAVU EKONOMSKIH ZNANOSTI

2.2. SADRŽAJ EKONOMIKE TRGOVINE

Literatura za poglavlje 2.

Poglavlje 2 – Pitanja za provjeru znanja

3. TRGOVINA U GOSPODARSKOM SUSTAVU

3.1. TRGOVINA U PROCESU RAZMJENE

3.2. ZADAĆE, ZNAČENJE I FUNKCIJE TRGOVINE

3.2.1. Zadaće i značenje trgovine

3.2.2. Funkcije trgovine

3.2.2.1. Shvaćanja korisnosti učenja o funkcijama trgovine

3.2.2.2. Klasifikacije i objašnjenja trgovinskih funkcija

3.2.2.3. Funkcije trgovine i marketing

3.2.2.4. Funkcije trgovine i prevlast u kanalu distribucije

3.2.2.5. Temelji nastanka novih funkcija trgovine

3.3. MARKETING U TRGOVINI

3.3.1. Općenito o marketingu

3.3.2. Pojava marketinga trgovine

3.3.3. Vertikalni marketing

3.3.3.1. Nastanak i oblici vertikalnoga marketinga

3.3.3.2. Učinci i područja vertikalnoga marketinga

3.4. TRGOVINSKE INSTITUCIJE ZA KUPOVINU I PRODAJU ROBE

3.4.1. Poduzeće i poslovna jedinica

3.4.2. Klasifikacije i glavna obilježja trgovinskih poduzeća i poslovnih jedinica

3.4.3. Klasifikacije i tipizacije trgovinskih poslovnih jedinica

3.4.4. Veletrgovinska poduzeća i poslovne jedinice

3.4.4.1. Osobitosti i ekonomsko značenje veletrgovine

3.4.4.2. Razvojni procesi u veletrgovini

3.4.4.3. Klasifikacije i tipizacije veletrgovaca

3.4.5. Maloprodajna poduzeća i poslovne jedinice

3.4.5.1. Osobitosti maloprodaje i njezino ekonomsko značenje

3.4.5.2. Razvojni procesi u maloprodaji

3.4.5.3. Klasifikacije i tipizacije maloprodavača

3.4.6. Trgovina u poduzećima netrgovinskih djelatnosti

3.4.7. Tipične trgovinske poslovne jedinice

3.4.7.1. Prodavaonice

3.4.7.2. Prodajna skladišta

3.4.7.3. Otkupne stanice

3.4.7.4. Trgovinska predstavništva

3.5. POSEBNE INSTITUCIJE TRŽIŠNOGA GOSPODARSTVA

3.5.1. Tržišni pomagači

3.5.2. Tržnice i trgovinski centri

3.5.2.1. Tržnice na malo

3.5.2.2. Tržnice na veliko

3.5.2.3. Trgovinski centri

3.5.3. Tržišne priredbe

3.6. ZNAČENJE TRGOVINE I ČIMBENICI NJEZINA RAZVOJA

3.6.1. Trgovina u strukturi gospodarstva

3.6.2. Čimbenici razvoja trgovine

Literatura za poglavlje 3.

Poglavlje 3 – Pitanja za provjeru znanja

4. KRATAK PREGLED RAZVOJA TRGOVINE I TEORIJSKIH PRISTUPA TRGOVINI I TRŽIŠTU

4.1. NASTANAK I RAZVOJ TRGOVINE

4.2. TEORIJSKI PRISTUPI TRGOVINI I TRŽIŠTU

4.2.1. Antičke i kanonističke doktrine

4.2.2. Teorije merkantilista, R. Cantillona i fiziokrata

4.2.3. Stjališta o trgovini u klasičnoj građanskoj teoriji

4.2.4. Teorije o trgovini S. de Sismondija, J. B. Saya i socijalista utopista

4.2.5. Teorije K. Marxa o trgovini

4.2.6. Novije građanske teorije o trgovini

4.2.7. Stajališta o trgovini sovjetskih autora i R. Hilferdinga

4.2.8. Nova stajališta sovjetskih ekonomista o trgovini

4.2.9. Razvoj znanstvene misli o kanalima marketinga i mjestu trgovine u njima

4.2.10. Učenje o funkcijama trgovine i o vertikalnom partnerskom marketingu

4.2.11. Novi uvjeti za vertikalni marketing i postavka koopeticije

4.2.12. Suvremeni oblici kooperacije i različite opcije odnosa proizvođač – trgovina

4.2.13. Vertikalni marketing na globalnom planu

4.2.14. Teorijska stajališta o trgovini u Republici Hrvatskoj u vremenu socijalizma i u sadašnjim uvjetima

4.2.14.1. Stajališta o trgovini kao značajnoj djelatnosti

4.2.14.2. Stajalište o trgovini kao (ne)dovoljno razvijenoj djelatnosti

4.2.14.3. Stajališta o trgovini kao sastavnici gospodarskoga procesa

4.2.14.4. Stajališta o trgovini i marketingu

4.2.14.5. Novi izazovi za hrvatsko gospodarstvo

Literatura za poglavlje 4.

Poglavlje 4 – Pitanja za provjeru znanja

5. SUVREMENI RAZVOJNI PROCESI U TRGOVINI

5.1. TRGOVINA U VERTIKALNIM I HORIZONTALNIM MARKETINŠKIM SUSTAVIMA

5.1.1. O kanalima distribucije u trgovini

5.1.2. Pojam tržišnih transakcija

5.1.3. Polazište suradnje među poslovnim subjekima

5.1.4. Definiranje vertikalnih i horizontalnih marketinških sustava

5.1.5. Marketinški sustavi u trgovini

5.1.6. Koopeticija u trgovini

5.2. OBLIKOVANJE OPSKRBNIH LANACA, DISTRIBUCIJSKIH MREŽA I MREŽA STVARANJA VRIJEDNOSTI

5.2.1. Opskrbni lanac

5.2.2. Oblikovanje distributivnih mreža

5.2.3. Mreža stvaranja vrijednosti

5.3. INTERNACIONALIZACIJA I GLOBALIZACIJA TRGOVINE

5.3.1. Globalizacija tržišta u kontekstu trgovine

5.3.2. Internacionalizacija distributivne trgovine

5.3.3. Internacionalizacija maloprodaje u Europi

5.4. UTJECAJ SUVREMENIH INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA (IT) NA RAZVOJ TRGOVINE (TEHNOLOGIJE, OBLICI I POSLOVNI MODELI)

5.4.1. Povezanost trgovine i informacijske tehnologije

5.4.2. IT kao važan resurs za funkcioniranje i razvoj trgovine

Literatura za poglavlje 5.

Poglavlje 5 – Pitanja za provjeru znanja

6. LOKACIJA SUVREMENE TRGOVINE

6.1. POJAM LOKACIJE

6.2. TEORIJSKI PRISTUPI LOKACIJI

6.3. TIPOLOGIJA LOKACIJA

6.4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA LOKACIJE ZA POTREBE TRGOVINE NA MALO

6.4.1. Istraživanja područja lociranja trgovine na malo

6.4.2. Analiza obuhvata trgovinskog područja

6.4.4. Indeks maloprodajne zasićenosti

6.4.5. Regionalni indeks kupovne snage (RIKS)

6.4.6. Modeli maloprodajne gravitacije < 1, niža razina razvijenosti maloprodaje užeg geografskog dijela u odnosu prema širem geografskom području;< 100.< 100).

6.4.6.1. Reillyjev zakon gravitacije

6.4.6.2. Huffov gravitacijski model

6.5. IZBOR MJESTA POSTAVLJANJA PRODAVAONICE

6.6. PRIMJERENOST IZBORA LOKACIJE ZA RAZLIČITE VRSTE PRODAVAONICA

6.7. UTJECAJ PRAVNE REGULATIVE NA IZBOR LOKACIJE U TRGOVINI NA MALO

6.8. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA LOKACIJE ZA POTREBE TRGOVINE NA VELIKO

Literatura za poglavlje 6.

Poglavlje 6 – Pitanja za provjeru znanja

7. POSEBNOSTI EKONOMIKE TRGOVINE

7.1. PROIZVODNOST RADA

7.1.1. Metode za izračunavanje proizvodnosti rada

7.1.2. Proizvodnost rada u maloprodaji RH

7.1.3. Pokazatelji kojima se mjeri proizvodnost rada prodavaonice

7.1.4. Proizvodnost rada u veletrgovini RH

7.2. RAZINE IZRAČUNAVANJA PROIZVODNOSTI RADA U TRGOVINI

7.3. ČINITELJI KOJI UTJEČU NA PROIZVODNOST U TRGOVINI

7.4. PROIZVODNOST RADA NA PRIMJERU NEKIH INOZEMNIH TRGOVINSKIH PODUZEĆA

7.5. PROIZVODNOST PRODAJNE POVRŠINE

7.6. PROIZVODNOST PRODAJNE POVRŠINE NA PRIMJERIMA NEKIH INOZEMNIH TRGOVINSKIH PODUZEĆA

7.7. EKONOMIČNOST U TRGOVINI

7.8. PROFITABILNOST U TRGOVINI

7.9. RADNO VRIJEME DISTRIBUTIVNE TRGOVINE

7.9.1. Razvoj zakonodavnog okvira kojim se regulira radno vrijeme distributivne trgovine u Republici Hrvatskoj

7.9.2. Neka zapažanja o razvoju zakonodavnog okvira kojim se određuje radno vrijeme u trgovini

7.9.3. Radno vrijeme prodavaonica u nekim europskim zemljama

7.10. TROŠKOVI TRGOVINE

7.10.1. Pojmovno određenje troškova trgovine

7.10.2. Porast troškova robnog prometa

7.10.3. Razlozi porasta troškova trgovine

7.10.3.1. Različite mogućnosti zamjene ljudskog rada tehnologijom u trgovini u usporedbi s proizvodnjom

7.10.3.2. Razmaženost kupaca

7.10.3.3. Osvajanje novih tržišta

7.10.3.4. Ulaganje u promidžbu

7.10.4. Sustavi prodaje kojima se može usporiti porast troškova trgovine

7.10.4.1. Sustavi prodaje zasnovani na depersonalizaciji prodaje

7.10.4.2. Sustavi prodaje koji crpe prednosti iz ekonomije obujma

7.10.4.3. Sustavi prodaje zasnovani na redukciji naraslih usluga

7.10.5. Podjela troškova trgovine

7.11. RAZLIKA U CIJENI U HRVATSKOJ TRGOVINI

7.11.1. Ukupna razlika u cijeni

7.11.2. Marža kao oblik razlike u cijeni

7.11.3. Vrste marža i njihov izračun

7.11.3.1. Individualna marža

7.11.3.2. Konverzija marži

7.11.3.3. Kumulativna marža

7.11.3.4. Prosječna marža

7.11.3.5. Početna ili inicijalna marža

7.11.3.6. Ostvarena marža

7.11.3.7. Dodatna marža

7.11.4. Rabat kao oblik razlike u cijeni

7.12. KLJUČNI ČINITELJI KOJI UTJEČU NA DOBIT U TRGOVINI

7.13. ODNOSI GOSPODARSKIH SUBJEKATA S POTROŠAČIMA

7.13.1. Upravljanje odnosima s potrošačima

7.13.2. Efikasan odgovor na potrebe potrošača

7.13.3. Zaštita potrošača

Literatura za poglavlje 7.

Poglavlje 7 – Pitanja za provjeru znanja

8. ETIČKE NORME I ZAKONSKI OKVIRI TRGOVINE

8.1. POJAM I VRSTE ETIKE

8.2. GLOBALNE ETIČKE NORME

8.3. ETIČKE NORME U TRGOVINI NA TEMELJU RAZMATRANJA BENEDIKTA KOTRULJEVIĆA

8.4. ETIKA U SUVREMENOM TRGOVAČKOM POSLOVANJU

8.5. ETIKA I ZAKONSKI OKVIRI

8.6. ZAKONSKI OKVIRI TRGOVINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

8.6.1. Opći propisi

8.6.2. Specifični propisi vezani uz obavljanje trgovine

8.6.2.1. Zakon o trgovini

8.6.2.2. Zakon o elektroničkoj trgovini

8.6.3. Propisi iz područja društveno odgovornog poslovanja

8.6.3.1. Zaštita prava radnika

8.6.3.2. Zaštita prava potrošača

8.6.3.3. Zaštita tržišne utakmice

8.6.3.4. Zaštita okoliša

8.6.3.5. Prostorno uređenje

Literatura za poglavlje 8.

Poglavlje 8 – Pitanja za provjeru znanja

9. USPOREDBA DISTRIBUTIVNE TRGOVINE U HRVATSKOJ I ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE

9.1. STATISTIČKI TEMELJI USPOREDBE

9.2. ZNAČENJE DISTRIBUTIVNE TRGOVINE U HRVATSKOM GOSPODARSTVU

9.3. USPOREDBA POLOŽAJA DISTRIBUTIVNE TRGOVINE U GOSPODARSTVU HRVATSKE I DRŽAVAMA EU

9.3.1 Doprinos trgovine stvaranju bruto domaćeg proizvoda i zapošljavanju

9.3.2 Gustoća distributivne trgovine

9.4. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Literatura za poglavlje 9.

Poglavlje 9 – Pitanja za provjeru znanja

10. KONCENTRACIJA TRGOVINE U REPUBLICI HRVATSKOJ I ODABRANIM EUROPSKIM DRŽAVAMA

10.1. POJMOVNO ODREĐENJE KONCENTRACIJE

10.2. MJERENJE RAZINE KONCENTRACIJE

10.2.1. Razina koncentracije maloprodaje u RH

10.2.2. Usporedba razine koncentracije maloprodaje RH i odabranih europskih država

Literatura za poglavlje 10.

Poglavlje 10. – Pitanja za provjeru znanja

11. ELEKTRONIČKA TRGOVINA

11.1. POJAM ELEKTRONIČKE TRGOVINE

11.2. POVIJESNI RAZVOJ ELEKTRONIČKE TRGOVINE

11.3. TEMELJNI MODELI U ELEKTRONIČKOJ TRGOVINI

11.4. SADAŠNJE STANJE I SUVREMENI TRENDOVI U ELEKTRONIČKOJ TRGOVINI

11.4.1. Pregled proizvoda kojima se najčešće trguje na Internetu

11.4.2. Elektronička trgovina i promjena njezine posredničke funkcije u distribucijskom kanalu

11.4.3. Odnos B2B i B2C trgovine

11.4.4. Elektronička trgovina u Republici Hrvatskoj

11.4.5. Prepreke za razvoj elektroničke trgovine

Literatura za poglavlje 11.

Poglavlje 11 – Pitanja za provjeru znanja

POJMOVNO KAZALO

POPIS TABLICA, SLIKA I GRAFIKONA

O AUTORIMA