Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

704 str.

978-953-7812-09-6

Ostalo

2011.

05010001

Pere Sikavica, Tomislav Hernaus

Dizajniranje organizacije

Predgovor

Autori

1.OSNOVE DIZAJNIRANJA ORGANIZACIJE

1.1. Pojam i definiranje organizacije

1.2. Pojam i definiranje organizacijske strukture

1.3. Elementi organizacijske strukture

1.4. Izgradnja organizacijske strukture

1.5. Formalna i neformalna organizacija

1.6. Ključni aspekti organizacijske strukture

1.6.1. Diferencijacija

1.6.2. Integracija

1.7. Dimenzije organizacijske strukture

1.7.1. Složenost organizacije

1.7.2. Formalizacija organizacije

1.7.3. Centralizacija organizacije

1.8. Načela departmentalizacije

1.8.1. Načelo jednostavnih brojeva

1.8.2. Načelo vremena

1.8.3. Načelo izvršenja

1.8.4. Načelo objekta

1.8.5. Načelo vrste procesa ili opreme

1.8.6. Mješovita načela

2.DIZAJNIRANJE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE

2.1. Vrste organizacijskih struktura

2.2. Klasične organizacijske strukture

2.2.1. Funkcijska organizacijska struktura

2.2.2. Divizijska organizacijska struktura

2.2.3. Hibridna organizacijska struktura

2.2.4. Front/back organizacijska struktura

2.2.5. Nezavisna poslovna jedinica

2.2.6. Mješovita organizacijska struktura

2.2.7. Izvrnuta organizacija

2.2.8. Heterarhije

2.2.9. Fraktalna organizacija

2.2.10. Klaster organizacija

2.3. Organske organizacijske strukture

2.3.1. Projektna organizacijska struktura

2.3.2. Matrična organizacijska struktura

2.3.3. Procesna organizacijska struktura

2.3.4. Timska organizacija

2.3.5. Mrežna organizacija

2.3.6. Virtualna organizacija

2.3.7. Modularna organizacija

2.3.8. Organizacija paukove mreže

2.3.9. Organizacija ribarske mreže

2.3.10. Ameba organizacija

2.4. Organizacijska struktura za globalno poslovanje

2.5. Ostale vrste organizacijskih struktura

2.5.1. Ad hoc struktura

2.5.2. T-oblik organizacije

2.5.3. Ostali oblici organizacije

2.6. Odnos klasičnih i organskih struktura

2.7. Centri odgovornosti u organizaciji

2.7.1. Troškovni centri

2.7.2. Prihodni centri

2.7.3. Profitni centri

2.7.4. Investicijski centri

2.7.5. Odnos organizacijske strukture i centara odgovornosti

Bilješke

3.DIZAJNIRANJE POSLOVNIH PROCESA

3.1. Obilježja procesne orijentacije i procesnog pristupa

3.1.1. Koncept procesne orijentacije

3.1.3. Važnost i dodana vrijednost procesnog pristupa

3.2. Definiranje i klasifikacija poslovnih procesa

3.2.1. Određenje poslovnog procesa

3.2.2. Vrste poslovnih procesa

3.2.4. Lanci vrijednosti

3.3. Upravljanje poslovnim procesima

3.3.1. Povezanost strategije, poslovnih procesa i organizacijske strukture

3.3.2. Definiranje filozofije i teorijskog okvira upravljanja poslovnim procesima

3.3.3. Poslovna i informacijska strana upravljanja poslovnim procesima

3.3.4. Arhitektura poduzeća

3.4. Procesna arhitektura

3.4.1. Utvrđivanje ključnih poslovnih procesa

3.4.2. Definiranje procesne arhitekture

3.4.3. Referentni modeli i katalozi poslovnih procesa

3.5. Procesni menadžment

3.5.1. Vlasnik procesa

3.5.2. Procesni timovi i uloge

3.5.3. Sustavi nagrađivanja i napredovanja

3.5.4. Procesna kultura

3.6. Analiza i prikazivanje poslovnih procesa

3.6.1. Analiza postojećeg modela procesa

3.6.2. Alati i tehnike analize poslovnih procesa

3.6.3. Prijedlog budućeg modela procesa

3.6.4. Modeliranje poslovnih procesa

3.7. Promjena i mjerenje uspješnosti poslovnih procesa

3.7.1. Vrste promjena poslovnih procesa

3.7.2. Pristupi mjerenju uspješnosti poslovnih procesa

3.7.3. Ključni pokazatelji procesne uspješnosti

3.7.4. Koncept procesne zrelosti

Bilješke

4.1. Određenje posla i dizajniranja posla

4.1.1. Definiranje i priroda posla

4.1.2. Pojavni oblici posla

4.1.3. Pojmovno definiranje dizajniranja posla

4.1.4. Važnost dizajniranja posla

4.2. Elementi dizajniranja posla

4.2.1. Zadaci

4.2.2. Uloge

4.2.3. Radno mjesto

4.3. Dimenzije i karakteristikedizajniranja posla

4.3.1. Teorije karakteristika posla

4.3.2. Integrativni okvir i višedimenzionalnost dizajniranja posla

4.3.3. Vertikalna i horizontalna dimenzija dizajniranja posla

4.3.4. Prostorna i vremenska dimenzija dizajniranja posla

4.3.5. Kognitivna i socijalna dimenzija dizajniranja posla

4.3.6. Ostale dimenzije dizajniranja posla

4.4. Razine i složenost posla

4.4.1. Složenost zadataka i posla

4.4.2. Razine posla

4.4.3. Sustavski karakter posla i različitost dizajna posla

4.5. Pojedinačni i grupni dizajn posla

4.5.1. Dualni izazovi dizajniranja posla

4.5.2. Pojedinačni oblici dizajna posla

4.5.3. Kolektivni oblici dizajna posla

4.5.4. Raspon oblika dizajna posla

4.6. Organizacijske pozicije i kompetencije zaposlenika

4.6.1. Specijalizacija i podjela rada

4.6.2. Ključne pozicije i uloge

4.6.3. Ovlasti i odgovornosti

4.6.4. Ključne kompetencije zaposlenika

4.7. Analiza i sistematizacija posla

4.7.1. Provođenje analize posla

4.7.2. Sistematizacija posla

4.7.3. Opisi poslova

4.7.4. Radna uspješnost i kompenzacije

4.8. Strategije i pristupi dizajniranju posla

4.8.1. Strategije dizajniranja posla

4.8.2. Pristupi dizajniranju posla

Bilješke

Literatura

Kazalo autora

Pred Vama je knjiga koja pokušava dati odgovore i ponuditi bolje razumijevanje svih relevantnih pitanja dizajniranja organizacije. Usredotočena je kako na praksu dizajniranja organizacije u širem smislu, tako isto i na organizacijske strukture, poslovne procese i poslove u užem smislu. Na taj način ukazuje se na sve veću složenost organizacije, naglašava se potreba za promatranjem organizacijskih rješenja na različitim razinama organizacije te daju ideje i preporuke za uspješnu organizaciju poslovanja.Iako, tradicionalno, menadžeri nisu posvećivali značajniju pozornost problematici organizacijskog dizajna, u posljednje vrijeme problemi dizajniranja organizacije i racionalizacije poslovanja sve više zaokupljaju njihovu pozornost, a u središtu su interesa i teoretičara i projektanata orga...

O autorimaPere Sikavica redoviti je profesor u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnivač je i voditelj poslijediplomskog studija Organizacija i menadžment, na kojemu je nositelj kolegija Organizacijski dizajn, Suvremeni menadžment i Odlučivanje. Objavio je dvanaest knjiga, od kojih tri samostalno, te velik broj znanstvenih radova. Sudjelovao je s referatima na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu (u Austriji, Litvi, Meksiku, Poljskoj, Singapuru, SAD-u, Švedskoj, Velikoj Britaniji i Kini).U sklopu znanstvene suradnje boravio je na inozemnim sveučilištima (University of Kentucky, University of Pittsburgh, Universität Rostock). Za svoja znanstvena dostignuća dobio je brojna priznanja, među kojima posebice treba istaknuti tri nagrade Mijo Mirković,...

Riječ organizacija potječe od grčke riječi organon, a označava alat, instrument, spravu, napravu i/ili glazbalo. Kasnije se taj izraz koristio i za organe, tj. dijelove tijela koji obavljaju određene, posebne, funkcije u organizmu bilo kojeg živog bića. To znači da je od riječi organon, s vremenom, nastala i riječ organizam, kojom se u biologiji označava stanovita živa prirodna cjelina sa svrhovito povezanim dijelovima (organima) od kojih svaki obavlja neku posebnu funkciju, i to tako da su i dijelovi i njihove funkcije tako među sobom povezani i usklađeni da se osigurava svrhovito obavljanje ukupnog zadatka organizma. Kao što skup organa čini organizam, tako isto i skup dijelova, koji su međusobno povezani, čini organizaciju. Za razliku od prirodnih bioloških organizama, u ovom drugom ...

organizacijski dizajn proces donošenja odluka o formalnoj organizaciji uključujući formalne strukture, procese, sustave, uloge i odnose. On uključuje i granice posla, sustav nagrađivanja, informacijske sustave, sustav kontrole itd.Na sličan način organizacijski dizajn definiraju i D. A. Nadler i M. L. Tushman kada kažu da organizacijski dizajn sadržava odluke o konfiguraciji elemenata formalnog organizacijskog uređenja, uključujući i formalnu strukturu, procese i sustave, koji čine organizaciju. Cilj organizacijskog dizajna je razviti i implementirati formalno organizacijsko uređenje koje će voditi savršenom modelu odnosno dobroj usklađenosti svih komponenti organizacije.Za J. R. Galbraitha organizacijski dizajn je kontinuirani proces, stalni zadatak menadžmenta i odgovor na promjene u...

Da bi se unutar neke organizacije obavio posao, često je potrebna suradnja dviju ili više organizacijskih jedinica. Njihova koordinacija i komunikacija, zbog različitih, a ponekad i u potpunosti oprečnih ciljeva, može biti spora i neadekvatna. Međusobno nerazumijevanje nerijetko smanjuje organizacijsku uspješnost i dovodi do sukoba između zaposlenika, loše radne atmosfere i nezadovoljstva kupaca, što svaki menadžer nastoji izbjeći.Konkurentski trendovi potiču organizacije upravo na suprotno, na usklađivanje i povećanje efikasnosti te na bolju unutarnju organizaciju poslovanja. Globalizacija, tehnološke inovacije i sve kraće vrijeme izbacivanja proizvoda na tržište više ne dopuštaju pogreške i suboptimizaciju. Tek manji broj organizacija još uvijek može djelovati u vakuumu i imati prazne...