S obzirom na to da su novele Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji (obje objavljene u Nar. nov., br. 100/04) unijele dosta novosti u sustav prostornog uređenja i graditeljstva, u ovom se radu, zbog njihova značenja, uz objašnjenja daje prikaz tih novina, ali i drugih propisa relevantnih za područje graditeljstva. Ujedno se, nakon gotovo dvogodišnje primjene navedenih novela Zakona, ukazuje na potrebu daljnjeg unapređenja zakonodavstva u području graditeljstva.

Kompleksno područje graditeljstva, poglavito prostorno i urbanističko planiranje (dalje u tekstu: prostorno uređenje), uređenje građevinskog zemljišta, financiranje gradnje, tehničke urbanističke infrastrukture i komunalne infrastrukture, gradnju građevina i strukovne odnose uređuju: Zakon o prostornom uređenju (Nar. nov., br. 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), Zakon o gradnji (Nar. nov., br. 175/03 i 100/04), te dijelom Zakon o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 26/03 – proč. tekst, 82/04 i 178/04) i Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (Nar. nov., br. 47/98).Osim navedenim zakonima koji se mogu smatrati temeljnima u području graditeljstva, to područje uređeno je još i Zakonom o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 117/01 i 92/05) u dijelu koji se odn...

Prema ocjeni stanja u području prostornog uređenja koju je predlagatelj dao uz prijedlog predmetnog Zakona, tijekom primjene Zakona o prostornom uređenju (Nar. nov., br. 30/94, 68/98, 35/99, 61/00 i 32/02), analizom dokumenata praćenja stanja u prostoru, dokumenata prostornog uređenja, upravne i upravnosudske prakse, velikog broja predstavki i upita fizičkih i pravnih osoba te tijela državne vlasti i vlasti lokalne i područne (regionalne) samouprave, uočeno je neracionalno i neprihvatljivo korištenje prostora Republike Hrvatske, u kvantitativnom i kvalitativnom smislu, čime je u najvećoj mjeri pogođeno obalno područje mora. U tom smislu, stanje u prostoru Republike Hrvatske, uz ostalo, obilježava:– nedovoljno promišljena funkcionalna i sadržajna preobrazba pojedinih područja u korišten...

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (dalje u tekstu: ZID ZOG), uz terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave i sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske, uređuju se i pitanja ovlasti ministra glede provedbe Zakona, stručnog ispita za obavljanje poslova graditeljstva, odgovornosti projektanta odnosno ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera, sadržaja glavnog projekta, građevinske dozvole, građenja bez građevinske dozvole, uporabne dozvole i inspekcijskog nadzora.

Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu uređuje se temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (dalje u tekstu: Komora). U Komoru se obvezatno udružuju »ovlašteni arhitekti« i »ovlašteni inženjeri«, koji obavljaju stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja, stručnog nadzora i kontrole projekata sukladno posebnim propisima, a radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba. Komora je samostalna organizacija koja čuva ugled, čast i prava ovlaštenih arhitekata i inženjera, brine se o tome da ovlašteni arhitekti i inženjeri savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove, te promiče, zastupa i usklađuje njihove zajed...

Analizirajući stanje u području graditeljstva može se reći da je u protekle dvije godine učinjen napredak u zakonodavnom smislu donošenjem navedenih novela Zakona i većeg broja potrebnih podzakonskih propisa, također i u samoj primjeni Zakona, ipak je potrebno pristupiti daljnjem unapređenju toga sustava. Posebno se to odnosi na sustav prostornog uređenja, pogotovu kad je riječ o instrumentima za provedbu prostornih i urbanističkih planova te usklađivanja propisa iz područja prostornog uređenja s propisima koji uređuju vlasništvo. Ubuduće će biti potrebno, kad je riječ o gradnji, naglasak staviti i na kvalitetu gradnje, što nužno zahtijeva i donošenje većeg broja tehničkih propisa i normi koji se odnose na građevinske proizvode, odnosno koji razrađuju bitne zahtjeve za građevinu. Kad je...

O pravnom karakteru komunalne naknade, o obveznicima i načinu plaćanja te donošenju rješenja o komunalnoj naknadi prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04 – Uredba i 178/04), Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/96 – Odluka USRH), Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje i 129/05) i drugih propisa koji se odnose na to područje piše autorica u ovom radu. Iznose se brojni primjeri i upravnosudska praksa, na osnovi čega se nastoji obrazložiti i razriješiti dvojbe u primjeni propisa, ujedno uputiti na svrhovita rješenja koja proistječu iz prakse.

Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04 – Uredba i 178/04 – u nastavku teksta: ZKG) određene su gospodarske djelatnosti koje su komunalne djelatnosti. Prema stavku 1. članka 3. ZKG-a to su:1. opskrba pitkom vodom,2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,3. prijevoz putnika u javnom prometu,4. održavanje čistoće,5. odlaganje komunalnog otpada,6. održavanje javnih površina,7. održavanje nerazvrstanih cesta,8. tržnice na malo,9. održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika,10. obavljanje dimnjačarskih poslova,11. javna rasvjeta.Komunalne djelatnosti obuhvaćaju isporuku javnih usluga građanima i pravnim osobama, pa se stoga razlikuju od ostalih gospodarskih djelatnosti:• prema načinu obavljanja djelatnosti – komunalne djelatnosti obavlj...

Prema stavku 1. članka 22. ZKG-a, komunalne djelatnosti za obavljanje kojih se sredstva osiguravaju iz komunalne naknade jesu:– odvodnja atmosferskih voda, koja djelatnost, kao dio komunalne djelatnosti odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, nije posebno definirana u ZKG-u (npr. poslovi redovitog čišćenja uređaja – slivnika za odvodnju atmosferskih voda),– održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina – pod održavanjem čistoće razumijeva se čišćenje javnih površina te skupljanje i odvoz komunalnog otpada na uređena odlagališta utvrđena posebnim propisima (npr. poslovi čišćenja trgova, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, dječjih igrališta i javnih prometnih površina, te javnih cesta koje prolaze kroz naselje – mehaničko čišćenje, ručno pometanje, ručno pr...

Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici odnosno korisnici: stambenog prostora, poslovnog prostora, garažnog prostora, građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, neizgrađenoga građevnog zemljišta.Komunalna naknada plaća se za nekretnine iz stavka 2. članka 22. ZKG-a koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja, te za stambeni i poslovni prostor izvan građevinskog područja naselja na kojem se najmanje obavljaju komunalne djelatnosti iz stavka 1. točke 3., 4. i 6. članka 22. ZKG-a, i koje su opremljene najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama te čine sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave.Građevnim zemljištem u smislu ZKG-a smatra se zemljište koje se nalazi unutar granice građevno...

Slijedom odredbe stavka 1. članka 23. ZKG-a, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se obvezatno utvrđuju:– naselja u jedinicama lokalne samouprave u kojima se naplaćuje komunalna naknada,– područja zona u gradu, odnosno općini,– koeficijenti zona (Kz) za pojedine zone,– koeficijent namjene (Kn) za poslovni postor i građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti,– rokovi plaćanja komunalne naknade,– nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave koje se u potpunosti ili djelomično oslobađaju od plaćanja komunalne naknade,– opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinim slučajevima može odobriti potpuno ili djelomično oslobođenje od plaćanja komunalne naknade,– izvori sredstava iz kojih će se namiriti iznos za sl...

Prema članku 28. ZKG-a, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, nakon donošenja odluke o komunalnoj naknadi, za svaku kalendarsku godinu, a u skladu s predvidivim sredstvima i izvorima financiranja, donosi Pogram održavanja infrastrukture za djelatnost iz članka 22. stavka 1. toga Zakona (odvodnja atmosferskih voda, održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja i krematorija, javna rasvjeta).Programom se obvezatno utvrđuje:– opis i opseg poslova održavanja s procjenom pojedinih troškova, po djelatnostima,– iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje programa, s naznakom izvora financiranja.Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave dužno je do kraja ožujka svake go...

Odredbom članka 24 ZKG-a propisano je da se visina komunalne naknade određuje ovisno o:– lokaciji nekretnine, odnosno zoni u kojoj se nalazi nekretnina,– vrsti nekretnine iz članka 22. stavak 2. ZKG-a.Komunalna naknada obračunava se po m površine, i to za stambeni, poslovni i garažni prostor po jedinici korisne površine koja se utvrđuje na način propisan Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine (Nar. nov., br. 40/97), a za građevno zemljište po jedinici stvarne površine.Iznos komunalne naknade po m obračunske površine nekretnine utvrđuje se množenjem:1. vrijednosti obračunske jedinice – boda (B), određene u kunama po m (u nastavku teksta: vrijednost boda),2. koeficijenta zone (Kz),3. koeficijenta namjene (Kn).Iznos komunalne naknade izračunava se prema matemati...

Prema člancima 22. i 23. ZKG-a za donošenje rješenja o komunalnoj naknadi vrijedi sljedeće:– obveznik plaćanja komunalne naknade je vlasnik ili korisnik stambenog prostora, poslovnog prostora, garažnog prostora, građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, te neizgrađenoga građevnog zemljišta,– rješenje o komunalnoj naknadi donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnoga gospodarstva,– rješenje se donosi za kalendarsku godinu,– rješenje se donosi do 31. ožujka tekuće godine, ako se na osnovi odluke predstavničkoga tijela mijenja visina komunalne naknade u odnosu na prethodnu godinu,– rješenjem se utvrđuje visina komunalne naknade po m obračunske površine, obračunska površina i mjesečni iznos komunalne naknade,– o pri...

Odredbom članka 65. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04) i članka 36. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 i 90/05) određeno je da se glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, prekršajnog postupka i zastare primjenjuju odredbe OPZ-a.OPZ uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanjima nije uređeno drukčije, te predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava (čl. 1. OPZ-a).Valja naglasiti da je odredbom članka 4. OPZ-a propisano, ako taj Zakon ne propisuje drukčije, da se na postupak poreznih tijela u primjeni poreznih propisa primjenjuje ZUP. Člankom 136. OPZ-a propisano je, ako OPZ-om nije pro...

OPZ-om su određeni oblici ovrhe koje provode tijela uprave jedinice lokalne samouprave u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo kod ovrhe komunalne naknade, a to su:– pljenidba novčanih sredstava na žiroračunima i drugim računima (čl. 138. OPZ-a),– pljenidba tražbine ovršenika (čl. 139. – 141. OPZ-a),– prodaja vlasničkih i vjerovničkih vrijednosnih papira (čl. 142. OPZ-a),– pljenidba tražbine na temelju udjela u kapitalu (čl. 143. OPZ-a),– pljenidba pokretnina (čl. 144.–150. OPZ-a),– ovrha na imovinskim pravima (čl. 151. OPZ-a),– provođenje ovrhe na nekretninama (čl. 154. OPZ-a).Zbog složenosti pojedinih oblika ovrhe, u postupku ovrhe komunalne naknade nadležna upravna tijela najčešće provode najjednostavniji oblik ovrhe – prisilnu naplatu pljenidbom novčanih sredstava na ž...

Glede roka za zastaru obveza potraživanja duga komunalne naknade valja primijeniti odredbe članaka 226. i 233. ZOO-a.Odredbom članka 233. ZOO-a propisano je da sva potraživanja koja su utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i ona za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare.Međutim, sve povremene tražbine koje proistječu iz takvih odluka ili nagodbe, odnosno javnobilježničkog akta, i dospijevaju ubuduće zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina.Rješenjem o komunalnoj naknadi određuje se visina komunalne naknade, koja može dospijevati mjesečno, tromjesečno ili u drugom roku koji općim aktom – odlukom o kom...

Postupak utvrđivanja i naplate (ovrhe) duga komunalne naknade nije nimalo jednostavan jer se pri tome primjenjuje više zakona kojima je propisan taj postupak (ZKG, ZUP, OPZ, OZ). Stoga su česte dvojbe u interpretaciji odredaba tih zakona i njihovoj neposrednoj primjeni.U primjeni tih zakona u praksi od osobitog su značenja upravnosudska praksa Upravnog suda Republike Hrvatske i pravna stajališta toga suda o spornim pitanjima u toj pravnoj materiji.Kratice upotrijebljene u tekstuZKG – Zakon o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04 – Uredba i 178/04)ZOLAPS – Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje i 129/05)ZUP – Zakon o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/96 – Odluka US...

Institut komunalnog doprinosa, kao prihoda jedinice lokalne samouprave, definiran je stavkom 1. članka 31. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04 i 178/04) kao novčana javna davanja koja se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 30. stavak 1. toga Zakona. Mnoge su dvojbe u primjeni u vezi s plaćanjem komunalnog doprinosa, kako glede obveznika plaćanja tako i oslobođenja od plaćanja te povrata sredstava u slučaju neizgrađenosti objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Stoga autorica predlaže određena rješenja i daje odgovore na mnoge dvojbe u praksi u primjeni instituta komunalnog doprinosa.

Navedeni objekti i uređaji komunalne infrastrukture financiraju se, osim iz sredstava komunalnog doprinosa, iz proračuna jedinice lokalne samouprave, naknade za koncesiju i drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom.Sredstvima komunalnog doprinosa financira se i pribavljanje zemljišta na kojem se grade objekti i uređaji komunalne infrastrukture iz stavka 1. članka 30. ZKG-a (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta), rušenje postojećih objekata i uređaja, premještanje postojećih nadzemnih i podzemnih instalacija te radovi na sanaciji toga zemljišta (st. 5. čl. 31. ZKG-a).

Prema odredbi stavka 2. članka 31. ZKG-a, komunalni doprinos plaća vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevina, odnosno investitor.Plaćanjem komunalnog doprinosa vlasnik građevne čestice odnosno investitor sudjeluje u podmirenju troškova izgradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture utvrđenih Programom iz stavka 4. članka 30. ZKG-a.Investitor je pravna ili fizička osoba u čije se ime gradi građevina (st. 1. čl. 33. Zakona o gradnji, Nar. nov., br. 175/03 i 100/04 – u nastavku teksta: ZG).Navedeno određenje obveznika plaćanja komunalnog doprinosa nedvojbeno je u slučajevima kada je vlasnik građevne čestice ujedno investitor izgradnje objekta, no u slučajevima kada su to dvije različite osobe, u neposrednoj primjeni navedene odredbe ZKG-a postavilo se pitanje je li tijel...

Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obujomom, odnosno po m (kubnom metru) građevine koja se gradi na građevnoj čestici, a kod građevine koja se uklanja zbog građenja nove građevine ili kada se postojeća građevina dograđuje ili nadograđuje, komunalni se doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu.Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun po m građevine koja se gradi određuje se za pojedine zone u gradu, odosno općini. Ta je vrijednost najviša za prvu zonu i ne može biti viša od 10% prosječnih troškova gradnje m etalonske građevine u Republici Hrvatskoj. Prema Podatku o prosječnim troškovima gradnje m etalonske građevine u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 4/00) kojeg je objavio ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja 7. si...

Sadržaj odluke o komunalnom doprinosu propisan je stavkom 7. članka 31. ZKG-a, a tom se odlukom obvezno utvrđuju:– područja zone u gradu, odnosno općini, ovisno o pogodnosti položaja određenog područja i stupnju opremljenosti objektima i uređajima komunalne infrastrukture,– jedinična vrijednost komunalnog doprinosa po vrsti objekata i uređaja komunalne infrastrukture i po pojedinim zonama, određena u kunama po m građevine,– način i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa,– opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima može odobriti djelomično ili potpuno oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa i– izvori sredstava iz kojih će se namiriti iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobođenja od plaćanja komunalnog doprinosa.Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunal...

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju Programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru i potrebe uređenja zemljišta u skladu s postavkama dokumenata prostornog uređenja kao i u skladu s Planom razvojnih programa koji se donose na temelju posebnih propisa, donosi Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za svaku kalendarsku godinu, a koji obvezatno sadržava:– opis poslova s procjenom troškova za gradnju objekata i uređaja, te za nabavu opreme,– iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora financiranja djelatnosti.Odredba stavka 5. članka 31. ZKG-a koja propisuje da se sredstvima komunalnog doprinosa financira i pribavljanje zemljišta na kojem se grade objekti i uređaji komunalne infrastrukture iz stavka 1. član...

Odredbom članka 32. ZKG-a propisan je postupak donošenja rješenja i sadržaj rješenja o komunalnom doprinosu, te način njegova izvršenja.

Daljnje dvojbe u neposrednoj primjeni ZKG-a predstavljaju slučajevi kada zbog isteka roka prestane važiti akt na temelju kojega se može graditi, odnosno kada stranka odustane od gradnje.Člankom 105. ZG-a propisano je da građevinska dozvola prestaje važiti ako se s radovima na građevini za koju je građevinska dozvola izdana ne započne u roku dvije godine od dana pravomoćnosti građevinske dozvole. Važenje građevinske dozvole može se na zahtjev investitora jednom produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ZG-a i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana građevinska dozvola.Vlasnik građevne čestice, odnosno investitor može odustati od izgradnje građevine za koju je izdan konačan akt na temelju kojega se može graditi. Naime, istim je aktom vlas...

Izvršno rješenje o komunalnom doprinosu izvršava upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo, u postupku i na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak odnosno dobit.Odredbom članka 36. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04 i 90/05) i odredbom članka 65. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04) određeno je da se glede utvrđivanja, naplate i povrata poreza, žalbenog postupka, prekršajnog postupka i zastare primjenjuju odredbe Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 127/00, 86/01 – ispr. i 150/02 – u nastavku teksta: OPZ) te da se stoga ovrha duga komunalnog doprinosa provodi u postupku propisanom OPZ-om.Slijedom navedenoga, rješenje o visini komunalnog doprinosa, iako se odnosi na novčana davanja, ne izvrš...

Već je rečeno da će se izvršiti povrat sredstava komunalnog doprinosa obvezniku ako jedinica lokalne samouprave ne izvrši svoju obvezu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema popisu iz Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, koji se donosi za kalendarsku godinu. Taj popis obvezno sadržava izreka rješenja o visini komunalnog doprinosa.ZKG posebno ne propisuje postupak povrata sredstava komunalnog doprinosa u navedenom slučaju, pa postoje mišljenja da je možda potrebno povrat sredstava komunalnog doprinosa zahtijevati sudskim putem.Smatramo da se zahtjev za povrat komunalnog doprinosa podnosi tijelu uprave jedinice lokalne samouprave u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo, te da ono donosi rješenje o povratu sredstava komunalnog doprinosa ...

Zastara duga komunalnog doprinose značajno je pitanje jer zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze (čl. 214. Zakona o obveznim odnosima, Nar. nov., br. 35/05 – u nastavku teksta: ZOO).Tijelo uprave jedinice lokalne samouprave u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo dužno je pravodobno poduzimati radnje radi naplate duga komunalnog doprinosa i posebno paziti da pojedina potraživanja ne zastare. To zato jer je komunalni doprinos novčano javno davanje namijenjeno za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta), prema godišnjem Programu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture jedinice lokalne samouprave, te bi zastara duga pojedinih obveznika mogla dovesti u pitanje ostvarenj...

Postupak donošenja rješenja o komunalnom doprinosu i ovrhe duga komunalnog doprinosa vrlo je složen i zahtjevan, a u neposrednoj primjeni zakona javlja se mnogo dvojbi i pitanja.Smatramo da je potrebno de lege ferenda detaljnije propisati odredbe o komunalnom doprinosu u cilju otklanjanja dvojbi na koje smo upozorili u ovom radu, te jednostavnije primjene ZKG-a, što će pridonijeti pravnoj sigurnosti građana i jednakosti pred zakonom kao temeljnih vrijednosti vladavine prava u pravnom sustavu RH.Kratice upotrijebljene u tekstuZKG – Zakon o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 26/03 – proč. tekst, 82/84, 110/04 – Uredba i 178/04)ZG – Zakon o gradnji (Nar. nov., br. 175/03 i 100/04)ZOLAPS – Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov. br. 33/01, 60/01 – vjerodostojno...

Tijela općina i gradova donose opće akte u samoupravnom (izvornom) djelokrugu i prenesenom djelokrugu. Ti akti čine golemi dio pravnog poretka Republike Hrvatske i proizvode neposredni ali i posredni pravni učinak na prava i obveze fizičkih i pravnih osoba. U ovom radu razmatra se pravna narav akata tijela općina i gradova polazeći od Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog položaja lokalne samouprave te stajališta Ustavnog suda Republika Hrvatske u postupcima apstraktne kontrole ustavnosti i zakonitosti općih akata.

Pravo na lokalnu samoupravu zajamčeno je Ustavom.Općine i gradovi obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.Temeljno je ustavno načelo – poslovi lokalnog djelokruga uređuju se zakonom.Pravo na lokalnu samoupravu jamči i Europska povelja o lokalnoj samoupravi koja čini dio unutarnjeg pravnog poretka i po pravnoj je snazi iznad zakona.Predstavnička tijela općina i gradova u obavljanju poslova iz samoupravn...

Prema članku 135. Ustava, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo, u okviru zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogućnostima.Predstavničko tijelo općine i grada donosi statut kao temeljni općenormativni akt.Članak 8. stavak 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (dalje u tekstu: ZOLS) propisuje:Statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine, grada, odnosno županije, njihova obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz njihova djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica lokalne o...

Ustavom Republike Hrvatske utvrđen samoupravni (izvorni) djelokrug općine i grada jesu i poslovi koji se odnose na »prostorno i urbanističko planiranje«. Normativno uređenje u tom pravnom području zadire u prava, interese i pravni položaj svih građana na području općine i grada, ali i ostalih građana.Područje prostornog i urbanističkog planiranja uređeno je Zakonom o prostornom uređenju (dalje u tekstu: ZPU) i time je udovoljeno zahtjevu Ustava da se poslovi lokalnog djelokruga uređuju zakonom.Postavlja se, međutim, pitanje udovoljava li normativni sadržaj ZPU-a osobito u dijelu koji se odnosi na načelo zakonitosti općih akata predstavničkih tijela lokalne samouprave, zahtjevima Ustava.Legalna svrha prostornog uređenja jest osiguranje uvjeta za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prost...

Poglavarstva su izvršna tijela općine i grada te obavljaju izvršne poslove općine i grada u samoupravnom ali i prenesenom djelokrugu.U samoupravnom djelokrugu općine i grada poglavarstva nisu ovlaštena donositi opće akte (općenormativne akte) niti je ZOLS-om dopuštena delegacija nadležnosti predstavničkog tijela na poglavarstvo. Zabranu delegacije izrijekom propisuje Zakon o prekršajima, temeljem kojeg općinska i gradska vijeće mogu propisivati prekršaje i prekršajne sankcije samo za povrede propisa koje ona donose na temelju svoje nadležnosti utvrđene Ustavom i zakonom i tu ovlast ne mogu prenijeti na drugoga (čl. 7. st. 2.)Prema članku 48. ZOLS-a poglavarstvo:1. priprema prijedloge općih akata,2. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela,3. usmjerava djelov...

5. Grad K. jedinica je lokalne samouprave s područjem utvrđenim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 10/97, 124/97, 50/98, 68/98, 22/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 83/02, 25/03, 107/03 i 175/03 - dalje: Zakon).Odredbom članka 24. stavka 1. naznačenog Zakona utvrđeno je koji se gradovi i općine nalaze u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije, a u točki 2. istog članka nabrojana su naselja koja ulaze u sastav Grada K. Među tim naseljima nalazi se i naselje P.6. Prema odredbi članka 83. stavka 1. Statuta Grada K. (Sl. gl. Grada K., br. 5/01), mjesni odbori se osnivaju kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog svakodnevnog utjecaja na život i rad građana, a koji se osnivaju za je...

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje i 129/05) uređuje važno područje nadzora nad zakonitošću rada i akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Autorica u ovom radu piše o tom nadzoru koji država provodi radi zaštite ustavnosti i zakonitosti kao i radi zaštite građana, a po postupku i načinu utvrđenom Zakonom o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 190/03 – proč. tekst i 199/03) i posebnim zakonima, te navodi subjekte odnosno tijela koja provode nadzor uz osvrt na njihove ovlasti i postupanja u provođenju nadzora općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga i prenesene poslove državne uprave. Djelokrug poslova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđen je tim Zakonom, a pobliže se djelokrug poslova i ovlasti tih jedinica uređuje posebnim zakonima.Poslove iz djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljaju predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, općinski načelnik, gradonačelnik i župan, općinsko, gradsko i županijsko poglavarstvo i poglavarstvo Grada Zagreba, te upravna tijela tih jedinica, i donose opće i pojedinačne akte.

Predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obavljajući poslove iz svog djelokruga, utvrđenog člankom 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, donose opće i pojedinačne akte.Sukladno tom Zakonu i brojnim posebnim zakonima, predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donose sljedeće opće akte: statut, poslovnik o radu predstavničkog tijela, odluku o ustrojstvu upravnih tijela, proračun, odluku o izvršenju proračuna, odluke o lokalnim porezima, odluku o komunalnoj naknadi, odluku o komunalnom doprinosu, prostorno-plansku dokumentaciju i brojne druge opće akte. Tim općim aktima sukladno zakonu uređuje se način rada predstavničkih tijela te izvršnih i upravnih tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samou...

Temeljem članka 78. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje i 129/05) država radi zaštite ustavnosti i zakonitosti kao i zaštite građana obavlja nadzor nad zakonitošću rada i akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.Nadzor nad zakonitošću rada i akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, temeljem stavka 2. članka 78. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, provodi se na način i prema postupku utvrđenom zakonom kojim se uređuje sustav državne uprave.Nadzor nad zakonitošću rada i akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obuhvaća nadzor zakonitosti općih i pojedinačnih akata predstavničkih tijela, ali i zakonitosti akata izvršnih tijela tih jedinic...

Odredbama članaka 19. i 20. Zakona o sustavu državne uprave propisan je postupak upravnog nadzora koji provode tijela državne uprave radi nadzora nad provedbom zakona i drugih propisa, te zakonitosti rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave.U provedbi upravnog nadzora, tijela koja provode nadzor prema članku 21. toga Zakona, ako ocijene da postoje određene nezakonitosti ili nepravilnosti u donošenju propisa i općih akata ili u radu i postupanju, mogu zahtijevati izvješća i druge obavijesti kako o obavljanju poslova državne uprave, tako i o obavljanju poslova lokalne i područne (regionalne) samouprave, raspraviti stanje i predložiti mjere koje se ...

Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, obavljajući poslove iz svoga djelokruga, donose opće i pojedinačne akte. Postupak donošenja općih i pojedinačnih akata propisan je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, posebnim zakonima kojima se uređuju upravna područja iz djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, statutom jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i poslovnikom o radu predstavničkog tijela.

Postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti propisan je Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 49/02 – proč. tekst), a pokreće se na zahtjev Vlade RH i drugih ovlaštenih tijela prema odredbi članka 35. Ustavnog zakona.Podnošenjem zahtjeva od ovlaštenih podnositelja iz članka 35. Ustavnog zakona, pa tako i podnošenjem zahtjeva Vlade Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je odlučiti o tom zahtjevu neovisno o odluci Ustavnog suda hoće ili neće obustavljeni opći akt biti ukinut.

Institut dostave uređen je odredbama članka 81. –98. Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/96 – Odluka USRH). Uz pojašnjenje određenih spornih slučajeva, autorica u ovom radu piše o dostavi i pravnim učincima dostave upravnih akata o komunalnoj naknadi i komunalnom doprinosu.

i brojnim posebnim zakonima, rješavaju u upravnom postupku i donose upravne akte kojima odlučuju o pravima, obvezama i pravnim interesima građana i drugih stranaka.Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 26/03 – proč. tekst, 82/04 i 110/04) utvrđen je postupak prema kojem predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose odluke kao opće akte kojima se uređuju mjerila, uvjeti i način plaćanja komunalne naknade i komunalnog doprinosa.Sukladno navedenim općim aktima, upravna tijela jedinica lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnoga gospodarstva, temeljem članka 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu donose rješenja o komunalnoj naknadi, kao prvostupanjska rješenja, kojima se fizičkim i pravnim osobama na području jedinice lokalne samouprave utvrđuje obveza...

Zakonom o općem upravnom postupku propisan je postupak dostave upravnih akata u upravnom postupku. Dostava upravnih akata, kao jedna od bitnih postupovnih radnji u upravnom postupku, propisana je odredbama članka 81.–98. ZUP-a. Budući da Zakonom o komunalnom gospodarstvu, kao posebnim zakonom, nije propisan postupak dostave upravnih akata koje donose upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temeljem toga Zakona, na dostavu tih akata, primjenjuju se odredbe ZUP-a.Dostava svih pismena u upravnom postupku, a osobito rješenja, ima iznimno značenje za pravilno vođenje upravnog postupka i pravosnažnost donesenih akata. Danom dostave započinju pravni učinci upravnih akata, utvrđuje se početak i završetak rokova za podnošenje žalbe i ocjenjuje njezina pravodobnost, ak...

Prema članku 81. ZUP-a, dostava pismena (poziva, rješenja, zaključaka i drugih službenih akata) obavlja se, u pravilu, tako da se pismeno predaje osobi na koju je naslovljeno, a način dostave obavlja se poštanskom službom, vlastitom dostavnom službom tijela čiji se akt dostavlja putem službene osobe zaposlene u tijelu ili pozivom osobe, kojoj je namijenjeno pismeno, u službene prostorije tijela radi uručenje pismena od službene osobe koja vodi postupak, ako to zahtijeva priroda ili značenje postupka i tog pismena koje se uručuje.

Sukladno članku 82. ZUP-a, dostava pismena obavlja se samo radnim danom, i to danju, a samo iznimno, ako to neodgodivo zahtijevaju osobiti razlozi (u pravilu javni interes) ili po prirodi upravne stvari, može se obaviti i u nedjelju, na dane državnog blagdana i noću.Ako se dostava obavlja poštanskom službom, tada se pismeno može dostaviti i u nedjelju, na dan državnog blagdana ili drugi neradni dan ako to dopušta radno vrijeme poštanske službe u mjestu u kojem se obavlja dostava.Iako ZUP nije propisao koje se vrijeme smatra danju, prema prihvaćenoj praksi to je vrijeme između 6,00 i 19,00 sati.Slučaj iznimne dostave noću ili u neradne dane sasvim sigurno nije pravilo, kad je posrijedi dostava rješenja o komunalnoj naknadi i komunalnom doprinosu. To je primjerenije dostavi pismena u pre...

Mjesto na kojem se obavlja dostava pismena ovisi o načinu dostave. Prema članku 83. ZUP-a, ako se dostava obavlja osobno stranki na njenu adresu stanovanja ili mjesto rada, tada će mjesto dostave biti stan osobe kojoj se dostavlja pismeno, odnosno službene prostorije u kojima je osoba kojoj se dostavlja pismeno zaposlena.Nadalje, ako se dostava obavlja na adresi tijela čije se pismeno dostavlja, tada se dostava obavlja u službenim prostorijama toga tijela. Dostava odvjetniku osobe na koju glasi pismeno, ako ima odvjetnika, obavlja se u prostorijama odvjetničkog ureda.Iznimno, ali samo ako na to pristane osoba kojoj se dostavlja pismeno, dostava se može izvršiti i izvan stana ili službene prostorije, odnosno na mjestu gdje se ta osoba zatekne. Međutim, pravilo prema kojem se pismeno mož...

Prema odredbi članka 84. ZUP-a, ako se osoba kojoj se dostavlja pismeno ne zatekne u svom stanu, dostava se može obaviti predajom pismena odraslim (punoljetnim) članovima domaćinstva ili susjedima ili nadstojniku kuće, ako se zateknu i ako na to pristanu. Na taj se način dostava može obaviti samo ako osobna dostava nije izričito propisana.U slučaju dostave na radnome mjestu osobe kojoj se dostavlja pismeno, ako se ne zatekne ta osoba, dostava se može izvršiti osobi koja je na istome mjestu zaposlena, ali samo ako ona na to pristane. Isto tako, dostava odvjetniku može se izvršiti i predajom pismena osobi zaposlenoj u odvjetničkom uredu.Pismeno se međutim, ne može uručiti navedenim osobama ako u istom postupku sudjeluju kao stranke sa suprotnim interesima.

Osobe koje nemaju procesnu sposobnost u upravnom postupku zastupa zakonski zastupnik. Na taj način u upravnom postupku zastupaju maloljetne osobe, osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost, pravne i druge osobe, a zastupaju ih njihovi roditelji, skrbnici, odnosno direktori ili ravnatelji. Iz tih se razloga zakonskom zastupniku stranke dostavljaju i sva pismena u upravnom postupku za stranku koju zastupaju.Ako stranka koja ima procesnu sposobost u upravnom postupku postavi sebi opunomoćenika, tada se dostava pismena za stranku obavlja tom opunomoćeniku, ali samo u granicama punomoći koju mu je dala stranka. Zbog toga službena osoba mora provjeriti iz punomoći koje je ovlasti stranka dala tom opunomoćeniku i unutar tih ovlasti obavljati dostavu.U slučaju da je opunomoćenik ovlašten zast...

Pod uvjetima utvrđenima ZUP-om svaka osoba na koju je u upravnom postupku naslovljeno pismeno dužna je pismeno primiti. To su dužni učiniti i odrasli članovi domaćinstva, odnosno službene osobe u državnom tijelu ili u pravnoj osobi, ovlašteni predstavnik naselja ili skupine građana, te zaposlenik u odvjetničkom uredu i druge osobe kojima se u upravnom postupku obavlja dostava pismena.Ako osoba kojoj je u upravnom postupku upućeno pismeno, ili druga osoba koja ga je dužna primiti, bez zakonskog razloga odbije primiti pismeno, dostavljač treba pismeno ostaviti u stanu gdje ta osoba stanuje ili na radnome mjestu (u prostoriji) gdje je zaposlena, a može ga staviti i na vrata njezina stana ili prostorije gdje radi, ovisno o okolnostima u dostavi.Nakon tako obavljene dostave dostavljač će na ...

U upravnom postupku stranka je dužna kod podnošenja zahtjeva za pokretanje upravnog postupka naznačiti svoju točnu adresu stanovanja, kao i adresu opunomoćenika, ako ga ima, kako bi tijelo moglo neometano voditi postupak. Stranka je to isto dužna učiniti i tijekom upravnog postupka, ako dođe do promjene njezine adrese stanovanja.Ako o promjeni adrese stranka nije obavijestila tijelo, a dostavljač ne može utvrditi njezinu novu adresu na koju se odselila, tijelo će sve daljnje dostave za tu stranku obavljati stavljanjem pismena na oglasnu ploču tijela, gdje pismena trebaju ostati osam dana. Istekom posljednjeg dana roka smatra se da je dostava pismena pravno valjano izvršena.O dostavi pismena tijela na takav način službena će osoba koja vodi postupak u spisu sastaviti službenu bilješku iz...

Zbog značenja dostave za pravne učinke pismena u upravnom postupku, odredbom članka 97. ZUP-a propisan je sadržaj dostavnice, koja služi kao pisani dokaz o izvršenoj dostavi pismena.Dostavnica je poseban obrazac koji sadržava naziv tijela koje šalje pismeno, broj i datum tog pismena, naziv pismena, ime i prezime fizičke osobe, odnosno naziv pravne osobe kojima se pismeno dostavlja i njihova adresa. Te podatke na dostavnici navodi tijelo koje šalje pismeno, a dostavnicu potpisuju primatelj pismena i dostavljač.Prije uručenja pismena, službena osoba koja obavlja dostavu dužna je utvrditi identitet osobe kojoj uručuje pismeno, jer u protivnom, ako to ne može izvršiti ili sumnja u identitet osobe, dužna je odustati od dostave i pokušati ponovljeno izvršiti dostavu osobi čiji identitet ne d...

U slučaju pogreške u pogledu dana dostave pismena ili ako se dostavnica zagubi, prema odredbi članka 98. ZUP-a potrebno je provesti odgovarajući ispitni postupak, a ovisno o pogreški može se saslušati osoba na koju je naslovljeno pismeno ili svjedoci, ako ih ima i ako to okolnosti nalažu.Najčešće se saslušanjem osobe na koju je naslovljeno pismeno može utvrditi činjenica primitka pismena ili prema radnjama koje je ta osoba poduzimala u vezi s tim pismenom posredno može zaključiti iz njezina iskaza da je pismeno primila određenog dana.Međutim, ako potpisana osoba na dostavnici osporava svoj potpis, službena osoba koja vodi postupak uputit će tu osobu na grafološko vještačenje, ili će usporedbom potpisa na dostavnici i drugim dokumentima koji prilježu spisu, saslušanjem te osobe i dostav...

(dalje: Ustav) zajamčena je sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti (čl. 19. st. 2. Ustava). Upravne vlasti u Republici Hrvatskoj ponajprije su tijela državne uprave, ali upravne vlasti su i upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema tome, sukladno navedenoj odredbi Ustava, u Republici Hrvatskoj zajamčena je sudska kontrola zakonitosti ne samo pojedinačnih akata koje donose tijela državne uprave, nego i pojedinačnih akata koje donose upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. To je, u skladu s odredbom članka 19. stavka 2. Ustava, izričito propisano u članku 76. važećega Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kao što je to bilo propisano i prijašnjim Zako...

Ustav ne govori ništa o tome pred kojim se sudom obavlja sudska kontrola pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Ustav samo jamči sudsku kontrolu zakonitosti svih pojedinačnih akata koje donose upravne vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti, a odgovor na pitanje pred kojim se sudom obavlja sudska kontrola takvih akata daje Zakon o upravnim sporovima (dalje: ZUS), koji u članku 1. propisuje da radi osiguranja sudske zaštite prava građana i pravnih osoba te radi osiguranja zakonitosti sud u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državna tijela (organi) i organizacije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim stvarima, te u članku 3. određuje da upravne sporove rješava Upravni sud Republike Hrvatske (dalje: Upravni sud).U...

Prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, u primjeni odredaba toga Zakona kojim su uređena pitanja u vezi s obavljanjem komunalnih djelatnosti donosi se više upravnih akata na lokalnoj razini, odnosno donose ih nadležna tijela jedinica lokalne samouprave, s tim što je protiv tih akata u pravilu dopuštena žalba, pa se upravni spor pred Upravnim sudom vodi protiv drugostupanjskog upravnog akta. Iznimka od toga jedino je odluka o davanju koncesije, protiv koje odluke žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor (čl. 12. ZKG-a).Osim odluke o koncesiji, koju kao upravni akt ne donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, nego sukladno odredbi članka 12. stavka 1. ZKG-a predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, u primjeni odredaba ZKG-a upravna tijela jedin...

Što se tiče obavljanja komunalnih djelatnosti korisno je ukazati na sljedeća pravna shvaćanja Upravnog suda:1. Odluka izabranog povjerenstva županije u svezi s obavljanjem komunalnih djelatnosti je prvostupanjski upravni akt protiv kojeg se može izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za poslove komunalnoga gospodarstva.Navedeno pravno shvaćanje zauzeto je u presudi Upravnog suda broj Us-8654/1999 od 19. veljače 2003., a u obrazloženju te presude uz ostalo stoji:»Prema članku 4. stavku 5. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 36/95, 70/97 i 128/99) ukoliko jedinica lokalne samouprave nije organizirala trajno i kvalitetno obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, te održavanje pojedinih objekata i uređaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti prema odred...

U uvjetima čestih izmjena i dopuna ZKG-a, od njegovog donošenja 1995. godine do danas, teško je uopće govoriti o nekoj stalnijoj upravnosudskoj praksi u primjeni tih propisa. Upravo zbog čestih izmjena i dopuna navedenog Zakona ovom je prilikom bilo prilično teško, idući tragom zabilježenih pravnih shvaćanja Upravnog suda, iznijeti samo ona pravna shvaćanja koja su, unatoč brojnim izmjenama i dopunama navedenoga Zakona, aktualna i danas.Naime, pristupajući pojedinim izmjenama i dopunama navedenoga Zakona, zakonodavac je upravo uvažavao činjenicu da pojedina pitanja Zakonom nisu bila jasno i potpuno uređena pa je donošenjem izmjena i dopuna Zakona, u smislu upravo izraženih pravnih shvaćanja u primjeni prijašnjih propisa, te propise mijenjao i dopunjavao. Stoga je ovom prilikom bilo besp...

Donošenjem Zakona o gradnji prestala je mogućnost građenja tehnički manje složenih građevina na temelju lokacijske dozvole iz članka 37. stavka 3. ZPU-a, te je građenje takvih građevina omogućeno na temelju glavnog projekta koji je potvrdilo tijelo nadležno za izdavanje građevinske dozvole (dalje u tekstu: tijelo graditeljstva). Također, na temelju glavnog projekta koji je potvrdilo tijelo graditeljstva dopušteno je i izvođenje određenih radova kojima se odstupa od građevinske dozvole na temelju koje se gradi. Na taj je način propisivanje obveze ishođenja lokacijske dozvole i odgovarajućeg akta na temelju kojeg se može graditi u potpunosti razdvojeno na način da se obveza ishođenja lokacijske dozvole, odnosno slučajevi u kojima se ona ne izdaje, propisuje isključivo propisima koji uređu...

Svi zakoni koji su uređivali pitanje građenja u Republici Hrvatskoj unatrag 20 i više godina, mogućnost odnosno dopuštenost pristupanja građenju i građenje uvjetovali su, kao i danas važeći Zakon o gradnji, ishođenjem odnosno postojanjem odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne uprave. Pitanje vrste i osobina odgovarajućeg akta u svim tim zakonima rješavano je različito, ali uvijek u načelu ovisno o tehničkoj zahtjevnosti građevine, njezinu utjecaju na prostor, važnosti za Republiku Hrvatsku i/ili drugim kriterijima. Ti se kriteriji kao i sadržaji, te pravna priroda tih akata od zakona do zakona razlikuju. No, razlog postojanja takvih, po svojoj složenosti različitih akata, u svim je tim slučajevima isti. To je želja da složenost sadržaja i/ili složenost postupka donošenja akta na te...

Postupnim jačanjem pravne države, povratkom povjerenja građana u njezine institucije i s tim u vezi jačanjem potrebe građana i drugih pravnih subjekata za pravnom sigurnošću u vezi s nekretninama, kao i porast njihove važnosti u ekonomskom smislu, te postupnim mijenjanjem stava društva o značaju, vrijednosti i ugroženosti prostora i njegovih sastavnica, koje je u posljednje dvije-tri godine obilježeno pojačanom provedbom instrumenata suzbijanja bespravne gradnje (uklanjanje bespravnih građevina) i uvođenjem novih posrednih instrumenata za njezino suzbijanje kojima bespravna gradnja postaje manje profitabilna ili čak neuporabljiva, povećava se interes ne samo za gradnju u skladu s važećim propisima, već i za »legalizaciju« bespravno izgrađenih građevina.Iako je interesa za »legalizaciju«...

Prema svim dosadašnjim zakonima koji su uređivali pitanje gradnje i uporabe građevina mogućnost je uporabe građevine bila uvjetovana izdavanjem uporabne dozvole. Tako je i odredbom članka 129. stavka 1. ZOG-a propisano da se izgrađena građevina smije početi koristiti, odnosno staviti u pogon, te da se za nju može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu nakon što tijelo graditeljstva izda uporabnu dozvolu za tu građevinu.U postupcima izdavanja odobrenja za obavljanje gospodarske djelatnosti pojavile su se dvojbe u vezi s primjenom odnosno provedbom navedene odredbe ZOG-a, pa je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, polazeći od definicije uporabljivosti i prijelaznih odredaba Zakona s tim u vezi, izdalo objašnjenje koje je znatno ublažil...

Najznačajnije novine koje je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (Nar. nov., br. 100/04), kao što je to uvodno spomenuto, vezane su uz postroženje uvjeta i mogućnosti parcelacije građevinskog zemljišta, te institut utvrđivanja zemljišta nužnog za redovnu uporabu građevine.Prema odredbama članka 43. noveliranog Zakona o prostornom uređenju, parcelacija zemljišta unutar granica građevinskog područja i parcelacija građevinskog zemljišta izvan granica tog područja može se provoditi samo u skladu s lokacijskom dozvolom, detaljnim planom uređenja ili rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, s tim da nije dopuštena parcelacija zemljišta izvan granica građevinskog područja radi povećavanja građevinske čestice unutar granica građevinskog područja. Da podsjetimo, prem...

Najznačajnije novine koje je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju sastoje se u određivanju zaštićenog obalnog područja mora. Tako se ovim Zakonom u svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, određuje zaštićeno obalno područje koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Zaštićeno obalno područje od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku te se unutar njega ne može graditi ako nije donesen urbanistički plan uređenja, osim objekata infrastrukture izvan granica građevinskog područja sukladno odgovarajućem dokumentu prostornog uređenja. Svi prostorni planovi unutar zaštićenog obalnog područja i planovi čiji se dijelovi nalaze ...

Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici: stambenih prostora, poslovnih prostora, garažnih prostora, građevnih zemljišta koja služe u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti te neizgrađenih građevnih zemljišta (čl. 22. st. 2. ZKG-a). Ovršno rješenje o komunalnoj naknadi, prema odredbi st. 5. čl. 23. ZKG-a, ovršava upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnoga gospodarstva u postupku i na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak, odnosno dobit. Rješenje o ovrsi, kako propisuje odredba čl. 128. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 127/00, 86/01 i 150/02 – u nastavku teksta: OPZ), treba sadržavati: naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave na temelju koje se ovrha određuje, visinu obveze i pripadajućih kamata, rok za...

Odredbom čl. 33.a st. 1. OZ-a koji uređuje opću stvarnu nadležnost u ovršnom postupku, općinski sudovi nadležni su određivati ovrhu, osim ako rješavanje tih predmeta nije izrijekom povjereno drugom sudu, tijelu ili osobi.Stavkom 2. navedene odredbe uređena je nadležnost trgovačkih sudova za ovrhu na temelju odluka donesenih i nagodba sklopljenih u postupku u kojemu su ti sudovi sudili u prvom stupnju, domaćih i stranih arbitražnih pravorijeka u sporovima iz njihove stvarne nadležnosti u parničnom postupku, za ovrhu iz članka 252.h stavka 2. OZ-a u sporovima iz njihove stvarne nadležnosti u parničnom postupku, te za ovrhu na temelju zadužnica i bjanko zadužnica radi naplate tražbina u odnosima između trgovaca.Kako se u postupku ovrhe radi naplate duga komunalnog doprinosa odnosno komun...