Nekretnine u pravnom smislu imaju opći i posebni pravni režim. Opće odredbe o korištenju, upravljanju i raspolaganju nekretninama propisuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – Odluka USRH, 73/00, 114/01 i 79/00). S druge strane, postoji cijeli niz propisa koji propisuju posebne pravne režime na nekretninama.Upravo se tim posebnim pravnim režimima bavi ova knjiga, od kojih su obrađeni oni koji se odnose na javne ceste, pomorsko dobro, vodno dobro, zaštićena područja i kulturna dobra. Uz to, obrađuje se i aktualna tema – služnost vodova.Dio knjige posvećen je aktualnim izmjenama propisa iz područja vlasničkopravnih odnosa, Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 79/00) ...

Dan je prikaz odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 79/06) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvlaštenju (Nar. nov., br. 79/06). Obje novele stupile su na snagu 25. srpnja 2006. g.Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , uz manja pojmovna usklađenja, interveniralo se u nekoliko odredaba tog Zakona koje se odnose na uspostavu prava vlasništva posebnog dijela nekretnine, postupak stjecanja vlasništva stranaca na nekretninama u Republici Hrvatskoj, uspostavu jedinstva zemljišta i neupisane zgrade, određivanje vremena stjecanja vlasništva nekretnine od strane pravnog sljednika društvenog poduzeća i na pretpostavke uz koje jedinice lokalne samouprave mogu raspolagati nekretninama u n...

U sklopu teme o javnim cestama, odnosno o utvrđivanju i ukidanju toga statusa na nekretninama, u ovom radu ponajviše se razmatra upis javnih cesta kao općeg dobra u zemljišne knjige, što u praksi često predstavlja velik problem. Autori donose i brojne primjere iz prakse koje ističu kao primjer dobrog odnosno lošeg odlučivanja suda, ujedno de lege ferenda iznose prijedloge za poboljšanje i pojednostavnjenje postupka evidentiranja javnih cesta.

Postupak koncesioniranja na određenim nekretninama ili pri obavljanju određenih djelatnosti, uz Zakon o koncesijama (Nar. nov., br. 89/92), uređen je i mnogobrojnim posebnim propisima. Koncesioniranje na pomorskom dobru i morskim lukama regulirano je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (Nar. nov., br. 158/03) i Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru .Polazići od navedenih propisa, u ovom se radu razmatra postupak dodjele koncesije na pomorskom dobru koje se nalazi izvan lučkog područja i u lučkom području, pri čemu se razlikuju luke otvorene za javni promet od osobitoga gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i luke otvorene za javni promet od županijskog i lokalnog značenja.U posebnom dijelu obrađuje se upisivanje koncesije na pomorskom dobru u upisnik kon...

Pravno uređenje voda kao općeg dobra i vodnog dobra kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku te zaštićenih područja prema Zakonu o vodama (Nar. nov., br. 107/95 i 105/05), obuhvaća sustav pravila kojima je osnovni cilj očuvanje voda kao ograničenog prirodnog resura, kojega prema načelu održivog razvoja, valja koristiti tako da se zadovoljavaju potrebe sadašnje generacije i ne ugrožavaju pravo i mogućnost budućih generacija da to ostvare za sebe.

Zaštita povjerenja u zemljišne knjige zasniva se na zakonskoj pretpostavci da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine. U ostvarenju ustavnih vrednota kojim se jamči pravo vlasništva povjerenje u zemljišne knjige ima izuzetan značaj. Pravodobnost istinitih i potpunih upisa u zemljišnu knjigu u tom je smislu od velike važnosti za gospodarski razvoj Hrvatske, što s obzirom na još uvijek neažurne zemljišne knjige osobito valja imati na umu.U ovom se članku razmatra sam institut povjerenja u zemljišne knjige kroz relevantne propise, ujedno se i raspravlja o tome koje će pravne posljedice nastati ako se zaštita povjerenja u zemljišnu knjigu, koja je prema sadašnjim propisima za točno određene slučajeve odgođeno do 1. siječnja 2007., prije nastupanja ...

Prikazan je način na koji se vodovi i drugi uređaji mogu postavljati na tuđe zemljište. Posebno kada se to čini u interesu Republike Hrvatske, a posebno kad se vodovi postavljaju u privatnom interesu.Obrađeno je i pitanje vodova sa stajališta katastra te je prikazan način evidentiranja vodova u katastru i zemljišnim knjigama.

Pravno uređenje glede zaštićenih područja i kulturnih dobara kao dobara od interesa za Republiku Hrvatsku, obuhvaća složen sustav pravila kojima je osnovni cilj očuvanje prirode kao ograničenog prirodnog resursa te očuvanje kulturnih dobara.Uz provedbu propisanih mjera zaštite, zaštićena područja i kulturna dobra mogu biti ekonomski valorizirana kao izvor prihoda lokalnog stanovništva te mogu obogatiti turističku ponudu u Republici Hrvatskoj. Ona ne moraju biti nužno »teret« vlasnika i lokalne zajednice zbog ograničenja koja su vlasnicima nekretnina nametnuta u svrhu zaštite tih dobara, kao i povećanih proračunskih davanja iz državnog proračuna odnosno proračuna općina, gradova i županije radi osiguranja provedbe mjera njihove zaštite, već jedan od značajnih resursa za razvoj pojedinog ...