U knjizi se razmatraju aktualna pitanja iz vlasničkopravnih odnosa. Ona su propisana u više cjelina pa se posebno raspravljaju ona koja se odnose na pravno stanje nekretnina i njihovo evidentiranje u zemljišne knjige, a posebno se razmatraju pitanja u vezi s nasljeđivanjem nekretnina i provedbom rješenja o nasljeđivanju u zemljišnoj knjizi, te napokon, ona koja se odnose na ovrhu na nekretninama i koncesijama prema Prijedlogu zakona o koncesijama.Tako se u radu »Provođenje katastarskih izmjera temeljem ugovora s ovlaštenim geodetskim tvrtkama« opisuje postupak katastarske izmjere i tehničke reambulacije koje su osnova za obnovu, odnosno osnivanje novog katastarskog operata, ali i zemljišne knjige. Osnivanje, obnavljanje i dopunjavanje zemljišne knjige tema je rada »Raskrižja u postupcim...

U radu je riječ o postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije koje su osnova za obnovu, odnosno osnivanje novog katastarskog operata i zemljišne knjige. Postupak započinje pripremama i objavom katastarske izmjere u »Narodnim novinama«, a završava primjenom novog katastarskog operata. U radu se osobito ističu poslovi koje, u okviru katastarske izmjere, obavljaju ovlaštene geodetske tvrtke.

Republika Hrvatska provodi sustavnu obnovu katastra i zemljišnih knjiga s pomoću katastarskih izmjera i tehničkih reambulacija. Od 2001. do sada su u tom postupku osnovani novi katastarski operati i obnovljene, odnosno osnovane zemljišne knjige za ukupno 49 katastarskih općina. 64 katastarske općine su u postupku izlaganja na javni uvid katastarskih podataka s istovremenom obnovom, odnosno osnivanjem zemljišnih knjiga. Za započinjanje postupka izlaganja na javni uvid pripremljene su nastavne 32 katastarske općine, a procjena je da će u 2008. za izlaganja na javni uvid biti pripremljeno još 7 katastarskih općina. Ako se sagledaju i podaci o katastarskim izmjerama koje su u tijeku, može se reći da je do sada programima sustavne obnove katastara i zemljišnih knjiga obuhvaćeno više od 200 k...

Prema članku 27. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Nar. nov., br. 16/07) katastarska izmjera je prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka kojemu je svrha osnivanje katastarskih čestica, evidentiranje zgrada i drugih građevina, evidentiranje posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrada novog katastarskog operata.Prema članku 28. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Nar. nov., br. 16/07) tehnička reambulacija je ograničeno prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka koje se provodi s istom svrhom s kojom se provodi i katastarska izmjera. U sklopu tehničke reambulacije iz postojećeg katastarskog operata, za neku katastarsku općinu, preuzimaju se i obrađuju oni podaci koji su pogodni za izradu novog katastarskog operata, a ostali...

Prema članku 30. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u sklopu katastarske izmjere i tehničke reambulacije za katastarsku česticu prikupljaju se i obrađuju podaci o međama i drugim granicama, adresi, načinu uporabe, površini i površinama dijelova koji se upotrebljavaju na različiti način te uspostavljenim posebnim pravnim režimima.Podaci, koji se prikupljanju za katastarske čestice, oni su podaci za koje se smatra da su dovoljni da bi se ona opisala kao drukčija od ostalih, a u postupku katastarske izmjere se katastarskim česticama određuju brojevi koji će službenim brojevima postati kada se katastarski operat primijeni.

Katastarsku izmjeru, odnosno tehničku reambulaciju provodi Državna geodetska uprava, a u okviru katastarske izmjere ovlaštene geodetske tvrtke izrađuju elaborat katastarske izmjere.

Izlaganje na javni uvid podataka prikupljenih katastarskom izmjerom obavlja povjerenstvo Državne geodetske uprave istodobno i povezano s obnovom zemljišne knjige koju provodi nadležni općinski sud. Ovakav način izlaganja propisan je člankom 46. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. U pravilu, izlaganje na javni uvid obavlja se na području katastarske općine na kojoj se provodi katastarska izmjera. Danas je jedinstveni postupak u kojem državna tijela u suradnji s građanima, u javnom institutu, obavljaju složene radnje koje dovode do pravne sigurnosti, a da se pri tome postupci provode na mjestima koja su približena građanima. Za potrebe izlaganja na javni uvid koriste se skice izmjere, analogni katastarski plan i analogna pregledna katastarska karta, popis katastarskih čestic...

Katastarski operat katastra nekretnina izrađuje se na temelju podataka sadržanih u konačnoj verziji elaborata katastarske izmjere i na temelju podataka o nositeljima prava na nekretninama upisanim u zemljišnu knjigu. Ovakav način izrade katastarskog operata propisan je člankom 46. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Katastarski operat se izrađuje na način da brojevi posjedovnih listova odgovaraju brojevima zemljišnoknjižnih uložaka te da su sve katastarske čestice upisane u neki zemljišnoknjižni uložak i u odgovarajući posjedovni list.Katastarski operat katastra nekretnina stavlja se u primjenu danom otvaranja zemljišne knjige na temelju odluke ravnatelja Državne geodetske uprave. Ovakav način stavljanja u primjenu novog katastarskog operata propisan je člankom 47. Zakona...

Postupak katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije je složeni tehnički postupak kojim se stvaraju preduvjeti za sustavnu obnovu katastra i zemljišnih knjiga. U tome postupku sudjeluju svi nositelji prava na nekretninama u više navrata opisanih u ovome radom. Postupak se odvija kao javni postupak u kojem se svi nositelji prava na nekretninama pismeno obavještavaju i pozivaju na sudjelovanje u postupku. Dovršenjem postupka nitko se ne može pozvati da nije bio upoznat s njim i da mu nije bilo omogućeno da u tom postupku štiti svoja prava i na zakonu zasnovane interese. Postupci katastarske izmjere i tehničke reambulacije odvijat će se i ubuduće. Ova tvrdnja proizlazi iz stanja podataka u katastru i zemljišnoj knjizi danas, ali i iz činjenica da u Republici Hrvatskoj za više od 230 ...

O pravnom stanju nekretnina na području Republike Hrvatske, mjerodavnom za pravni promet, vode se zemljišne knjige ako za neka zemljišta nije što posebno određeno.Istinita i potpuna zemljišna knjiga ogledalo je svih pravnih odnosa vezanih uz nekretnine. Sređene zemljišne knjige, usklađene s katastrom nekretnina, uvjet su napretka i razvitka.S obzirom na to posebnu pozornost zaslužuju postupci osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige, o čemu je u ovome radu riječ.Ti se postupci analiziraju, ukazuje se na dvojbe i poteškoće koje se javljaju u primjeni propisa koji ih reguliraju, predlažu se odgovarajuće izmjene i dopune propisa koje bi trebale olakšati stvaranje točne i ažurne evidencije o nekretninama.Daju se i ogledni primjeri pojedinih akata koji se javljaju u postupcima osnivanja, ...

Institucija zemljišne knjige od odlučne je važnosti za nekretnine, za stvarna i druga prava koja na nekretninama postoje kao i za činjenice važne za pravni promet koje prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama ili drugih zakona mogu biti predmetom upisa.Obilježja stečenih prava, njihova promjena, ograničenje i prestanak, određena su upisom u zemljišnu knjigu.Prema članku 1. ZZK-a o pravnom stanju nekretnina na području Republike Hrvatske mjerodavnom za pravni promet, vode se zemljišne knjige (gruntovnica), ako za neka zemljišta nije što posebno određeno.Istinita i potpuna zemljišna knjiga ogledalo je svih pravnih odnosa vezanih uz nekretnine. Zemljišna knjiga ta prava i činjenice utjelovljuje, čini ih javnima i svima vidljivima, pa tek tada može djelovati u službi vladavine prava i ...

Postupak osnivanja, obnavljanja i dopunjavanja zemljišne knjige uređen je odredbama čl. 179. –199., te čl. 201. ZZK-a.Postupak osnivanja zemljišne knjige možemo podijeliti u dvije glavne etape:A) postupak sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka iB) postupak nakon otvaranja nove zemljišne knjige.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama čl. 179. ZZK-a izmijenjen je i dopunjen, te glasi:»(4) Osnivanje zemljišne knjige provodi sudac pojedinac ili sudski savjetnik ali pojedine radnje u postupku mogu se povjeriti i ovlaštenom zemljišnoknjižnom referentu prema odluci predsjednika suda.«»(5) Pojedine radnje u postupku osnivanja zemljišne knjige mogu se povjeriti i zemljišnoknjižnom referentu, koji će te poslove obavljati pod nadzorom suca ili sudskog savjetnika.«Time je omogućeno da postupak osnivanja zemljišnih knjiga može provoditi:a) sudac općinskoga suda kao sudac pojedinac ilib) sudski savjetnik,c) a pojedine radnje u postupku mogu se povjeriti i ovlaštenom zemljišnoknjižnom referentu.Prema odredbi čl. 10. ZS-a, sudski savjetnici ovlašteni su samostalno ...

Prema čl. 104. ZP-a, a u svezi s čl. 180. st. 1. ZZK-a, kada se sastave zemljišnoknjižni ulošci za cijelu katastarsku općinu, sudac koji je provodio postupak osnivanja zemljišne knjige bez odlaganja će o tome dostaviti izvješće ministru pravosuđa.Primjer izvješća ministru pravosuđaREPUBLIKA HRVATSKAOPĆINSKI SUD U SESVETAMAPREDSJEDNIK SUDABroj Su ________Sesvete, dana _______MINISTARSTVO PRAVOSUđA REPUBLIKE HRVATSKEUprava za građansko pravoSektor za zemljišnoknjižno pravoPredmet: Prijedlog za donošenje odluke o zatvaranju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora za k.o. Dumovec i otvaranju nove zemljišne knjige za k.o. DumovecNakon provedene katastarske izmjere za k.o. Dumovec Općinski sud u Sesvetama, dana _______ završen je postupak sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka za cijelu...

Ispravni postupak (postupak ispravljanja upisa u zemljišnoknjižnim ulošcima nove zemljišne knjige) otvara se danom otvaranja nove zemljišne knjige.Sud je dužan bez odgađanja o tome objaviti javni oglas (čl. 186. st. 1. ZZK-a). Oglas se objavljuje u Narodnim novinama, te na oglasnoj ploči suda. Prema odredbi čl. 105. st. 2. ZP-a na postojanje toga oglasa upozorit će se i drugim načinom djelotvornog obavještavanja (npr. objavljivanjem oglasa u javnim glasilima, objavljivanjem oglasa na oglasnoj ploči tijela nadležnog za katastar i na oglasnim pločama tijela lokalne uprave i samouprave i sl.). O načinu na koji će se upozoriti na javni oglas o otvaranju ispravnoga postupka odlučuje predsjednik općinskoga suda koji vodi postupak osnivanja zemljišne knjige.Primjer oglasa o otvaranju zemljiš...

Stranke koje su nezadovoljne načinom na koji je sastavljen novi zemljišnoknjižni uložak tijekom ispravnog postupka mogu izjaviti svoje prijave i prigovore.Prijave i prigovori podnose se pisano zemljišnoknjižnom sudu.Prijave se podnose kada stranke smatraju da u zemljišnu knjigu treba upisati nešto što u nju nije upisano.Stavkom 2. čl. 188. ZZK-a propisano je da će se prijave, koje stignu zemljišnoknjižnom sudu do rasprave za ispravak, zabilježiti na onom listu u zemljišnoknjižnom ulošku na kojem bi trebao biti proveden taj upis.Prigovori da bi neki upis ili njegov prvenstveni red trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, a koji stignu zemljišnoknjižnom sudu do rasprave za ispravak, zabilježit će se na upisu na koji se odnose (čl. 188. st. 3. ZZK-a).Učinak upisa zabilježbe prijave ...

Tek nakon proteka roka za ispravak zemljišnoknjižni sud zakazat će i provesti rasprave za ispravak povodom podnesenih prijava i prigovora. Rasprava za ispravak provodi se u odnosu na cijeli zemljišnoknjižni uložak, i na njoj se raspravljaju sve prijave i prigovori koji se odnose na nekretnine upisane u taj uložak.Prema odredbi čl. 191. st. 3. ZZK-a, raspravu za ispravak provodi, odlučujući o prijavama i prigovorima, sudac pojedinac ili sudski savjetnik.Stavkom 4. čl. 191. propisano je da zemljišnoknjižni sud provodi raspravu za ispravak i donosi odluku prema pravilima izvanparničnoga postupka, ako ovim Zakonom nije što posebno određeno.Sadržaj rasprave propisan je čl. 193. ZZK-a. Tako je određeno da je zemljišnoknjižni sud dužan omogućiti nazočnima da obrazlože svoje pravodobno podne...

Ukazali smo na neke dvojbe i probleme koji mogu otežati put do istinite i potpune zemljišne knjige. Nema sumnje da je samo takva zemljišna knjiga jedan od temelja vladavine prava i pravne sigurnosti u Republici Hrvatskoj, i značajan čimbenik u gospodarskom razvoju države.Stoga bi, s obzirom na pretežno neodržavano pa time i neaktualno stanje zemljišnoknjižnih podataka, trebalo stremiti prema što efikasnijem postupku osnivanja. Isto neće biti moguće bez volje zakonodavca da propise prilagodi potrebama i stvarnom stanju zemljišnih knjiga.To je jedini pravi put koji vodi do načela povjerenja u istinitost i potpunost nove zemljišne knjige. Argumenti koji govore tome u prilog su i rezultati objavljeni u radu D. Kontreca, prema kojima:»U k.o. Jagnjedovac zemljišnoknjižni sud je postupao doslo...

Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 67/07) nije izravno ntervenirao u odredbe koje reguliraju ovrhu na nekretninama (deseta glava Ovršnog zakona). Međutim izmjenama nekih drugih odredaba, o kojima će u radu biti riječi, utjecalo se i na rješavanje dvojbi koje su se do sada javile kod ovrhe na nekretninama. Prije svega se to odnosi na pitanje dopuštenosti određivanja ovrhe na nekretninama na temelju vjerodostojne isprave. Pored toga analiziraju se još neka rješenja koja, istina, nisu pretrpjela izmjene, ali zaslužuju posebnu pozornost.

Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona stupio je na snagu 17. lipnja 2008. godine, osim članka 307.a –307.i Ovršnog zakona kojima je uređen postupak za izdavanje potvrde o europskom ovršnom nalogu za nesporne tražbine i za određivanje i provedbu ovrhe na temelju tog naloga. Početak primjene ovih članaka odgođen je do dana prijma Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.Usporedi li se s Novelama OZ/03 i OZ/05, po opsegu, Novela OZ/08 nije posebno opsežna i ne sadržava veći broj članaka. Jednako tako, izuzme li se, uvodno navedeni dio kojim se uvodi i uređuje europski ovršni nalog i određivanje i provedba ovrhe na temelju tog naloga, a koji nije stupio na snagu, niti u supstancijalnom smislu u Noveli OZ/08 nema značajnijih novina. I sam predlagatelj Zakona u materija...

Postupak ovrhe na nekretnini inicira ovrhovoditelj podnošenjem ovršnog prijedloga sudu čija se mjesna nadležnost određuje primjenom kriterija lex rei sitae (sudu na čijem se području nekretnina nalazi). Mjesna nadležnost je isključiva.Općinski sudovi su opće stvarno nadležni određivati ovrhu u postupku na temelju ovršne isprave. Nadležnost trgovačkih sudova je specijalna. Za provedbu ovrhe stvarno je nadležan sud iste vrste kao i sud koji je bio nadležan odlučivati o prijedlogu za ovrhu.Uredan prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojem će biti naznačeni: ovršna isprava, naziv ovrhovoditelja i ovršenika, tražbina te ovršne radnje kojima se provodi ovrha na nekretnini i nekretnina za koju se ovrha zahtijeva. Ovršna isprava koja se podnosi uz prijedlog treba biti u izvorni...

Sud je ex offo, čim donese rješenje o ovrsi, dužan naložiti da se u zemljišnim knjigama upiše zabilježba ovrhe. Za upis zabilježbe potrebno je da se steknu materijalne i procesne pretpostavke. Upis mora biti provediv s obzirom na stanje u zemljišnim knjigama. Ako je udovoljeno načelu knjižnog prednika, nakon što utvrdi da je zabilježba određena prema nadležnom ovršnom sudu, zemljišnoknjižni sud dopustit će upis zabilježbe ovrhe u zemljišne knjige. Pravomoćnost rješenja o ovrsi nije pretpostavka za zabilježbu ovrhe. Prvi od učinaka zabilježbe ovrhe je taj što nakon upisa zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjene prava vlasništva niti kojeg drugog stvarnog prava, utemeljen na raspoložbi ovršenika bez obzira na to kad je ta raspoložba poduzeta. Drugi važni učinak sastoji se u tome što u...

Novelom OZ/08 u obvezu dostave podataka u Očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku (u nastavku teksta: Očevidnik) uvedene su određene dopune u osnovno uređenje kojim je Novelom OZ/05 Hrvatska gospodarska komora (u nastavku teksta: HGK) obvezana voditi Očevidnik.Ratio ovih dopuna ne ugrožava cilj radi kojeg je Očevidnik ustrojen i razloge za ovakvu evidenciju koji se mogu pročitati na e-stranicama HGK-a:Tako se Očevidnik i dalje vodi o svim nekretninama koje se prodaju u ovršnom postupku i sadrži podatke o strankama, katastarskoj čestici, katastarskoj općini, površini i adresi nekretnine, onome što u naravi predstavlja, veličini pojedinih dijelovi, procijenjenoj vrijednosti, drugim uvjetima prodaje i ročištu za dražbu. Međutim, prema izmjenama uvedenim Novelom...

Još uvijek važeći Zakon o koncesijama (Nar. nov., br. 89/92), kao temeljni propis o koncesijama, zbog svog oskudnog sadržaja (sadržava svega 10 članaka), nedostatno pokriva današnje pravne situacije u području koncesija, zbog čega ga je potrebno mijenjati.Potreba za modernijim, jedinstvenim uređenjem pravnog područja koncesija ne proizlazi samo iz neusklađenosti teksta Zakona o koncesijama s aktualnim ustrojem državne vlasti, te potrebom da se u općem zakonu obuhvate na cjelovit način pitanja zajednička za sve vrste koncesija, već i zbog propisivanja jedinstvenog postupka za davanje koncesija i tijela nadležnog za nadzor, sukladno Direktivi 2004/17/EZ, Europskog parlamenta i Vijeća od 31. 3. 2004. o koordinaciji postupaka nabava onih naručitelja koji obavljaju djelatnost na području vod...

Pravni sustav bivše države zasnovan na društvenom vlasništvu nije pogodovao razvitku instituta koncesija, dapače one su se kao instrument kapitalističkog sustava smatrale nepoželjnima. Mogućnost davanja koncesija isključivo stranim osobama za korištenje određenog obnovljivog prirodnog bogatstva ili dobra u općoj upotrebi, propisana je tek Zakonom o stranim ulaganjima (Sl. list SFRJ, br. 77/88).Koncesije su u pravnom sustavu Republike Hrvatske prvotno uređene Zakonom o koncesijama (Nar. nov., br. 18/90 – stupio na snagu 7. svibnja 1990. godine) kao obveznopravni posao kojim se stranom ulagaču daje dozvola (koncesija) za korištenje određenoga obnovljivoga prirodnog bogatstva ili dobra u općoj upotrebi, odnosno odobrenje za izgradnju, vođenje i iskorištavanje određenog objekta, postrojenja...

Značenje pojma koncesije različito je u pojedinim zemljama, a razlikuje se i značenje u odnosu na kontinentalno i anglosaksonsko pravo. Koncesija, kao pravni institut, postoji još od rimskog doba, a pojmovno predstavlja dopuštenje (odobrenje, ovlaštenje) kojim javna vlast dopušta određenom pravnom subjektu da iskorištava određena dobra, izvodi određene radove ili obavlja kakvu djelatnost. U feudalizmu se koncesijom označavala privilegija, koju je dodjeljivao vladar, a kasnije se taj izraz proširio za poduzetničke, tj. obrtničke dozvole. U 20. stoljeću ovaj izraz obuhvaća klasično ustupanje nekog prava od javne vlasti, tj. države fizičkoj ili pravnoj osobi.Koncesija se može dodijeliti ili posebnim pravnim aktom ili pravnom normom (što je ipak rjeđi slučaj). Na temelju tako dodijeljene ko...

Najprije valja razmotriti definiciju pojma koncesije za javne usluge, jer je određenje pojma javnih usluga značajno i za uređenje koncesija za javne radove.Dok, ZK-u riječ o koncesiji prava obavljanja djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, prema stavku 2. članka 1. PZK-a, u smislu tog Zakona koncesija za javne usluge jest:– ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet pružanje jedne ili više usluga u općem interesu određenih ili zakonom kojim se uređuje pojedina koncesija ili navedenih u Dodatku II. propisa kojim se uređuje javna nabava,– ako se naknada za pružene usluge sastoji ili samo od prava na gospodarsko korištenje usluga, ili od tog prava zajedno s plaćanjem iz proračunskih sredstava.Definicija koncesija za javne usluge prema PZK-u obuhvaća dva pojma: »javne usluge« i »u...

Koncesije za izgradnju i korištenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, propisane su posebnim zakonima.Tako, primjerice postoje koncesije za: a) obavljanje lučkih djelatnosti, korištenje postojeće podgradnje i nadgradnje, te gradnje novih građevina i drugih objekata nadgradnje i podgradnje u lukama otvorenim za javni promet, b) za obavljanje djelatnosti upravljanja autocestom i pojedinim cestovnim objektima na državnoj cesti, pravo građenja i pravo korištenja cestovnog zemljišta, c) za obavljanje djelatnosti upravljanja na dijelu postojeće željezničke infrastrukture, te pravo na gradnju nove željezničke infrastrukture, d) za obavljanje komunalnih djelatnosti (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, crpenje, ...

ZK određuje koncesiju prava gospodarskoga korištenja prirodnih bogatstava te drugih dobara za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatske, dok je definicija u PZK-u nešto drukčija: koncesija se daje za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra za koje je zakonom određeno da je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku na temelju Ustava Republike Hrvatske. Ovakvom definicijom jasnije je određen predmet koncesije: opće ili drugo dobro, koje ne mora biti prirodno bogatstvo, već i artificijelno dobro.Dobra od interesa za Republiku Hrvatsku određena su člankom 52. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 41/01 i 55/01 – ispr.). To su: more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski s...

Ugovori o koncesiji koji se odnose na nekretnine upisuju se u zemljišne knjige, radi čega moraju imati odgovarajuću klauzulu dozvole upisa prava u zemljišne knjige (klauzula intabulandi). U zemljišnu knjigu upisuju se samo pravo vlasništva i ostala stvarna prava na nekretninama, zatim pravo nazadkupa, prvokupa, najma, zakupa, kao i koncesije te ostala prava na nekretninama za koje je to posebnim zakonom dopušteno. Ograničenja, oročenja, i uvjetovanja tih prava upisat će se u zemljišnoj knjizi zabilježbom ograničenja, roka ili uvjeta kojem je pravo podvrgnuto, ako ZZK nije drukčije određeno.S obzirom na različit sadržaj prava koncesija na nekretninama, upis koncesije u zemljišnim knjigama različit je za dvije vrste koncesija:– koncesije kojima koncesionar stječe pravo obavljanja djelatno...

PZK sadržava niz odredbi procesne i materijalnopravne naravi koje će značajno unaprijediti, pojednostaviti i ujednačiti postupanje svih koncedenata kod davanja različitih vrsta koncesija, te pridonijeti pravnoj sigurnosti i vladavini prava u pravnom sustavu RH:– značenje pojmova, određenje tko može biti koncedent, predmet koncesije, izuzeća od primjene zakona, tajnost podataka, stručno povjerenstvo za koncesije, sadržaj dokumentacije za nadmetanje, kriterij za odabir najpovoljnije ponude, jamstva i instrumente osiguranja,– postupak dodjele koncesije, koji obuhvaća opće odredbe, obavijest o namjeri dodjele koncesije, odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, rok za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, sadržaj odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, odluku o poni...

PZK u cijelosti implementira postupak dodjele koncesija od strane javnopravnih subjekata sukladno Direktivi 2004/17/EZ i Direktivi 2004/18/EZ kao jedinstveni postupak za sve vrste koncesija, te pravnu zaštitu i politiku koncesija. Međutim pravno uređenje koncesija kao vrlo složenih i dugoročnih pravnih odnosa, pored regulacije postupka, zahtjeva detaljniju regulaciju niza pravnih pitanja vezanih za realizaciju tog pravnog posla, a koja proizlaze iz naročite važnosti predmeta koncesije i dugotrajnosti ugovornog odnosa, odnosno iskorištavanja prava dobivenog koncesijom od strane koncesionara. Precizno određenje ovih pitanja od značaja je za pravnu sigurnost i vladavinu prava, kao temeljna načela pravnog sustava Republike Hrvatske.Zahtjev za uređenjem pravnog područja koncesija u prvi plan...

U ovome radu riječ je o razjašnjavanju dvojbi i davanju odgovora na pitanja iz prakse koja se odnose na provođenje ostavinskih rasprava od javnih bilježnika i provedbe rješenja o nasljeđivanju u zemljišnoj knjizi, kao i o problemima koji se u svezi s tim javljaju u praksi.Odnosi se to na pitanje uloge javnih bilježnika u provođenju ostavinskih postupaka, značaja rješenja o nasljeđivanju i njegovoj provedbi u zemljišnoj knjizi, sve u cilju da prava vezana za nekretnine utvrđena rješenjima o nasljeđivanju koja donose javni bilježnici kao povjerenici sudova u ostavinskom postupku, budu obavezno i upisana u zemljišnoj knjizi.

U posljednje vrijeme na različitim stručnim skupovima mogu se čuti pitanja koja se odnose na provođenje ostavinskih rasprava od strane javnih bilježnika i provedbe rješenja o nasljeđivanju u zemljišnoj knjizi, kao i o problemima koji se u svezi s tim javljaju u praksi. Tako se u praksi kao sporno pojavljuje pitanje treba li u rješenju o nasljeđivanju, koje donosi javni bilježnik, biti nalog ili naredba o provođenju rješenja o nasljeđivanju u zemljišnoj knjizi, tko dostavlja rješenje o nasljeđivanju na provedbu nadležnom zemljišnoknjižnom sudu, javni bilježnik koji provodi ostavinsku raspravu ili pak ostavinski sud koji je povjerio provođenje ostavinskog postupka javnom bilježniku, odnosno provodi li se rješenje o nasljeđivanju u zemljišnoj knjizi po službenoj dužnosti ili je pak potreba...

Donošenjem Zakona o javnom bilježništvu načelno su određeni poslovi koje javni bilježnici mogu raditi, pa je tako u glavi XIII. pod naslovom »Javni bilježnici kao povjerenici sudova i drugih vlasti« u čl. 156. propisano da će se ovlasti javnih bilježnika u provedbi ostavinske rasprave urediti zakonom kojim će se urediti ostavinski postupak. Javnobilježnička služba je počela s radom 1994. godine, a tek je donošenjem novog Zakona o nasljeđivanju 2003. godine uvedena mogućnost sudjelovanja javnih bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku.U čl. 176. st. 1. ZN-a propisano je da se ostavinski postupak u prvom stupnju provodi pred općinskim sudom, odnosno pred javnim bilježnikom kao povjerenikom suda, tako da kod općinskog suda, prema st. 2., ostavinski postupak provodi sudac poj...

U praksi su se pojavila razmišljanja ili bolje rečeno sumnje u potrebu da se u izreci rješenja o nasljeđivanju naloži provedba tog rješenja u zemljišnim knjigama, naravno u slučaju kada ostavinsku imovinu čine nekretnine koje su upisane u zemljišnu knjigu na ime ostavitelja i koje su bile njegovo vlasništvu u času njegove smrti.Stajalište da u rješenju o nasljeđivanju ne treba stajati nalog zemljišnoknjižnom sudu da se rješenje o nasljeđivanju provede u zemljišnoj knjizi temelji se prije svega na činjenici da u čl. 226. st. 2. ZN-a nije propisano da sastavni dio rješenja o nasljeđivanju mora biti navedeni nalog, pa da slijedom toga niti javni bilježnici nemaju ovlasti takav nalog staviti u izreku rješenja o nasljeđivanju.Kod toga valja uočiti da niti u ranijem Zakonu o nasljeđivanju, i...

U ovome radu su se pokušale otkloniti neke dvojbe koje su se pojavile kod nekih javnih bilježnika, a glede provođenja ostavinskog postupka i provedbe rješenja o nasljeđivanju u zemljišnoj knjizi.Prije svega valja istaknuti da pravila ostavinskog postupka, koja vrijede za ostavinski sud, jednako vrijede i za javne bilježnike kao povjerenike suda, pa nema nikakve razlike provodi li ostavinski postupak ostavinski sud ili javni bilježnik. Kako ostavinski sud nije stranka u postupku provedbe rješenja o nasljeđivanju u zemljišnoj knjizi, to javni bilježnik ne može biti stranka u zemljišnoknjižnom postupku povodom provedbe rješenja o nasljeđivanju donesenog od strane javnog bilježnika.Kod provedbe rješenja o nasljeđivanju zemljišnoj knjizi treba voditi brigu o činjenici da je u odredbi čl. 228...

U radu se daje prikaz normativnih pravila kojima se uređuje status stranih osoba u vezi s pravom nasljeđivanja općenito te izuzetih nekretnina koje stranci ne mogu nasljeđivati.Ukazuje se na podnormiranost propisa koji sadržavaju samo načelne odredbe o pravima stranih osoba u vezi s nasljeđivanjem nekretnina na kojima strane osobe ne mogu stjecati vlasništvo.Za mnoga otvorena pitanja sugeriraju se moguća rješenja, međutim, prema mišljenju autorice bilo bi potrebno, prije svega radi pravne sigurnosti, ta pitanja i dvojbe riješiti odgovarajućom zakonodavnom intervencijom.

Prema odredbi čl 48. st. 3. Ustava Republike Hrvatske strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom. Time je omogućeno da se za strane osobe zakonom odredi drukčiji pravni režim stjecanja prava vlasništva od onoga koji važi za domaće osobe. Na temelju citirane ustavne odredbe Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u Dijelu osmom pod naslovom »Stvarna prava stranih osoba«, propisao je osnovna pravila prema kojima strane osobe mogu biti nositelji stvarnih prava te način stjecanja vlasništva nekretnina na području Republike Hrvatske.Za strane osobe u Republici Hrvatskoj ne postoje ograničenja glede stjecanja prava vlasništva na pokretnim stvarima i za stjecanje ograničenih stvarnih prava neovisno o objektu takvog prava (služnosti, stvarni tereti, pravo građe...

Stjecanje prava vlasništva stranih fizičkih i pravnih osoba općenito i na temelju nasljeđivanja uređeni su ZV-om kao općim propisom, ZN-om koji uređuje pravo nasljeđivanja i pravila postupanja u nasljednopravnim stvarima, Zakonom o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima, većim brojem posebnih zakona (ZPZ, Zakon o šumama, Zakon o zaštiti prirode i dr.) te mnogobrojnim međunarodnim ugovorima.Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, prema čl. 140. Ustava Republike Hrvatske, čine dio unutarnjeg pravnog poretka države, a po pravnoj su snazi iznad zakona, s tim da neki od njih reguliraju prava stranih osoba da stječu vlasništvo u Republici Hrvatskoj. U međunarodne ugovore, koji čine dio unutarnje...

U smislu ZV-a fizička se osoba smatra stranom kada nema državljanstvo Republike Hrvatske, osim ako je zakonom što drugo određeno (čl. 355. st. 1. ZV-a). Iako u citiranoj odredbi nije izričito rečeno, a contrario proizlazi, da se osoba koja ima uz hrvatsko državljanstvo i državljanstvo neke druge države, smatra hrvatskim državljaninom, pa se propisana ograničenja u odnosu na stjecanje prava vlasništva nekretnina bilo prema kojoj pravnoj osnovi za strane osobe na nju ne odnose. Osoba bez državljanstva (apatrid) smatra se strancem, jer nema državljanstvo Republike Hrvatske.Za ocjenu sposobnosti stranih osoba da naslijede nekretnine na kojima ne mogu imati pravo vlasništva ili to pravo ne mogu stjecati kao i postojanja uzajamnosti, bitno je prema kojem se vremenu utvrđuje državljanstvo nas...

Prema odredbi čl. 356. st. 1. ZV-a stranci mogu pod pretpostavkom uzajamnosti stjecati nekretnine u Hrvatskoj, a u odredbi čl. 2. st. 2. ZN-a propisano je, da su stranci pod pretpostavkom uzajamnosti, ravnopravni u nasljeđivanju s hrvatskim državljanima, iz čega bi se moglo zaključiti da je postojanje uzajamnosti pretpostavka nasljeđivanja bez obzira na to što čini ostavinu. Budući da je odredbom čl. 354. st. 2. propisano, da se ograničenja koja postavlja zakon za nekretnine ne mogu primijeniti na vlasništvo pokretnih stvari niti ograničena stvarna prava, čini se da je postojanje uzajamnosti pretpostavka samo za nasljeđivanje nekretnina.ZV-om ni ZN-om nije određen pojam uzajamnosti. U pravnoj znanosti se pod uzajamnošću razumijeva načelo kada tijela jedne države priznanje nekog prava...

Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu (čl. 5. st. 3. ZN-a). Svaka je osoba sposobna naslijediti, ako zakonom nije što drugo određeno (čl. 4. st. 2. ZN-a). Citirane odredbe sadrže pravila glede opće sposobnosti stvari da budu predmet nasljeđivanja i opće sposobnosti osoba da nasljeđuju.Kada su u odnosu na strance zakonom postavljena stanovita ograničenja za stjecanje vlasništva određenih nekretnina, time nije glede tih nekretnina nastupila nesposobnost da budu predmet nasljeđivanja niti je riječ o općoj nesposobnosti stranca da nasljeđuje, nego strana osoba nema sposobnost stjecanja vlasništva takvih nekretnina na temelju nasljeđivanja. Nesposobnost strane osobe da na...

Javni bilježnik kao povjerenik suda povjerene mu radnje u nasljednim stvarima provodi u skladu s odredbama ZN-a po kojima sud provodi taj postupak (čl. 242. st. 1. ZN-a). Tako, prema odredbi čl. 158. Zakona o javnom bilježništvu, javni bilježnik u funkciji povjerenika suda ili koje druge vlasti na odgovarajući način primjenjuje pravila koja uređuju postupak u kojem mu je povjereno obavljanje određenih poslova, osobito pravila o izuzeću, o dostavi, traženju pravne pomoći, podataka i slično Granice ovlasti javnog bilježnika za postupanje u ostavinskom postupku određene su čl. 244. ZN-a. Naime, kada je sud u ostavinskom postupku dužan prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom, ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko ...

Zakon o izvlaštenju uređuje se način utvrđivanja interesa Republike Hrvatske, pripremne radnje u svrhu izvlaštenja, postupak izvlaštenja i naknada za izvlaštenu nekretninu. Rješenje o prijedlogu za izvlaštenje donosi nadležni ured državne uprave na čijem se području nalazi nekretnina za koju se predlaže izvlaštenje (čl. 22. st. 1. ZI-a). Budući da strana osoba na temelju zakona nije mogla steći pravo vlasništva, ona je u poziciji kao da je postupak izvlaštenja proveden i da preostaje utvrditi naknadu za izvlaštenu nekretninu.Prema odredbi čl. 32. st. 1. ZI-a naknada za izvlaštenu nekretninu određuje se, u pravilu, davanjem na ime naknade druge odgovarajuće nekretnine koja odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje, u istoj općini ili gradu kojom se vlasniku nekr...

Broj otvorenih pitanja koja su razmatrana u ovom radu mislim da pokazuju znatnu podnormiranost propisa koji sadrže samo načelne odredbe o pravima stranih osoba u vezi s nasljeđivanjem nekretnina na kojima strane osobe ne mogu stjecati vlasništvo. Ne upuštajući se u ocjenu razmjernosti i opravdanosti svih ograničenja za strance glede vlasništva i stjecanja u vlasništvo nekretnina na području Hrvatske, u situaciji kada ona već postoje, bilo bi potrebno prije svega radi pravne sigurnosti a zatim u vezi s obvezama koje je Republika Hrvatska preuzela Sporazumom, odrediti tko je obveznik isplate naknade, o čemu je javni bilježnik, odnosno sud nadležan odlučiti u ostavinskom postupku u navedenoj situaciji te odrediti i postupanje nadležnog tijela pri utvrđivanju naknade.Nesumnjivo da dvojbe o ...