U pravnom sustavu Republike Hrvatske jedno od najvažnijih područja zakonodavne regulative je područje gradnje, prostornog uređenja i komunalnog gospodarstva. Stoga su u djelokrugu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave od osobitog značenja poslovi koje obavljaju građani u području prostornog, urbanističkog planiranja, komunalne djelatnosti i zaštite unapređenja prirodnog okoliša. Ustav Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 8/98 – proč. tekst, 113/00, 124/00 – proč. tekst, 28/01, 41/01 – proč. tekst, 51/01 – ispr.) u čl. 134. utvrđuje da se prilikom određivanja djelokruga tih jedinica mora voditi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti.Neprijeporno je da su ta pravna područja podložna najčešćim izmjenama. Upravo se provode usklađen...

Može se reći da je u dosadašnjoj primjeni Zakon o gradnji ostvario svoju svrhu, te nije bilo većih dvojbi u njegovoj primjeni, uz određena objašnjenja i upute Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.Opće je, međutim, stajalište da time nije završen zakonodavni posao u tome području. Sigurno je da postupke treba i moguće je još više racionalizirati, osobito uvođenjem jednog akta na temelju kojeg bi se dopustilo građenje. Da bi se postigao taj cilj, potrebna je dogradnja kompletnog sustava kroz prostorno i urbanističko planiranje, kao i usklađivanje posebnih zakona i propisa s propisima u tom području, a što je na određeni način već i učinjeno prijelaznim i završnim odredbama novele Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 100/04).Stoga je započeto s izradom novih propi...

Zakon o gradnji (Nar. nov., br. 175/03, dalje u tekstu: Zakon o gradnji ili ZOG) stupio je na snagu 1. siječnja 2004. Zakonom se uređuje projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevine, tehnička svojstva, uporabljivost i promet građevnih proizvoda, ustrojstvo građevinske inspekcije, određuju se bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu, uređuje se provedba upravnih i drugih postupaka, te prava i obveze tijela državne uprave, pravnih i fizičkih osoba s tim u vezi.U neposrednoj primjeni toga Zakona, u vrlo kratkom razdoblju od šest mjeseci, a na što je prilikom njegova donošenja upozoravano od većeg dijela stručne javnosti, uočeno je da su pojedine odredbe neprovedive, a određena rješenja nepotrebno otežavaju i poskupljuju provedbu propisanih postupaka i izdavanje akata. Nadalje,...

Zakonom o izmjena i dopunama Zakona o gradnji (dalje u tekstu: ZID ZOG), osim terminološkog usklađivanja sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske, uređuju se i pitanja ovlasti ministra u pogledu provedbe Zakona, stručnog ispita za obavljanje poslova graditeljstva, odgovornosti projektanta odnosno ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera, sadržaja glavnog projekta, građevinske dozvole, građenja bez građevinske dozvole, uporabne dozvole i inspekcijskog nadzora. Kada je riječ o stručnom nadzoru jednostavnih građevina i obiteljske kuće, taj je nadzor pojednostavnjen, pa se tako za jednostavne građevine iz članka 116. stavka 4. ZOG-a stručni nadzor provodi sa...

Tijekom primjene Zakona o gradnji, a osobito od stupanja na snagu ZID ZOG-a, u praksi su se, kada je riječ o postupku izdavanja građevinske dozvole, pojavila određena pitanja, posebno u pogledu pristupa na javnoprometnu površinu, uplate komunalnog doprinosa i plaćanja posebne upravne pristojbe u slučaju započete gradnje odnosno izgrađene građevine bez građevinske dozvole i dr., a o kojima je Ministarstvo zauzelo određena stajališta. U nastavku teksta daju se odgovori na ta pitanja.

Iako se novela Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 100/04) može smatrati interventnom, ona je bila nužna kako bi se Zakon o gradnji učinio provedivim i jasnim u daljnjoj provedbi. Dobra je stvar i to što je usporedno s tom novelom Zakona izmijenjen i dopunjen Zakon o prostornom uređenju te Zakon o komunalnom gospodarstvu, pa su određena pitanja koja uređuju ti zakoni transparentno i nedvojbeno riješena, što će za posljedicu imati ujednačeno postupanje u postupcima propisanima tim zakonima. Može se reći da je udosadašnjoj primjeni Zakon o gradnji ostvario svoju svrhu, te nije bilo većih dvojbi u njegovoj primjeni, uz određena objašnjenja i upute Ministarstva.Međutim, opće je stajalište da time nije završen zakonodavni posao u tome području. Sigurno je da je postupke potrebno i moguće još vi...

Nakon 13 godina od početka primjene Zakona o prostornom uređenju, odnosno nakon tri i pol godine od početka primjene novog Zakona o gradnji, a posebno uzevši u obzir i njihove novele, u provedbi tih Zakona postoje i dalje određene dvojbe i nejasnoće vezane uz neke institute, a koje se kroz upravno-pravnu praksu postupno razrješavaju. Također, u provedbi tih Zakona, zbog intenziviranja izrade prostornih planova i građenja, pojavila su se određena nova pitanja vezana uz provedbu starih instituta.U nastavku se izlažu neke od dvojbi i nejasnoća vezane uz te institute koje su zahtijevale dodatna objašnjenja Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a u čijem je djelokrugu provedba i nadzor nad provedbom navedenih Zakona.

Zakon o prostornom uređenju (Nar. nov., br. 30/94) stupio je na snagu 23. travnja 1994. godine, te je do danas mijenjan i dopunjavan četiri puta, i to 1998. godine (Nar. nov., br. 68/98) sustavno i opširno, a 2000. i 2002. godine (Nar. nov., br. 61/00 i 32/02) interventno i kratko. Posljednja, može se reći interventna, ali ne i kratka, novela tog Zakona izvršena je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (Nar. nov., br. 100/04) koji je stupio na snagu 28. srpnja 2004. godine. Zakon o gradnji (Nar. nov., br. 175/03) stupio je na snagu 1. siječnja 2004. godine te je ubrzo noveliran Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 100/04) koji je stupio je na snagu 28. srpnja 2004. godine. Zakonom o gradnji, njegovim izmjenama i dopunama i zadnjim izmje...

Prema odredbi članka 29.a ZPU-a, o prijedlogu prostornoga plana te prijedlogu izmjena, dopuna i stavljanju izvan snage prostornoga plana, provodi se javna rasprava. Iznimno od toga javna se rasprava ne provodi u postupku stavljanja izvan snage dokumenta prostornog uređenja na temelju rješenja urbanističkog inspektora kojim je jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave naređeno otklanjanje nepravilnosti i/ili nezakonitosti u dokumentu prostornog uređenja, postupku njegove izrade i/ili donošenja (čl. 49.a st. 3. ZPU-a). Način i postupak provođenja javne rasprave o prijedlogu prostornog plana te prijedlogu izmjena, dopuna i stavljanja izvan snage prostornog plana (u nastavku teksta: Prijedlog prostornog plana) te način i sudjelovanje u tom postupku tijela državne uprave, ...

Zbog intenziviranja donošenja novih prostornih planova unatrag dvije-tri godine i činjenice da se zahtjevi za izdavanje lokacijskih dozvola ne rješavaju uvijek u propisanom roku, a što pridonosi povećanju broja slučajeva u kojima se tijekom postupka za izdavanje lokacijske dozvole donese novi prostorni plan, a stari se plan novim planom stavi izvan snage, u praksi se sve češće počelo postavljati pitanje koji se plan u takvom slučaju primjenjuje, tj. na temelju kojega se plana odlučuje o zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole. Značenje toga pitanja posebno je naglašeno činjenicom da su novi prostorni planovi glede mogućnosti i uvjeta građenja, uglavnom, restriktivniji od starih prostornih planova. Odgovor na to pitanje upravno-pravna praksa pronalazi u načelu zakonitosti, izraženom u č...

Rješenje o utvrđivanju građevne čestice, odnosno zemljišta nužnog za redovnu uporabu građevine, jedan je od četiri instrumenta provedbe dokumenata prostornog uređenja. Osim toga to rješenje značajno je i u kontekstu:– Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96, 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01, 79/06 i 141/06) i to za pretvorbu građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu na kojemu su izgrađene zgrade u korist vlasnika tih zgrada, kako je to propisano (prijelaznim) odredbama članka 367., 368. i 369. tog Zakona;– Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (Nar. nov., br. 27/91, 33/92, 43/92 – proč. tekst, 69/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 44/94, 47/94, 58/95, 103/95, 11/96, 11/97, 68/98, 163/98, 22/99, 96/99, 120/00, 94/01 i 78/02). Naime...

U odnosu na prije važeći Zakon o gradnji (Nar. nov., br. 52/99, 75/99, 117/01 i 47/03) pojmovi rekonstrukcije i održavanja su ZOG-om definirani bitno drukčije te su ovi pojmovi tim novim definicijama jasno razgraničeni. Također, radovi na postojećoj građevini koji su spomenutim Zakonom o gradnji bili obuhvaćeni pojmom rekonstrukcije, podijeljeni su u dvije skupine – na rekonstrukciju i adaptaciju, ovisno o tome mijenjaju li se njima lokacijski uvjeti određeni za tu građevinu ili ne. Razlog novom definiranju tih pojmova, prema obrazloženju predlagatelja, bio je izbjegavanje dvojbi do kojih je dolazilo zbog nedovoljne određenosti tih pojmova, a što je često rezultiralo time da se i najmanji radovi na postojećim građevinama, koji su prema prirodi stvari održavanje (kao, primjerice, izmjena...

Predmet ovog rada su odredbe Zakona o otpadu (Nar. nov., br. 178/04, 153/05 i 111/06) i Pravilnika o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinica lokalne samouprave (Nar. nov., br. 59/06) te odredaba drugih propisa kojima se uređuje naknada zbog umanjenja tržišne vrijednosti nekretnina koje se nalaze uz građevine namijenjene zbrinjavanju otpada. Autorica ujedno iznosi i određene dvojbe koje su se pokazale u primjeni tih propisa. Posebno se to odnosi na određenje pojma i načina utvrđenja naknade za umanjenu tržišnu vrijednost nekretnina koje se nalaze u blizini.

Gospodarenje otpadom djelatnost je od interesa za Republiku Hrvatsku, a gradnja građevina namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada od interesa je za Republiku Hrvatsku (st. 1. čl. 13. i st. 1. čl. 21. Zakona o otpadu, Nar. nov., br. 178/04, 153/05 i 111/06 – dalje u tekstu: ZO). Određivanje značaja obavljanju te djelatnosti i izgradnji građevina namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada zasniva se na obvezi zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj, kao dobra od interesa za državu koje ima njezinu osobitu zaštitu.Prilikom donošenja ZO-a bilo je procijenjeno da se u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 4.000.000 tona otpada, u što nisu uključeni šumarski otpad i jalovina. Približno 1.200.000 tona komunalni je otpad, a preostali dio čini otpad iz proizvodnje, od čeg...

Prema ZO-u, gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjegli određeni rizici i pojave kao što su: rizik onečišćenja: mora, voda, tla i zraka, pojava buke i pojava neugodnih mirisa, ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, štetan utjecaj na područja kulturnopovijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, te nastajanje eksplozije ili požara.ZO razlikuje sljedeće kategorije otpada:– neopasni otpad jest otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao neopasni otpad listom otpada – katalogom, u kojem se vrste otpada svrstavaju u grupe prema svojstvima i mjestu nastanka,– opasni otpad jest svaki otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao opas...

U pravnom sustavu Republike Hrvatske pravni institut naknade vlasnicima nekretnina u čijoj se neposrednoj blizini nalaze građevine namijenjene skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada, te naknade jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalaze građevine namijenjene skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada prvi je put propisan Zakonom o otpadu (Nar. nov., br. 35/95 – stupio na snagu 26. svibnja 1995. g.). Odluku o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade, te način isplate, prema tom Zakonu, donosila je skupština županije odnosno Grada Zagreba, a takvu je odredbu (čl. 46.) zadržao i raniji Zakon o otpadu (Nar. nov., br. 151/03), koji je prestao važiti donošenjem Zakona o otpadu (Nar. nov., br. 178/04).Kako županije u Republici Hrvatskoj u međuvremenu u...

Odredbama ZO-a propisane su činjenice značajne za utvrđenje prava na naknadu i visine naknade. Vlasnik zakonito izgrađene stambene i stambeno-poslovne građevine koja se nalazi na udaljenosti do 500 metara od građevine namijenjene zbrinjavanju otpada ima pravo na novčanu naknadu zbog umanjenja vrijednosti nekretnine, uz uvjet da je nekretninu stekao prije početka gradnje građevine namijenjene zbrinjavanju otpada.Obveznik plaćanja naknade je vlasnik ili nositelj drugih stvarnih prava na građevini namijenjenoj zbrinjavanju otpada.Važno je stoga odrediti značenje izraza:– građevine namijenjene za zbrinjavanje otpada,– tržišna vrijednost nekretnina,– uvjet da je vlasnik nekretninu stekao prije početka gradnje građevine namijenjene zbrinjavanju otpada,– »zakonito« izgrađene stambene i stamben...

Naknada iznosi 30% iznosa po toni zbrinutog otpada, pa stoga zaključujemo da se ne radi o jednokratnom plaćanju naknade, već da naknadu plaćaju općine i gradovi tijekom korištenja navedene građevine za zbrinjavanje otpada sa svog područja i to prema količini otpada koji se zbrinjava. Iznimno, jedinice lokalne samouprave koje se nalaze na otocima plaćaju novčanu naknadu po cijeni koja nije veća od cijene zbrinjavanja otpada koju plaćaju obveznici plaćanja u jedinici lokalne samouprave na čije se odlagalište dovozi otpad s otoka. Ova je iznimka ustanovljena zato da visina naknade ne bi premašila cijenu zbrinjavanja otpada.Grad Zagreb odnosno jedinica lokalne samouprave može svojom odlukom u cijelosti ili djelomično osloboditi druge jedinice lokalne samouprave od plaćanja naknade. Grad Zag...

Prema stavku 2. članka 2. Pravilnika, Grad Zagreb odnosno jedinica lokalne samouprave, na temelju i u skladu s tim Pravilnikom, donosi odluku o mjerilima, postupku i načinu utvrđivanja naknade koju plaća vlasnik ili nositelj drugih stvarnih prava na građevini namijenjenoj zbrinjavanju otpada.Rokovi za provedbu odredaba ZO-a glede naknada iz članka 21. ZO-a pobliže su propisani člankom 9. Pravilnika:– Grad Zagreb i jedinice lokalne samouprave bile su dužne u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu Pravilnika (Pravilnik stupio na snagu 6. lipnja 2006.) odnosno od početka rada građevine namijenjene zbrinjavanju otpada odrediti granicu od 500 metara iz članka 4. stavka 1. Pravilnika unutar koje se primjenjuje pravo na umanjenu vrijednost nekretnine (rok je istekao 6. prosinca 2006.),...

Neposredna provedba ZO-a upućuje na određene dvojbe u tumačenju i primjeni odredaba toga Zakona i podzakonskog propisa – Pravilnika koji je donesen za njegovu provedbu, a koje se odnose na:– prava vlasnika nekretnina u čijoj se neposrednoj blizini nalaze građevine namijenjene zbrinjavanju otpada na naknadu zbog umanjene tržišne vrijednosti nekretnine, te prava na novčanu naknadu Grada Zagreba,– prava jedinice lokalne samouprave općine odnosno grada na čijem se području nalazi građevina namijenjena zbrinjavanju otpada, u uvjetima propisanima odredbama ZO-a.Na osnovi svega navedenog možemo pretpostaviti da će biti potrebne daljnje izmjene i dopune navedenih propisa, kako bi ti pravni instituti doista bili primijenjeni u stvarnosti.

Tema ovog rada jest primjena instituta zastare na plaćanje duga komunalne naknade i komunalnog doprinosa, te duga za isporučene komunalne usluge prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 36/95, 109/95, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – proč. tekst, 82/04, 110/04 – Uredba i 178/04), Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05) i Općem poreznom zakonu (Nar. nov., br. 127/00, 86/01 i 150/02). Kako su se u praksi javile brojne dvojbe u primjeni zastare prema tim propisima, autorica iznosi i praksu Upravnog suda Republike Hrvatske koja upućuje na rješenje tih dvojbi o prekidu i tijeku zastare na plaćanje duga komunalne naknade i komunalnog doprinosa.

Od osnivanja jedinica lokalne samouprave prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 90/92. – stupio na snagu 30. prosinca 1992. g., te nadalje 2/93, 58/93., 90/93, 10/94, 29/94 i ranijeg Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, 10/97, 124/97, 50/98, 68/98, 22/99, 42/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03 i 175/03) te novog Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 86/06 i 125/06) prošlo je gotovo 15 godina, u tijeku kojih su jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) prihvatile značaj osiguravanja redovite naplate proračunskih prihoda s ciljem usmjeravanja tih sredstava u izvršavanje poslova od lokalnog značenja, koji su propisani ...

Prema stavku 5. članka 23. ZKG-a, pretpostavka za donošenje rješenja o prisilnoj naplati komunalne naknade (ovrsi) je činjenica ovršnosti rješenja o utvrđivanju obveze komunalne naknade odnosno komunalnog doprinosa.U upravnom postupku stranka stječe kakvo pravo, odnosno kakve obveze, rješenjem protiv kojeg nema redovitoga pravnog lijeka u upravnom postupku (rješenje konačno u upravnom postupku), a koje se može poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni (čl. 11.a Zakona o općem upravnom postupku, Nar. nov., br. 53/91 i 103/96 – Odluka USRH, dalje u tekstu: ZUP – načelo konačnosti rješenja).Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno:1. istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena,2. dostavom stranci ako žalba nije dopuštena,3. dostavom stranci ako ža...

Opće je pravilo da zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze. Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze, a sud se neće obazirati na zastaru ako se dužnik nije na nju pozvao.Zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako Zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano. Ako se obveza sastoji u tome da se nešto ne učini, da se propusti ili trpi, zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je dužnik postupio protivno obvezi.Zastara nastupa kad istekne posljednji dan zakonom određenog vremena.Ako dužnik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono što je dao, čak i ako nije znao da je obveza zastarjela.Odredbe Općega ...

Glede roka za zastaru duga komunalne naknade valja primijeniti odredbe članaka 226. i 233. ZOO-a.Odredbom članka 233. ZOO-a propisano je da sva potraživanja koja su utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom (organom), odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i ona za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare.Međutim, sve povremene tražbine koje proistječu iz takvih odluka ili nagodbe, odnosno javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina.Rješenjem o komunalnoj naknadi određuje se visina komunalne naknade, koja može dospijevati mjesečno, tromjesečno ili u drugom roku kojeg općim aktom – Odlukom o komunalnoj nak...

Pitanje zastare duga komunalnog doprinosa vrlo je značajno, jer zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze (čl. 214. ZOO).Tijelo uprave jedinice lokalne samouprave u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo dužno je pravodobno poduzimati radnje radi naplate duga komunalnog doprinosa i posebno paziti da pojedina potraživanja ne zastare. Ovo stoga jer je komunalni doprinos novčano javno davanje namijenjeno za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture (javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta), prema godišnjem programu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture jedinice lokalne samouprave (st. 4. čl. 30. ZKG-a), te bi zastara duga pojedinih obveznika mogla dovesti u pitanje ostvarenje tog programa.Česta su mišljenja da ...

Rješenje o utvrđivanju obveze komunalne naknade i komunalnog doprinosa donosi se u upravnom postupku propisanom ZUP-om, pa se stoga na zastaru duga komunalne naknade i komunalnog doprinosa primjenjuju odredbe ZOO-a o zastari tih potraživanja, te odredba stavka 7. članka 270. ZUP-a, sukladno kojoj se nakon proteka roka od 5 godina nakon što je rješenje postalo izvršno, ne može pristupiti izvršenju rješenja.Prema tome, možemo zaključiti:– dug komunalne naknade zastarijeva u roku tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja (čl. 226. ZOO-a),– dug komunalnog doprinosa zastarijeva u roku od pet godina nakon što je rješenje postalo izvršno (st. 7. čl. 270. ZUP-a), jer se protekom toga roka ne može pristupiti izvršenju rješenja.

Propis je lakše kritizirati nego napisatiUvodni slogan autor smatra nužnim na osnovi iskustva prakse. I ovaj rad napisan je s namjerom da pridonese sastavu propisa, ukazujući na nedostatke.O podzakonskim aktima, a to su i opći akti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, objavljeni su brojni članci. U praksi se učestalo donose podzakonski akti, a među njima i opći akti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji po postupku donošenja ili po sadržaju nisu u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i/ili zakonom.Oni u pravni sustav unose pravnu nesigurnost. Pravne (i stvarne) posljedice takvih neustavnih odnosno nezakonitih propisa su višestruke. Ti su propisi »zloćudno tkivo« pravnog sustava. Iz njega ih valja ukloniti, o čemu autor piše u ovom radu.

Kada u ovom materijalu govorimo o podzakonskim aktima i općim aktima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tada ih ne izjednačujemo. Bitna je razlika između podzakonskih akata koji izviru iz ovlasti danim u pojedinim odredbama zakona od općih akata iz samoupravnog (izvornog) djelokruga odnosno prenesenog djelokruga.U odnosu na to, upućujemo na članak Agate Račan: »Opći akti jedinica lokalne samouprave« u »Komunalna naknada, komunalni doprinos i gradnja«.U tom je radu jasno ukazala na poseban ustavnopravni položaj propisa koje u pravnom poretku Republike Hrvatske donose tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u području svoje nadležnosti. Tu je navela i sljedeće:»U pravnom poretku Republike Hrvatske poseban je položaj propisa koje donose tijela lokalne s...

U pristupu ovoj materiji potrebno je ponajprije odrediti ustavni položaj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. On je utvrđen odredbom članka 4. Ustava, koja glasi:»U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti, na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.«Dosljedno tome, državna vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena je na načelu diobe vlasti na:– zakonodavnu– izvršnu– sudbenu.Stavkom 1. članka 4. Ustava naglašeno je kako dioba vlasti, osim horizontalne, kakvu smo prikazali, obuhvaća i vertikalnu dimenziju. Naime, središnja je vlast: »... ograničena ...

Ovu problematiku prikazat ćemo na primjeru za koji smo utvrdili da uzrokuje brojne nedoumice, a u stvarima u kojima ih ne bi smjelo biti. To su slučajevi neustavnosti i nezakonitosti općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u postupcima donošenja i sadržaja proračuna nekih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U praksi se u brojnim oblicima podzakonskih akata pojavljuju slučajevi kada nadležni donositelj nekog podzakonskog propisa ne iscrpi u cijelosti ovlast za izvršenje odredaba Ustava, zakona ili drugog propisa na kojem se zasniva navedeni podzakonski propis. To su slučajevi pravne praznine.Ustavni sud smatra da nije nadležan ocjenjivati te propise sa stajališta suglasnosti s Ustavom i zakonom. Odbacuje prijedloge za pokretanje ocjene suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom. U tom smislu npr. rješenje Ustavnog suda br. U-II-1315/2001 od 9. srpnja 2003. U njemu je rečeno i sljedeće:»Temeljem odredbe članka 128. stavka 1. podstavka 2. Ustava Republike Hrvatske propisano je da Ustavni sud odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, dok je temeljem odredbe članka 55. stavka 1....

U praksi se pojavljuju slučajevi u kojima donositelji podzakonskih propisa takve propise donesu nakon što je protekao zakonom određeni rok za njihovo donošenje. Ti slučajevi, na žalost, nisu rijetki. Oni dovode u pitanje ostvarivanje prava iz tih propisa, jer često ti podzakonski propisi sadržavaju neke kriterije bez kojih se ne može odlučivati o pravima utvrđenim nekim zakonom. Bilo je to tako, primjerice, vezano uz Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Tu su neki podzakonski propisi o mjerilima za određivanje te naknade znatno kasnili i otežavali ostvarivanje prava na tu naknadu.O tome je Ustavni sud, razmatrajući neke slučajeve, zauzeo sljedeće stajalište:»U postupku ocjene zakonitosti i ustavnosti drugog propisa Ustavni sud ispituje je l...

Već smo naveli propise koji zabranjuju povratno djelovanje općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pa tako i odredbe članka 89. Ustava i 79. ZLP(R)S-a.Ipak nam se čini potrebnim upozoriti, jer nisu rijetki opći akti suprotni tim propisima, na sljedeće:1. zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje (čl. 89. st. 4. Ustava).2. Odredba stavka 5. članka 89. Ustava propisuje izuzetak. Prema toj odredbi, iz posebno opravdanih razloga, samo pojedine odredbe zakona (dakle, nikada cijeli zakoni) mogu imati povratno djelovanje.Ako se donosi zakon u kojemu pojedine odredbe imaju povratno djelovanje, tada ga Hrvatski sabor mora donijeti po posebnom postupku propisanom Poslovnikom Hrvatskog sabora.3. Svi drugi...

U pristupu podzakonskim propisima, ali to vrijedi i za opće akte jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, neizostavna je činjenica da su oni dio našeg pravnog poretka, a u granicama određenim Ustavom i zakonima, odnosno tamo gdje postoji ustavna osnova u granicama ovlasti donositelja propisa.To otvara, već kod samog sastava općeg akta, vječno pitanje sadržaja. Ono počinje s upitom u kojoj je mjeri dopušteno, a i svrhovito u opće akte unijeti odredbe zakona ili (drugih viših) podzakonskih akata. Taj unos sam po sebi ne daje općem aktu značaj »višeg« propisa. Ona može biti prihvatljiva ako čini propis razumljivim. Ipak bi trebala biti iznimka. U sve većoj, vjerujemo, pravnoj kulturi treba očekivati da donosioci općih akata, ali i njihovi korisnici poznaju »više propise«, pa da...

O pravnoj nesigurnosti koja nastaje zbog nedostatnih ili uopće propuštenih prijelaznih i završnih odredaba pojedinih propisa izuzetno je puno pisano.Tvorci propisa ponekad se ponašaju kao da život počinje tek od tog propisa. Zaboravljaju da su i prije toga postojali odgovarajući pravni i stvarni odnosi koji su, u pravilu, bili uređeni nekim prethodnim propisom. Na tim propisima bila su već zasnovana i stečena neka prava. O tome treba posebno promišljati pri sastavljanju novog propisa kako bi se izbjegle sve nedoumice u primjeni novog propisa, a posebno kako bi se otklonilo već spomenutu neustavnost povratnog djelovanja propisa. Moguće je, ovisno o materiji, prihvatiti misao da će se primjenjivati nove postupovne odredbe, ali i to samo ako one ne bi uzrokovale povratni učinak propisa. Za...

Autori u članku donose upravnosudsku praksu iz područja gradnje i prostornog uređenja. Kad je riječ o gradnji, sudska praksa vezana je, uglavnom, uz primjenu Zakona o gradnji iz 1999. godine i Zakona o građenju iz 1992. godine, dakako samo u odnosu na ona pitanja koja su poslije donesenim zakonskim propisima ostala na isti način uređena kao i odredbama prije važećih zakona, odnosno gdje prije izražena pravna shvaćanja, prema ocjeni autora, nisu dovedena u pitanje poslije donesenim propisima. To isto vrijedi i u odnosu na sudsku praksu, vezanu uz primjenu zakonskih propisa iz područja prostornog uređenja, tj. Zakona o prostornom uređenju, gdje je, do sada, riješen mali broj upravnih sporova, vezanih uz primjenu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju iz 2004. godine.

Zakonski propisi kojima su uređena pitanja u vezi s planiranjem i uređivanjem prostora te izgradnjom objekata predstavljaju, neprijeporno, vrlo važne propise u pravnom sustavu Republike Hrvatske. To stoga što dosljedna i pravilna primjena tih propisa ima pozitivni odraz na sveukupni gospodarski razvoj države, a nepoštivanje propisa iz tog područja i nepoduzimanje mjera prema onima koji te propise krše, dovodi do štetnih posljedica ne samo na planu gospodarskog razvoja, već sveukupnog društvenog razvoja Republike Hrvatske kao demokratske, socijalne i pravne države u kojoj je vladavina prava utemeljena Ustavom Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Ustav) proglašena jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske (čl. 3. Ustava).Iako su u Republici Hrvatskoj, ne samo od n...

Sud je, tijekom višegodišnje primjene zakonskih propisa iz područja prostornog uređenja i gradnje objekata, izrazio brojna pravna shvaćanja. Međutim, kad se radi o primjeni zakonskih propisa iz područja gradnje objekata, valja napomenuti da je Sud, s obzirom na golem broj predmeta i vremenski redoslijed rješavanja tih predmeta, riješio mali broj upravnih sporova protiv konačnih upravnih akata, donesenih u primjeni Zakona o gradnji iz 2003. godine i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji iz 2004. godine, te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju iz 2004. godine. Stoga će u nastavku izlaganja, kad je riječ o gradnji, biti riječi o sudskoj praksi vezanoj uglavnom uz primjenu Zakona o gradnji iz 1999. godine i Zakona o građenju iz 1992. godine, dakako samo u odn...

U višegodišnjoj primjeni Zakona o prostornom uređenju (u nastavku teksta: ZPU) prilikom rješavanja upravnih sporova protiv konačnih upravnih akata, donesenih primjenom odredaba tog Zakona, najviše se dvojbi pojavilo vezanih uz odredbe članka 34. kojim je uređeno pitanje izdavanja lokacijske dozvole, koja je prema izričitoj odredbi stavka 2. tog članka upravni akt.

Što se tiče upravnosudske prakse u vezi s primjenom Zakona o gradnji (u nastavku teksta: ZG) iz 2003. godine, valja napomenuti da još nema opsežnije sudske prakse u vezi s primjenom odredaba tog Zakona i odredaba koje su u ZG-u ugrađene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji iz 2004. godine (u nastavku teksta: ZID ZG) s obzirom na to da se u Sudu nalazi golem broj predmeta u kojima su pokrenuti upravni sporovi pa je do sada riješen relativno mali broj upravnih sporova protiv konačnih upravnih akata, donesenih primjenom odredaba ZG-a iz 2003. g. i ZID ZG-a iz 2004. g. Stoga će u nastavku izlaganja biti, uglavnom govora o upravnosudskoj praksi u primjeni odredaba ZG-a iz 1999. g. i Zakona o građenju iz 1992. g. (u nastavku teksta: ZG iz 1992. g.), dakako, u odnosu samo na pitanja...

Izložena pravna shvaćanja ne predstavljaju sva shvaćanja koja je Sud zauzimao u primjeni propisa koje je u ovom području Republika Hrvatska donijela nakon svog osamostaljenja, a i postojeća praksa Suda ne predstavlja nešto što ne bi bilo podložno promjenama i preispitivanju pravilnosti, odnosno daljnje opstojnosti pojedinih, do sada zauzetih, pravnih shvaćanja.Primjena najnovijih propisa iz tog područja dovest će, neprijeporno, do promjene nekih do sada zauzetih pravnih shvaćanja, iz jednostavnog razloga što su neka pitanja novim propisima drukčije uređena. Ovdje se, prije svega, misli na ona pravna shvaćanja koja su zauzimana i obznanjena, a o kojima u ovom tekstu nije bilo riječi, što, dakako, ne isključuje nužnost promjene i nekog naprijed navedenog pravnog shvaćanja prilikom primjen...

(Nar. nov., br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) Redakcijski pročišćeni tekst s napomenama uz pojedine odredbeI. OPĆE ODREDBE2. OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA PROSTORNOG UREĐENJAČlanak 1.Ovim se Zakonom uređuju sustav prostornog uređenja, uvjeti i način izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja, te nadležnost tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u provedbi mjera i aktivnosti kojima se osigurava planiranje i uređivanje prostora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Država).Prostornim uređenjem osiguravaju se uvjeti za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom Države kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom.Članak 2.Gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom ostvaruju se uvjeti za društveni i gospo...

(Nar. nov., br. 175/03 i 100/04) Redakcijski pročišćeni tekst I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuje projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevine, tehnička svojstva, uporabljivost i promet građevnih proizvoda, ustrojstvo građevinske inspekcije, određuju se bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu, uređuje se provedba upravnih i drugih postupaka te prava i obveze tijela državne uprave, pravnih i fizičkih osoba s tim u vezi.Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na projektiranje, građenje i uklanjanje rudarskih objekata i postrojenja određenih posebnim zakonom.Članak 2.Projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevine, promet i dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda, te izdavanje akata s tim u vezi, obavlja se prema odredbama ovoga Zakona, i drugih propisa...