Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

264 str.

978-953-7812-70-6

Obiteljsko i nasljedno pravo

2014.

05640001

Miroslav Šeparović

Dobrobit djeteta i najbolji interes djeteta u sudskoj praksi

PREDGOVOR AUTORA

RIJEČ O DJELU

1. POVIJESNI RAZVOJ

1.1. UVODNE NAPOMENE

2. HRVATSKA OBITELJSKOPRAVNA POVIJEST O RAZVOJU POJMA DOBROBITI DJETETA I NAČELA NAJBOLJEG INTERESA DJETETA

2.1 OPĆI GRAĐANSKI ZAKONIK (OGZ)

2.2. OSNOVNI ZAKON O ODNOSIMA RODITELJA I DJECE I OSNOVNI ZAKON O BRAKU

2.3. ZAKON O BRAKU I PORODIČNIM ODNOSIMA

3. PRAVNA VRIJEDNOST NAČELA NAJBOLJEG INTERESA DJETETA

3.1. ZNAČENJE NAČELA NAJBOLJEG INTERESA DJETETA

3.2. PRINOSI ZA ODREĐENJE POJMA I PRAVNI DOSEG NAČELA NAJBOLJEG INTERESA DJETETA

3.3. SMISAO NAČELA NAJBOLJEG INTERESA DJETETA I NJEGOV ODNOS PREMA PRAVIMA DJECE

3.4. RAZLIKE I SLIČNOSTI POJMA DOBROBITI DJETETA I NAČELA NAJBOLJEG INTERESA DJETETA

4. PRAVNI IZVORI NAČELA NAJBOLJEG INTERESA DJETETA

4.1. USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

4.2. OBITELJSKI ZAKON

4.2.1. Načela ObZ-a iz 1998.

4.2.2. ObZ iz 2003.

4.2.2.1. Roditeljska skrb

4.2.2.2. Osobna prava djece

4.2.2.3. Donošenje sudskih odluka

4.2.2.4. Institut posvojenja

4.2.2.5. Određivanje uzdržavanja

4.2.2.6. Uloga centra za socijalnu skrb

4.2.2.7. Zaključak

4.3. KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA

4.3.1. Sustav prava djeteta

4.3.1.1. Osobna prava

4.3.1.2. Društvena prava

4.3.1.3. Obrazovna prava

4.3.1.4. Zdravstvena i socijalna prava

4.3.1.5. Ekonomska prava

4.3.1.6. Pravo na kulturu

4.3.1.7. Pravosudno-zaštitna prava

4.3.1.8. Druge podjele prava djece

4.4. EUROPSKA KONVENCIJA O OSTVARIVANJU DJEČJIH PRAVA

4.5. KONVENCIJA O KONTAKTIMA S DJECOM

4.6. EUROPSKA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA VIJEĆA EUROPE

4.7. POVELJA TEMELJNIH PRAVA EUROPSKE UNIJE

5. KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA I NAČELO NAJBOLJEG INTERESA DJETETA U SUDSKOJ PRAKSI - POJEDINA PRAVA DJECE

5.1. PRAVO NA SAZNANJE VLASTITOGA PODRIJETLA

5.1.1. Europski sud za ljudska prava

a) X, Y i Z protiv Ujedinjenog Kraljevstva

5.2. PRAVO NA OBITELJSKE ODNOSE

5.2.1. Pravni položaj djece rođene izvan braka

5.2.1.1. Europski sud ljudska prava

a) Marckx protiv Belgije

5.2.2. Utvrđivanje i osporavanje očinstva i majčinstva

5.2.2.1. Europski sud za ljudska prava

a) Utvrđivanje očinstva - Mikulić protiv Hrvatske

b) Obiteljske veze priznate zakonom - Krušković protiv Hrvatske

c) Ocjena rokova - Shoffman protiv Rusije

d) Pravno sredstvo - Paulik protiv Slovačke

e) Protek zakonskog roka za utvrđivanje očinstva - Gronmark protiv Finske i Backlund protiv Finske, Tavli protiv Turske

f) Kršenje pravila o proceduri pohrane uzoraka - Kalacheva protiv Rusije

5.2.2.2. Zaključno o odlukama Europskog suda za ljudska prava

5.3. PRAVO NA ŽIVOT UZ RODITELJE - PRAVO NA IZRAŽAVANJE VLASTITOG MIŠLJENJA

5.3.1. Sudjelovanje djeteta u postupcima (parnična sposobnost djeteta)

5.3.2. Oduzimanje ili ograničavanje prava na roditeljsku skrb

5.3.2.1. Europski sud za ljudska prava

a) Johansen protiv Norveške

b) K. A. protiv Finske

c) T. P. i K. M. protiv Ujedinjenog Kraljevstva

5.3.2.2. Ustavni sud Republike Hrvatske

a) U-III-239/2006

b) U-III-386/2007

c) U-III-3526/2010

d) U-III-2671/2012

5.3.3. Odluke o tome s kim će dijete živjeti

5.3.3.1. Europski sud za ljudska prava

a) Hoffman protiv Austrije

b) Hokkanen protiv Finske

5.3.3.2. Ustavni sud Republike Hrvatske

a) U-III-784/1999

b) U-III-2384/2005

c) U-III-5668/2008

d) U-III-1023/2008

5.3.3.3. Vrhovni sud Republike Hrvatske

a) Rev-2092/1993, Rev-2870/1994, Rev-2275/1995, Rev-2063/1996

b) Rev-1239/1990, Rev-3908/1994, Rev-2647/1998, Rev-2402/1990

c) Rev-331/1990, Rev-2670/1992 i Rev-1568/1996

d) Rev-4011/1994, Rev-531/1995, Rev-1890/1995, Rev-3521/1995, Rev-1890/95

e) Rev-2332/1998, Rev-1901/1995, Rev-3108/1992

f) Rev-1191/1995

5.3.3.3.1. Pravne posljedice uskraćivanja prava podnošenja revizije

5.3.4. Susreti i druženja djece i roditelja

5.3.4.1. Europski sud za ljudska prava

a) Nuutinen protiv Finske

b) Hoffman protiv Njemačke

c) Lebbik protiv Nizozomske

d) Glessman protiv Njemačke

e) Plaza protiv Poljske

f) Sahin protiv Njemačke

g) Sommerfeld protiv Njemačke

h) Elsholz protiv Njemačke

i) Venema protiv Nizozemske

j) Hasse protiv Njemačke

k) Kosmopoulou protiv Grčke

l) Gorgulu protiv Njemačke

m) Gluhaković protiv Hrvatske

Predmet Gluhaković protiv Hrvatske (zahtjev, br. 21188/09, presuda od 12. travnja 2011.).U ovom predmetu podnositelj zahtjeva tvrdio je da su nacionalne vlasti, kad su odlučivale o tome kad će se održavati kontakti između njega i njegove kćeri zanemarili njegove tvrdnje koje se tiču njegova radnog rasporeda, s obzirom na to da živi i radi u Italiji i da mu radno vrijeme ne omogućava da kćer viđa jednom tjedno, u točno određeni dan, kako je određeno sudskom odlukom, te da vlasti nisu pronašle nikakvo odgovarajuće mjesto na kojem bi se njih dvoje sastajali, iako je on predložio da se ti susreti odvijaju u njegovu stanu u Rijeci. Naime, podnositelj zahtjeva uporno je objašnjavao domaćim sudovima da mu njegov radni raspored dopušta da kćer vidi svaki četvrti dan i tražio je da se prema tako utvrđenom radnom rasporedu urede susreti i druženja između njega i djeteta.S druge strane, Vlada je tvrdila da je zbog psihičke bolesti podnositelja zahtjeva susrete i druženja između njega i djeteta trebalo nadzirati. Nadalje, Vlada je tvrdila da nacionalne vlasti nikada nisu spriječile susrete i druženja podnositelja zahtjeva i djeteta te da su se oni održavali u prostorijama savjetovališta. Susrete je trebalo zakazivati točno određene dane u tjednu, jer je dijete trebalo održavati redovit raspored.ESLJP je presudio je da je došlo do povrede prava na obiteljski život (čl. 8. EKZLJP-a) zato što hrvatske vlasti nisu ispunile svoju pozitivnu obvezu da osiguraju učinkovito ostvarenje podnositeljeva prava na kontakt sa svojom kćeri koja živi s majkom.Jasno utvrđena praksa ESLJP-a u odnosu na djelotvorno poštovanje obiteljskog života odnosi se na obvezu domaćih tijela da provode pozitivne mjere u svrhu ponovnog spajanja obitelji, pri čemu je obveza domaćih tijela olakšati ponovna spajanja obitelji te uložiti najveće moguće napore da se takva suradnja olakša, s obzirom na to da uživanje u međusobnom društvu roditelja i djeteta predstavlja temeljni element obiteljskog života, u smislu članka 8. EKZLJP-a.ESLJP utvrdio je da domaći sudovi nisu dali nikakvo objašnjenje iz kojeg razloga dugi niz godina nisu udovoljavali zahtjevu podnositelja glede određivanja vremena za susrete i druženja odnosno nisu uzimali u obzir da podnositelj živi i radi u Italiji i da mu radno vrijeme ne omogućava da kćer viđa jednom tjedno u točno određeni dan, iako mu je sudskim odlukama odobreno pravo na redovite kontakte te to pravo nikada nije bilo sporno.Naime, navedenom presudom utvrđeno je da je podnositelj još od travnja 2000. objašnjavao domaćim sudovima da mu njegov radni raspored dopušta da vidi kćer svaki četvrti dan te je zatražio da se prema tako utvrđenom rasporedu odrede kontakti između njega i njegove kćeri. Unatoč tome, njegov zahtjev bio je zanemarivan od strane domaćih sudova sve do 8. ožujka 2010., kada je njegovu zahtjevu Općinski sud u Rijeci udovoljio.Također, uz opetovano zanemarivanje stvarnosti situacije podnositeljeva radnog vremena, domaća tijela sustavno su zanemarivala podnositeljeve prigovore na mjesto održavanja susreta i druženja usprkos činjenici da je i Savjetovalište za brak, obitelj i mladež u Rijeci obavijestilo sud da u njihovim prostorijama susreti više nisu mogući. Naime, kao mjesto za susrete podnositelja i kćeri stalno je određivano navedeno Savjetovalište, koje nema odgovarajuće prostorije pa su se druženja odvijala u uredima zaposlenika, kuhinji ili hodniku. Prema mišljenju ESLJP-a, domaći sudovi trebali su prije nego što odrede mjesto za susrete ocijeniti postoji li u centru za socijalnu skrb neki prikladan prostor na raspolaganju.S obzirom na osobite okolnosti predmeta, ESLJP je iznimno, osim što je podnositelju utvrdio povredu prava na obiteljski život iz članka 8. EKZLJP-a, presudom naložio Republici Hrvatskoj da osigura djelotvoran kontakt između podnositelja zahtjeva i njegove kćeri u vrijeme koje je spojivo s radnim rasporedom podnositelja i u prikladnim prostorijama, a zbog činjenice da se radi o osjetljivoj naravi predmeta, jer je vezana uz obiteljski život, Republika Hrvatske dužna je što prije osigurati izvršenje te presude.Prema našem mišljenju, tom je Odlukom, iako se nije izričito pozvao na najbolji interes djeteta, ESLJP zaštitio pravo djeteta na život uz roditelje iz članka 9. KPD-a, tako što je naložio Republici Hrvatskoj da osigura djelotvoran kontakt između podnositelja i njegove kćeri, što je zasigurno u najboljem interesu djeteta.Na temelju utvrđenja ESLJP-a u predmetu Gluhaković protiv Hrvatske, zalažemo se za izmjenu sudske prakse pri određivanju susreta i druženja djeteta s roditeljem koji živi i radi u inozemstvu, a ako se ocijeni potrebnim i za izmjene ObZ-a u tom smislu. Naime, velik broj hrvatskih građana živi i radi u inozemstvu i samo povremeno dolazi u Republiku Hrvatsku kad im to obveze dopuste. Osim građana koji su zaposleni u inozemstvu, to se posebno odnosi na sportaše, koji igraju u raznim klubovima Europe i svijeta. Bavljenje profesionalnim sportom zahtijeva obavljanje odgovarajućih priprema, klupska i međunarodna natjecanja te reprezentativne obveze. U takvoj situaciji vrlo je teško, a najčešće i gotovo nemoguće predvidjeti kada će takav sportaš doći u Republiku Hrvatsku i ostvariti susrete i druženja s djetetom koji su mu sudskom odlukom odobreni u točno određene dane. Posljedica toga je da se kontakti takvih roditelja s djecom uopće ne odvijaju, pogotovo ako se drugi roditelj s kojim dijete živi striktno drži termina koji su određeni sudskom odlukom. Takva situacija zasigurno nije u najboljem interesu djeteta.Na predloženi način ostvarila bi se svrha i duh KPD-a, a posebno pravo djeteta koje je odvojeno od jednog ili oba roditelja, da redovito održava osobne i neposredne odnose s oba roditelja, ako se time ne ugrožava njegova dobrobit (čl. 9. st. 3. KPD-a).

5.3.4.2. Ustavni sud Republike Hvatske

a) U-III-2688/2005

b) U-III-2047/2006

c) U-III-2207/2007

d) U-III-2418/2007

e) U-III-4638/2008

f) U-III-4815/2008

g) U-III-3369/2009

h) U-III-3871/2010

i) U-III-453/2011

j) U-III-1902/2008

5.3.4.3. Vrhovni sud Republike Hrvatske

a) Rev-1694/1992, Rev-126/1994, Rev-1318/19999

5.4. PRAVO NA ZAŠTITU OD PROTUPRAVNOG ODVOĐENJA I NEVRAĆANJA DJETETA - HAŠKA KONVENCIJA O OTMICI DJECE

5.4.1. Mjere za suzbijanje nezakonitog prebacivanja i zadržavanja djece u inozemstvu

5.4.2. Iznimke

5.4.3. Europski sud za ljudska prava

a) Ignaccolo-Zdenide protiv Rumunjske

b) Monory protiv Rumunjske i Mađarske

c) Maumousseau i Washington protiv Francuske

d) Karadžić protiv Hrvatske

5.4.4. Ustavni sud Republike Hrvatske

a) U-III-1801/2006

5.5. OBRAZOVNA PRAVA

5.5.1. Ustavni sud Republike Hrvatske i Europski sud za ljudska prava

a) U-III-3138/2002

b) Oršuš protiv Hrvatske

c) Oršuš protiv Hrvatske - Veliko vijeće, presuda

d) D. H. i drugi protiv Češke Republike

e) Sampanis protiv Grčke

f) U-II-1118/2013

5.6. PRAVO NA POSEBNU ZAŠTITU I POMOĆ DRŽAVE - SMJEŠTAJ KOD UDOMITELJA, POSVOJENJE

5.6.1. Udomiteljstvo

5.6.1.1. Europski sud za ljudska prava

a) Kutzner protiv Njemačke

b) K.A. protiv Finske

c) Bronda protiv Italije

d) Olssson protiv Švedske

e) Eriksson protiv Švedske

f) Venema protiv Nizozemske

5.6.1.2. Ustavni sud Republike Hrvatske

a) U-III-386/2007

b) U-III-2035/2007

5.6.2. Posvojenje

5.6.2.1. Europski sud za ljudska prava

a) Keegan protiv Irske

b) Wagner i J. M. W. L. protiv Luksemburga

c) R. i H. protiv Ujedinjenog Kraljevstva

d) McMichael protiv Ujedinjenog Kraljevstva

e) X protiv Hrvatske

f) A. K. i L. protiv Hrvatske

g) Fretté protiv Francuske

h) E. B. protiv Francuske

5.6.2.2. Ustavni sud Republike Hrvatske

a) U-III-882/2006

6. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA: DOBROBIT DJETETA I NAJBOLJI INTERES DJETETA DE LEGE LATA I DE LEGE FERENDA

6.1. TEORETSKO-PRAVNI ASPEKT

6.2. NORMATIVNI ASPEKT

6.3. POJEDINA PRAVA DJECE PREMA KPD-U I NAČELO NAJBOLJEG INTERESA DJETETA U SUDSKOJ PRAKSI

6.3.1. Pravo na saznanje vlastitog podrijetla

6.3.2. Pravo na obiteljske odnose

6.3.2.1. Pravni položaj djece rođene izvan braka

6.3.2.2. Utvrđivanje i osporavanje očinstva

6.3.3. Pravo na život uz roditelje i pravo na izražavanje vlastitog mišljenja

6.3.3.1. Oduzimanje ili ograničenje prava na roditeljsku skrb

6.3.3.2. Odluka o tome s kim će dijete živjeti

6.3.3.3. Susreti i druženja djece i roditelja

6.3.5. Obrazovna prava

6.3.6. Pravo na posebnu zaštitu i pomoć države

6.3.6.1. Udomiteljstvo

6.3.6.2. Posvojenje

6.4. PRIJEDLOZI DE LEGE FERENDA

LITERATURA

PRAVNI IZVORI

KAZALO SUDSKE PRAKSE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

POJMOVNO KAZALO

KRATICE U KNJIZI

Knjiga “Dobrobit djeteta i najbolji interes djeteta u sudskoj praksi” rezultat je znanstvenog istraživanja iz kojeg je poslije nastala i doktorska disertacija. Kroz juridičku analizu pojma dobrobiti djeteta i načela najboljeg interesa djeteta, ovo je pokušaj i rasprava o načinu rješavanja konfliktnih situacija u obiteljskom pravu, te kao općih pravila prema kojima moraju svi postupati, kad je riječ o zaštiti nekog djetetova prava. U knjizi analiziramo pravnu vrijednost te ukazujemo na razlike i sličnosti ovih, u osnovi neodređenih pravnih pojmova te njihov odnos prema pravima djeteta. Nedvojbeno, ti su pravni pojmovi postali pravni standardi u komparativnim pravnim sustavima, osobito u obiteljskome pravu, te iziskuju kritičku analizu njihova konkretiziranja i vrednovanja. Ono što je nep...

Pisati o zaštiti prava djeteta i ostvarenju načela dobrobiti djeteta i ostvarenju najboljeg interesa djeteta, iznimna je zadaća koju može istražiti i povezati uz čvrst temelj Konvencije o pravima djeteta, Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i drugih mjerodavnih propisa samo izvrstan poznavatelj složenih odnosa djece i roditelja, i to ab ovo od počela rimskog prava, pa do naših temeljnih odredaba Ustava Republike Hrvatske i međunarodnih dokumenata koji reguliraju ostvarenje prava djeteta.Autor, dr. sc. Miroslav Šeparović, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, se u ovoj zanimljivoj i izuzetnoj knjizi služi svojim velikim znanjem u teoriji i sudskoj praksi u primjeni temeljnih načela konvencijskog prava, te pomno analizira druge pravne sustave u svijetu u području ob...

Obiteljskopravni instituti razvijali su se kroz povijest, općenito kao i pravni sustav, ovisno o vremenu u kojem se konkretno društvo nalazilo. Za vrijeme starog Rima, djeca su bila vlasništvo oca i on je s njima mogao raditi što je htio. Mogao ih je prodati i natjerati ih da rade, a majke nisu imale nikakvo pravo na svoju djecu.Vindicatio filii je u rimskom pravu predstavljala pravno sredstvo za zaštitu svekolike apsolutne pravne vlasti (mancipium) oca obitelji (pater familias) nad osobama i stvarima u kućnoj zajednici. Otac obitelji mogao je vindikacijom tražiti i predaju osoba koje su potpadale pod njegovu očinsku vlast (patria protestas), primjerice, svog sina (vindicatio filii).Takav patrijarhalni pogled na obiteljske odnose trajao je stoljećima.Prvi poznati razvod u SAD-u dogodio ...

Kad govorimo o hrvatskoj obiteljskopravnoj tradiciji ona se obično veže uz austrijski Opći građanski zakonik (u daljnjem tekstu: OGZ) iz 1811. godine, koji je u Hrvatskoj stupio na snagu 1. svibnja 1853. godine na temelju Carskog patenta od 29. studenoga 1952. godine, i to u onom dijelu Hrvatske do kojeg je tada dosezala zakonodavna vlast Sabora Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.U ostalim hrvatskim zemljama, koje su bile izravno u sastavu Habsburškog carstva, stupio je na snagu prije, tj. 1. siječnja 1812. godine, te je postupno uveden u cijelu Habsburšku monarhiju (Istra i Rijeka 1815. godine, Dalmacija i otoci 1816. godine).OGZ pripada kontinentalno-europskom pravnom krugu, i to onoj podgrupi koja se naziva srednjoeuropsko pravo. Ovaj Zakon zasnovan je na liberalnom...

Načelo najboljeg interesa djeteta nalazimo u međunarodnom pravu, kao i u obiteljskom zakonodavstvu mnogih država, uključujući i Republiku Hrvatsku.To načelo prvi je put istaknuto u članku 2. Deklaracije o pravima djeteta (1959. g.), “... dijete treba uživati posebnu zaštitu... najbolji interesi djeteta trebaju imati prednost... “. O načelu najboljeg interesa djeteta govori i Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (1979. g.) koja doslovno ne spominje taj pojam, ali sadržaj članka 5. ove Konvencije upućuje na smisao načela najboljeg interesa djeteta. O tom načelu govori i Afrička povelja o pravima i dobrobiti djeteta (1990. g.) u članku 4., a sadržano je i u Deklaraciji o socijalnim i pravnim načelima u svezi sa zaštitom i dobrobiti djece s posebnim osvrtom na udomiteljs...

U hrvatskom pravnom sustavu elemente načela najboljeg interesa djeteta nalazimo u Ustavu Republike Hrvatske , dok ObZ u svim obiteljskopravnim institutima sadržava odredbe o najboljem interesu djeteta i zaštiti dobrobiti djeteta. Od međunarodnih pravnih dokumenata posebno smo obradili Konvenciju o pravima djeteta (u nastavku: KPD); Europsku konvenciju o ostvarivanju dječjih prava (u nastavku: EKODP); Europsku konvenciju o kontaktima s djecom (u nastavku: KKD); Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u nastavku: EKZLJP) i Povelju temeljnih prava Europske unije (u nastavku: PTPEU), koji prema članku 141. Ustava čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona.

U ovom dijelu knjige obrađujemo prava djece s normativnog aspekta, i to ponajprije kroz primjenu KPD-a te drugih međunarodnih dokumenata, kao i kroz primjenu ObZ-a. Zatim prikazujemo praksu ESLJP-a, Ustavnog i Vrhovnog suda te analiziramo praksu tih sudova, i to u primjeni pojedinih prava djece, u odlukama u kojima su se ti sudovi pozvali ili su se, prema našem mišljenju, trebali pozvati na najbolji interes djeteta.Svrha ovog dijela knjige je uočiti konvergencije, možebitne divergencije i ključna stajališta tih sudova u primjeni načela najboljeg interesa djeteta, da bismo utvrdili štite li ti sudovi, i na koji način, u dovoljnoj mjeri prava djece u primjeni načela najboljeg interesa djeteta i dobrobiti djeteta.

Načelo najboljeg interesa djeteta ima, s jedne strane, značenje načina rješavanja svih konfliktnih situacija u obiteljskom pravu te, s druge strane, predstavlja opće pravilo obiteljskog prava, prema kojem svi moraju postupati kad se radi o zaštiti nekog djetetova prava, te to načelo ima značenje jednog od temeljnih načela na kojima se temelji KPD, što znači da se primjenjuje u svim situacijama koje se odnose na djecu.To načelo ima i značenje sužavanja opsega roditeljskog prava, jer odražava zahtjev da roditelji svoje ponašanje usklade s objektivnim interesom djeteta.Interes djeteta je neodređeni, ali odredivi pravni pojam, koji u svakom pojedinom slučaju zahtijeva da se prepozna određena potreba i da se na najbolji mogući način zadovolji. Postoji više kriterija s pomoću kojih se može od...

1. Alinčić, M.; Hrabar, D.; Jakovac-Lozić, D.; Korać-Graovac, A., Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007.2. Davis, S. M., The Role of the Attorney in Child Advocacy, University of Louisville Journal of Family Law, 32, 1993. - 1994., str. 817 - 8313. Debele, G. A., Custody and parenting by persons other than biological parents: When non-traditional family law collides with the Constitution, North Dakota Law review, 83, 2007., 4, str. 1227 - 12724. Dika M., Građansko parnično pravo, Stranke, njihovi zastupnici i treći u parničnom postupku, Narodne novine, 2008.5. Eekelaar, J., The Importance of thinking that children have rights, Oxford Journals, Law Int., Jnl. of Law, Policy and Family, 6, 1992., 1, str. 221 - 2256. Freeman, M. A., A Commentary of the United Nations Convention on...

Ustav i zakoni- Ustav Republike Hrvatske - pročišćeni tekst, Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst 113/00, 129/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 ispr. 76/10, 85/10 i 5/14 - Odluka USRH.- Obiteljski zakon, Nar. nov., br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13- Obiteljski zakon, Nar. nov., br. 75/14- Zakon o izvršenju kazne zatvora, Nar. nov., br. 128/99, 55/00, 59/00, 129/00, 59/01, 67/01, 11/02, 190/03, 76/07, 27/08, 83/09, 18/11, 48/11- Odluka USRH, 125/11, 56/13, 150/13- Zakon o parničnom postupku, Nar. nov., br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13- Zakon o pravobranitelju za djecu, Nar. nov., br. 96/03- Zakon o pučkom pravobranitelju, Nar. nov., br. 125/11- Zakon o socijalnoj skrbi, Nar....

A. K. i L. protiv Hrvatske (zahtjev, br. 37956/11, presuda od 8. siječnja 2013.) - 189 - 192Bronda protiv Italije (zahtjev, br 40/97, presuda od 9. lipnja 1998.) - 175 - 176D. H. i drugi protiv Češke Republike (zahtjev, br. 57325/00, presuda od 13. studenoga 2007.) - 165E. B. protiv Francuske (zahtjev, br. 43546/02, presuda od 22. siječnja 2008.) - 194 - 196Elsholz protiv Njemačke (zahtjev, br. 25735/94, presuda od 13. srpnja 2000.) - 108 - 110Eriksson protiv Švedske (zahtjev, br. 11373/85, presuda od 22. lipnja 1989.) - 178 - 179Fretté protiv Francuske (zahtjev, br. 36515/97, presuda od 26. veljače 2002.) - 192 - 194Glessman protiv SR Njemačke (zahtjev, br. 25706/03, presuda od 10. siječnja 2008.) - 104Gluhaković protiv Hrvatske (zahtjev, br. 21188/09, presuda od 12. travnja 2011.) - 1...

Osobna prava i slobode - 41- v. Ustav - 41 - 45Ovrha - 128, 146,- v. ESLJP - 146 - 147- v. ovršni postupak - 146 - 147- v. Ustavni sud - 128 - 129PParnična sposobnost djeteta - 75 - 77- v. sudjelovanje djeteta u postupcima - 75 - 77Pedocentristički sustav - 45- v. OBZ - 45 - 48Per se pristup - 201- v. posvojenje - 169, 181 - 204, 220 - 222Posebni zastupnik - 52- v. EKODP - 51 - 53Poslovna sposobnost djeteta - 75- v. sudjelovanje djeteta u postupcima - 75 - 77Postupovno pravilo - 31- v. značenje načela najboljeg interesa djeteta - 29 - 33Posvojenje - 169, 181 - 204, 220 - 222- v. diskriminacija - 197- 200- v. ESLJP - 181 - 203, 220 - 222- v. homoseksualnost 192 - 203- v. međudržavno posvojenje - 169- v. seksualna orijentacija - 192, 196Potrebe djeteta - 33 - 34, 201 - 202- v. određivanje...

ESLJP – Europski sud za ljudska prava – Europski sudEKZLJP – Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih slobodaEKODP – Europska konvencija o ostvarivanju dječjih pravaEU – Europska unijaKKD – Europska konvencija o kontaktima s djecomKPD – Konvencija o pravima djetetaBGB – Njemački građanski zakonikObZ/98 – Obiteljski zakon/98.ObZ/2003 – Obiteljski zakon/2003.ObZ/2014. – Obiteljski zakon/2014.OGZ – Opći građanski zakonikOZB – Osnovni zakon o braku/1946.OZORD – Osnovni zakon o odnosima roditelja i djece/1947.PTPEU – Povelja temeljnih prava Europske unijeUstav – Ustav Republike HrvatskeUstavni sud – Ustavni sud Republike HrvatskeVrhovni sud – Vrhovni sud Republike Hrvatskev. – vidjetivs. ili VS – protivZBPO – Zakon o braku o porodičnim odnosima/1978.