PREDGOVOR AUTORA

RIJEČ O DJELU

1. POVIJESNI RAZVOJ

1.1. UVODNE NAPOMENE

2. HRVATSKA OBITELJSKOPRAVNA POVIJEST O RAZVOJU POJMA DOBROBITI DJETETA I NAČELA NAJBOLJEG INTERESA DJETETA

2.1 OPĆI GRAĐANSKI ZAKONIK (OGZ)

2.2. OSNOVNI ZAKON O ODNOSIMA RODITELJA I DJECE I OSNOVNI ZAKON O BRAKU

2.3. ZAKON O BRAKU I PORODIČNIM ODNOSIMA

3. PRAVNA VRIJEDNOST NAČELA NAJBOLJEG INTERESA DJETETA

3.1. ZNAČENJE NAČELA NAJBOLJEG INTERESA DJETETA

3.2. PRINOSI ZA ODREĐENJE POJMA I PRAVNI DOSEG NAČELA NAJBOLJEG INTERESA DJETETA

3.3. SMISAO NAČELA NAJBOLJEG INTERESA DJETETA I NJEGOV ODNOS PREMA PRAVIMA DJECE

3.4. RAZLIKE I SLIČNOSTI POJMA DOBROBITI DJETETA I NAČELA NAJBOLJEG INTERESA DJETETA

4. PRAVNI IZVORI NAČELA NAJBOLJEG INTERESA DJETETA

4.1. USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

4.2. OBITELJSKI ZAKON

4.2.1. Načela ObZ-a iz 1998.

4.2.2. ObZ iz 2003.

4.2.2.1. Roditeljska skrb

4.2.2.2. Osobna prava djece

4.2.2.3. Donošenje sudskih odluka

4.2.2.4. Institut posvojenja

4.2.2.5. Određivanje uzdržavanja

4.2.2.6. Uloga centra za socijalnu skrb

4.2.2.7. Zaključak

4.3. KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA

4.3.1. Sustav prava djeteta

4.3.1.1. Osobna prava

4.3.1.2. Društvena prava

4.3.1.3. Obrazovna prava

4.3.1.4. Zdravstvena i socijalna prava

4.3.1.5. Ekonomska prava

4.3.1.6. Pravo na kulturu

4.3.1.7. Pravosudno-zaštitna prava

4.3.1.8. Druge podjele prava djece

4.4. EUROPSKA KONVENCIJA O OSTVARIVANJU DJEČJIH PRAVA

4.5. KONVENCIJA O KONTAKTIMA S DJECOM

4.6. EUROPSKA KONVENCIJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA VIJEĆA EUROPE

4.7. POVELJA TEMELJNIH PRAVA EUROPSKE UNIJE

5. KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA I NAČELO NAJBOLJEG INTERESA DJETETA U SUDSKOJ PRAKSI - POJEDINA PRAVA DJECE

5.1. PRAVO NA SAZNANJE VLASTITOGA PODRIJETLA

5.1.1. Europski sud za ljudska prava

a) X, Y i Z protiv Ujedinjenog Kraljevstva

5.2. PRAVO NA OBITELJSKE ODNOSE

5.2.1. Pravni položaj djece rođene izvan braka

5.2.1.1. Europski sud ljudska prava

a) Marckx protiv Belgije

5.2.2. Utvrđivanje i osporavanje očinstva i majčinstva

5.2.2.1. Europski sud za ljudska prava

a) Utvrđivanje očinstva - Mikulić protiv Hrvatske

b) Obiteljske veze priznate zakonom - Krušković protiv Hrvatske

c) Ocjena rokova - Shoffman protiv Rusije

d) Pravno sredstvo - Paulik protiv Slovačke

e) Protek zakonskog roka za utvrđivanje očinstva - Gronmark protiv Finske i Backlund protiv Finske, Tavli protiv Turske

f) Kršenje pravila o proceduri pohrane uzoraka - Kalacheva protiv Rusije

5.2.2.2. Zaključno o odlukama Europskog suda za ljudska prava

5.3. PRAVO NA ŽIVOT UZ RODITELJE - PRAVO NA IZRAŽAVANJE VLASTITOG MIŠLJENJA

5.3.1. Sudjelovanje djeteta u postupcima (parnična sposobnost djeteta)

5.3.2. Oduzimanje ili ograničavanje prava na roditeljsku skrb

5.3.2.1. Europski sud za ljudska prava

a) Johansen protiv Norveške

b) K. A. protiv Finske

c) T. P. i K. M. protiv Ujedinjenog Kraljevstva

5.3.2.2. Ustavni sud Republike Hrvatske

a) U-III-239/2006

b) U-III-386/2007

c) U-III-3526/2010

d) U-III-2671/2012

5.3.3. Odluke o tome s kim će dijete živjeti

5.3.3.1. Europski sud za ljudska prava

a) Hoffman protiv Austrije

b) Hokkanen protiv Finske

5.3.3.2. Ustavni sud Republike Hrvatske

a) U-III-784/1999

b) U-III-2384/2005

c) U-III-5668/2008

d) U-III-1023/2008

5.3.3.3. Vrhovni sud Republike Hrvatske

a) Rev-2092/1993, Rev-2870/1994, Rev-2275/1995, Rev-2063/1996

b) Rev-1239/1990, Rev-3908/1994, Rev-2647/1998, Rev-2402/1990

c) Rev-331/1990, Rev-2670/1992 i Rev-1568/1996

d) Rev-4011/1994, Rev-531/1995, Rev-1890/1995, Rev-3521/1995, Rev-1890/95

e) Rev-2332/1998, Rev-1901/1995, Rev-3108/1992

f) Rev-1191/1995

5.3.3.3.1. Pravne posljedice uskraćivanja prava podnošenja revizije

5.3.4. Susreti i druženja djece i roditelja

5.3.4.1. Europski sud za ljudska prava

a) Nuutinen protiv Finske

b) Hoffman protiv Njemačke

c) Lebbik protiv Nizozomske

d) Glessman protiv Njemačke

e) Plaza protiv Poljske

f) Sahin protiv Njemačke

g) Sommerfeld protiv Njemačke

h) Elsholz protiv Njemačke

i) Venema protiv Nizozemske

j) Hasse protiv Njemačke

k) Kosmopoulou protiv Grčke

l) Gorgulu protiv Njemačke

m) Gluhaković protiv Hrvatske

Predmet Gluhaković protiv Hrvatske (zahtjev, br. 21188/09, presuda od 12. travnja 2011.).U ovom predmetu podnositelj zahtjeva tvrdio je da su nacionalne vlasti, kad su odlučivale o tome kad će se održavati kontakti između njega i njegove kćeri zanemarili njegove tvrdnje koje se tiču njegova radnog rasporeda, s obzirom na to da živi i radi u Italiji i da mu radno vrijeme ne omogućava da kćer viđa jednom tjedno, u točno određeni dan, kako je određeno sudskom odlukom, te da vlasti nisu pronašle nikakvo odgovarajuće mjesto na kojem bi se njih dvoje sastajali, iako je on predložio da se ti susreti odvijaju u njegovu stanu u Rijeci. Naime, podnositelj zahtjeva uporno je objašnjavao domaćim sudovima da mu njegov radni raspored dopušta da kćer vidi svaki četvrti dan i tražio je da se prema tako utvrđenom radnom rasporedu urede susreti i druženja između njega i djeteta.S druge strane, Vlada je tvrdila da je zbog psihičke bolesti podnositelja zahtjeva susrete i druženja između njega i djeteta trebalo nadzirati. Nadalje, Vlada je tvrdila da nacionalne vlasti nikada nisu spriječile susrete i druženja podnositelja zahtjeva i djeteta te da su se oni održavali u prostorijama savjetovališta. Susrete je trebalo zakazivati točno određene dane u tjednu, jer je dijete trebalo održavati redovit raspored.ESLJP je presudio je da je došlo do povrede prava na obiteljski život (čl. 8. EKZLJP-a) zato što hrvatske vlasti nisu ispunile svoju pozitivnu obvezu da osiguraju učinkovito ostvarenje podnositeljeva prava na kontakt sa svojom kćeri koja živi s majkom.Jasno utvrđena praksa ESLJP-a u odnosu na djelotvorno poštovanje obiteljskog života odnosi se na obvezu domaćih tijela da provode pozitivne mjere u svrhu ponovnog spajanja obitelji, pri čemu je obveza domaćih tijela olakšati ponovna spajanja obitelji te uložiti najveće moguće napore da se takva suradnja olakša, s obzirom na to da uživanje u međusobnom društvu roditelja i djeteta predstavlja temeljni element obiteljskog života, u smislu članka 8. EKZLJP-a.ESLJP utvrdio je da domaći sudovi nisu dali nikakvo objašnjenje iz kojeg razloga dugi niz godina nisu udovoljavali zahtjevu podnositelja glede određivanja vremena za susrete i druženja odnosno nisu uzimali u obzir da podnositelj živi i radi u Italiji i da mu radno vrijeme ne omogućava da kćer viđa jednom tjedno u točno određeni dan, iako mu je sudskim odlukama odobreno pravo na redovite kontakte te to pravo nikada nije bilo sporno.Naime, navedenom presudom utvrđeno je da je podnositelj još od travnja 2000. objašnjavao domaćim sudovima da mu njegov radni raspored dopušta da vidi kćer svaki četvrti dan te je zatražio da se prema tako utvrđenom rasporedu odrede kontakti između njega i njegove kćeri. Unatoč tome, njegov zahtjev bio je zanemarivan od strane domaćih sudova sve do 8. ožujka 2010., kada je njegovu zahtjevu Općinski sud u Rijeci udovoljio.Također, uz opetovano zanemarivanje stvarnosti situacije podnositeljeva radnog vremena, domaća tijela sustavno su zanemarivala podnositeljeve prigovore na mjesto održavanja susreta i druženja usprkos činjenici da je i Savjetovalište za brak, obitelj i mladež u Rijeci obavijestilo sud da u njihovim prostorijama susreti više nisu mogući. Naime, kao mjesto za susrete podnositelja i kćeri stalno je određivano navedeno Savjetovalište, koje nema odgovarajuće prostorije pa su se druženja odvijala u uredima zaposlenika, kuhinji ili hodniku. Prema mišljenju ESLJP-a, domaći sudovi trebali su prije nego što odrede mjesto za susrete ocijeniti postoji li u centru za socijalnu skrb neki prikladan prostor na raspolaganju.S obzirom na osobite okolnosti predmeta, ESLJP je iznimno, osim što je podnositelju utvrdio povredu prava na obiteljski život iz članka 8. EKZLJP-a, presudom naložio Republici Hrvatskoj da osigura djelotvoran kontakt između podnositelja zahtjeva i njegove kćeri u vrijeme koje je spojivo s radnim rasporedom podnositelja i u prikladnim prostorijama, a zbog činjenice da se radi o osjetljivoj naravi predmeta, jer je vezana uz obiteljski život, Republika Hrvatske dužna je što prije osigurati izvršenje te presude.Prema našem mišljenju, tom je Odlukom, iako se nije izričito pozvao na najbolji interes djeteta, ESLJP zaštitio pravo djeteta na život uz roditelje iz članka 9. KPD-a, tako što je naložio Republici Hrvatskoj da osigura djelotvoran kontakt između podnositelja i njegove kćeri, što je zasigurno u najboljem interesu djeteta.Na temelju utvrđenja ESLJP-a u predmetu Gluhaković protiv Hrvatske, zalažemo se za izmjenu sudske prakse pri određivanju susreta i druženja djeteta s roditeljem koji živi i radi u inozemstvu, a ako se ocijeni potrebnim i za izmjene ObZ-a u tom smislu. Naime, velik broj hrvatskih građana živi i radi u inozemstvu i samo povremeno dolazi u Republiku Hrvatsku kad im to obveze dopuste. Osim građana koji su zaposleni u inozemstvu, to se posebno odnosi na sportaše, koji igraju u raznim klubovima Europe i svijeta. Bavljenje profesionalnim sportom zahtijeva obavljanje odgovarajućih priprema, klupska i međunarodna natjecanja te reprezentativne obveze. U takvoj situaciji vrlo je teško, a najčešće i gotovo nemoguće predvidjeti kada će takav sportaš doći u Republiku Hrvatsku i ostvariti susrete i druženja s djetetom koji su mu sudskom odlukom odobreni u točno određene dane. Posljedica toga je da se kontakti takvih roditelja s djecom uopće ne odvijaju, pogotovo ako se drugi roditelj s kojim dijete živi striktno drži termina koji su određeni sudskom odlukom. Takva situacija zasigurno nije u najboljem interesu djeteta.Na predloženi način ostvarila bi se svrha i duh KPD-a, a posebno pravo djeteta koje je odvojeno od jednog ili oba roditelja, da redovito održava osobne i neposredne odnose s oba roditelja, ako se time ne ugrožava njegova dobrobit (čl. 9. st. 3. KPD-a).

5.3.4.2. Ustavni sud Republike Hvatske

a) U-III-2688/2005

b) U-III-2047/2006

c) U-III-2207/2007

d) U-III-2418/2007

e) U-III-4638/2008

f) U-III-4815/2008

g) U-III-3369/2009

h) U-III-3871/2010

i) U-III-453/2011

j) U-III-1902/2008

5.3.4.3. Vrhovni sud Republike Hrvatske

a) Rev-1694/1992, Rev-126/1994, Rev-1318/19999

5.4. PRAVO NA ZAŠTITU OD PROTUPRAVNOG ODVOĐENJA I NEVRAĆANJA DJETETA - HAŠKA KONVENCIJA O OTMICI DJECE

5.4.1. Mjere za suzbijanje nezakonitog prebacivanja i zadržavanja djece u inozemstvu

5.4.2. Iznimke

5.4.3. Europski sud za ljudska prava

a) Ignaccolo-Zdenide protiv Rumunjske

b) Monory protiv Rumunjske i Mađarske

c) Maumousseau i Washington protiv Francuske

d) Karadžić protiv Hrvatske

5.4.4. Ustavni sud Republike Hrvatske

a) U-III-1801/2006

5.5. OBRAZOVNA PRAVA

5.5.1. Ustavni sud Republike Hrvatske i Europski sud za ljudska prava

a) U-III-3138/2002

b) Oršuš protiv Hrvatske

c) Oršuš protiv Hrvatske - Veliko vijeće, presuda

d) D. H. i drugi protiv Češke Republike

e) Sampanis protiv Grčke

f) U-II-1118/2013

5.6. PRAVO NA POSEBNU ZAŠTITU I POMOĆ DRŽAVE - SMJEŠTAJ KOD UDOMITELJA, POSVOJENJE

5.6.1. Udomiteljstvo

5.6.1.1. Europski sud za ljudska prava

a) Kutzner protiv Njemačke

b) K.A. protiv Finske

c) Bronda protiv Italije

d) Olssson protiv Švedske

e) Eriksson protiv Švedske

f) Venema protiv Nizozemske

5.6.1.2. Ustavni sud Republike Hrvatske

a) U-III-386/2007

b) U-III-2035/2007

5.6.2. Posvojenje

5.6.2.1. Europski sud za ljudska prava

a) Keegan protiv Irske

b) Wagner i J. M. W. L. protiv Luksemburga

c) R. i H. protiv Ujedinjenog Kraljevstva

d) McMichael protiv Ujedinjenog Kraljevstva

e) X protiv Hrvatske

f) A. K. i L. protiv Hrvatske

g) Fretté protiv Francuske

h) E. B. protiv Francuske

5.6.2.2. Ustavni sud Republike Hrvatske

a) U-III-882/2006

6. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA: DOBROBIT DJETETA I NAJBOLJI INTERES DJETETA DE LEGE LATA I DE LEGE FERENDA

6.1. TEORETSKO-PRAVNI ASPEKT

6.2. NORMATIVNI ASPEKT

6.3. POJEDINA PRAVA DJECE PREMA KPD-U I NAČELO NAJBOLJEG INTERESA DJETETA U SUDSKOJ PRAKSI

6.3.1. Pravo na saznanje vlastitog podrijetla

6.3.2. Pravo na obiteljske odnose

6.3.2.1. Pravni položaj djece rođene izvan braka

6.3.2.2. Utvrđivanje i osporavanje očinstva

6.3.3. Pravo na život uz roditelje i pravo na izražavanje vlastitog mišljenja

6.3.3.1. Oduzimanje ili ograničenje prava na roditeljsku skrb

6.3.3.2. Odluka o tome s kim će dijete živjeti

6.3.3.3. Susreti i druženja djece i roditelja

6.3.5. Obrazovna prava

6.3.6. Pravo na posebnu zaštitu i pomoć države

6.3.6.1. Udomiteljstvo

6.3.6.2. Posvojenje

6.4. PRIJEDLOZI DE LEGE FERENDA

LITERATURA

PRAVNI IZVORI

KAZALO SUDSKE PRAKSE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

POJMOVNO KAZALO

KRATICE U KNJIZI