Izdvojeni članci

18.01.2012.

Primjena članka 8. Zakona o trgovini i ograničenja pristupu tržištu naftnih derivata u Republici Hrvatskoj

U ovom članku autori se bave jednim specifičnim pitanjem, pitanjem primjene članka 8. Zakona o trgovini i ograničenja pristupu tržištu naftnih derivata u Republici Hrvatskoj. Autori iznose svoje mišljenje i analiziraju Uredbu o uvjetima za obavljanje trgovine na veliko i trgovine s inozemstvom za određenu robu (Nar. nov., br. 58/09, 27/10 i 37/11) u odnosu na načela postavljena u odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na praksu Europskog suda te u odnosu na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i na Ustav Republike Hrvatske. Autori zaključuju da se pravo EU temelji na ekonomskim razlozima i drugim utjecajima te da nije vidljivo da ova Uredba štiti legitiman javni interes, već isključivo partikularan interes, o čemu je riječ u ovom članku.

14.01.2012.

Fiskalna prilagodba nužna za stabilan gospodarski oporavak Republike Hrvatske

Polazeći od pretpostavke da je fiskalna prilagodba nužna za stabilan gospodarski oporavak, Hrvatska narodna banka je, u izradi projekcija monetarne politike za 2012., razradila tri scenarija makroekonomske politike u srednjem roku. Za Hrvatsku narodnu banku najprihvatljiviji je scenarij snažnije fisklane prilagodbe koji u 2012. predviđa smanjenje udjela rashoda opće države za 1,5% bruto društvenog proizvoda u odnosu na prethodnu godinu. Da bi se to postiglo, prema izračunima Hrvatske narodne banke, nova Vlada bi tekuće proračunske rashode iduće godine trebala smanjiti za devet milijardi kuna. Financijska konsolidacija i fiskalna prilagodba, nužne za stabilan gospodarski oporavak Republike Hrvatske, teme su ovog članka.

11.01.2012.

O Ustavu Republike Hrvatske prema ustavnom modelu Francuske

Francuska ustavna znanost odbacila je koncept polupredsjedničkog sustava prije više od dvadeset godina. Iskustvo Francuske Pete Republike, koja je očuvala i stabilizirala ustavno ustrojstvo vlasti i nakon kohabitacije, a Ustavnim promjenama iz 2008. godine ojačala prava čovjeka, krenula u izgradnju neposredne demokracije i poboljšanja predstavničke demokracije. Pišući o polupredsjedničkom sustavu u Republici Hrvatskoj stručnjaci su smatrali da treba potaknuti raspravu o tome. Mit o polupredsjedničkom sustavu poslužio je i za usvajanje odredaba o ustrojstvu vlasti u Ustavu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90) i prilikom izmjene tih odredaba Promjenama iz 2000. godine (Nar. nov., br. 113/00). Polupredsjednički sustav dominira u političkom životu Republike Hrvatske od prvih dana do danas te politički mobilizira za različite svrhe istim legitimitetom. Stoga, autorica, iznosi i svoje stajalište o plupredsjedničkom sustavu u Republici Hrvatskoj prema Ustavu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst) i predlaže određena rješenja koja je izlagala na Okruglom stolu u HAZU s naslovom »Ustavi i demokracija; strani utjecaji i domaći odgovori« 7. prosinca 2011.

31.12.2011.

Ustavotvorstvo i suvremene migracije ustavnih ideja

U HAZU su, 7. prosinca 2011., Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava i Hrvatska udruga za Ustavno pravo održali okrugli stol pod nazivom »Ustavi i demokracija: strani utjecaji i domaći odgovori«. Stoga u ovom broju donosimo uvodno izlaganje prof. dr. sc. Arsena Bačića, pročelnika Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, u kojem izlaže, između ostalog, i kako su se u 20 godina ustavnog razvoja Republike Hrvatske unosile različite ideje i rješenja u Ustav Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr., 76/10 i 85/10 – proč. tekst).

24.12.2011.

Dopuštena sloboda prosudbe države u primjeni Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

Autorica u ovom članku, osim prikaza razvitka doktrine koja određuje pravne dosege slobode prosudbe država u primjeni Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, piše o onim elementima i uvjetima koje Europski sud za ljudska prava razmatra kad odlučuje o dosegu slobode prosudbe države ili državnih tijela, kad djeluju ograničavajući zajamčena prava i slobode građanima. U članku, se stoga, razmatra doktrina dopuštene slobode prosudbe države, kako je definira Europski sud za ljudska prava, njezin razvitak i neke odluke tog suda, ne ulazeći u pojedinosti ili manje razlike u definicijama pojedinih pojmova kojima se bavi navedena doktrina. Naime, autorica Ivana Goranić, ravnateljica Pravosudne akademije, razjašnajva neke od pojmova u svezi s odlukama Europskog suda za ljudska prava, pri čemu veću pozornost usmjerava na one članke koji se smatraju izvorno ishodištem doktrine dosega dopuštene slobode procjene država stranaka Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. – MU, br. 18/97, 6/99 – proč. tekst, 8/99 – ispr., 14/02, 1/06 i 2/10).

pravni sadržaji

info

ostalo

SUDSKE ODLUKE

SENTENCE

ODRŽANI

posljednje dodano

najpopularniji

Zakonodavstvo

NACIONALNO

Europske unije

Sudska praksa

SUDSKE ODLUKE

SENTENCE

List informator

NOVI BROJ

SADRŽAJ

Izdanja

tiskana izdanja

digitalna izdanja

Alati

OBRASCI

KALKULATORI

Seminari

ODRŽANI

Webinari

POSLJEDNJE DODANO

NAJPOPULARNIJI

Pravni sadržaji

Info

Ostalo