Izdvojeni članci

17.07.2013.

Novine koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi

U ovom broju pišemo o sadržaju Novele Zakona o javnoj nabavi, odnosno o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 83/13) koji je stupio na snagu 9. srpnja 2013. Naime, temeljni Zakon o javnoj nabavi donesen je 2011. (Nar. nov., br. 90/11) međutim kako su se u propisima, odnosno Direktivama EU promijenile određene činjenice, a praksa je u primjeni ovog Zakona pokazala i određene dvojbe i nedorečenosti, tako u ovom članku autor piše o bitnim razlozima izmjene i dopune ovog Zakona, odnosno o usklađivanju s propisima EU, kao i s propisima u Republici Hrvatskoj koji su se u međuvremenu promijenili, a odnose se na materiju javne nabave. U prvom dijelu članka pišemo o sadržaju novele ovog Zakona koji se odnosi na bitne izmjene u sklapanju ugovora, zajednici punuditelja, na dokumentaciju za nadmetanje i na dokaze. U jednom od sljedećih brojeva nastavit ćemo u rubrici Javna nabava obradu drugih izmjena i dopuna koje donosi novela ovog Zakona.

10.07.2013.

Sloboda kretanja kapitala i izravne investicije u Republici Hrvatskoj

Sloboda kretanja kapitala jedna je od četiri slobode na kojima se temelji unutarnje tržište Europske unije. Pregovori o tom pitanju odnosili su se ponajprije na usklađivanje propisa iz područja kretanja kapitala i tekućih plaćanja te borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma. Pitanje koje se u članku razmatra jest je li Republika Hrvatska u potpunosti uskladila nacionalno zakonodavstvo s europskim na tom području i time osigurala slobodu kretanja kapitala koja omogućuje protok sredstava unutar Europske unije, olakšava prekograničnu trgovinu, pogoduje mobilnosti radnika, olakšava prikupljanje kapitala potrebnog za započinjanje poslovanja i rast gospodarskih subjekata te funkcioniranje integriranog otvorenog i učinkovitog unutarnjeg tržišta.

03.07.2013.

Istine i zablude o ulozi Ustavnog suda u svjetlu europeizacije hrvatskog prava*

U ovom broju lista donosimo izlaganje prof. dr. sc. JASNE OMEJEC, predsjednice Ustavnog suda Republike Hrvatske, održanog na 178. Tribini Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kluba pravnika Grada Zagreba, dana 20. lipnja 2013. Predavanje prof. dr. sc. Jasne Omejec pod naslovom »Istine i zablude o ulozi Ustavnog suda u svjetlu europeizacije hrvatskog prava« izrazito je aktualna tema u povodu obilježavanja 20. godine postojanja ove Tribine Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kluba pravnika Grada Zagreba, preko koje Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu već 20 godina komunicira s javnošću. Tribina se održava pod predsjedavanjem i vođenjem akademika Jakše Barbića. Nakon svake Tribine tiska se Bilten s izlaganjem uvodničara i diskutanata, a na kraju svake godine i Godišnjak Tribine sa svim izlaganjima. Zahvaljujući akademiku Barbiću, ova Tribina Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postigla je velik ugled. Dio izlaganja prof. dr. sc. Jasne Omejec objavljujemo kao prilog ulasku Republike Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. Akademik Barbić je na 178. Tribini pravnika izjavio da je ta Tribina bila najbolja do sada. S tim nakanama, kad Republika Hrvatska slavi 22. obljetnicu svoje Državnosti i Dan ulaska u EU, upoznajemo i naše čitatelje s dijelom izlaganja prof. Omejec o ulozi Ustavnog suda Republike Hrvatske u svjetlu europeizacije hrvatskog prava.

12.06.2013.

Pravni kontinuitet između starog i novog Kaznenog zakona i primjena blažega zakona

Pitanja pravnog kontinuiteta i primjena blažeg zakona složena su, zbog čega sudovi moraju preispitivati pravni kontinuitet kod svakog kaznenog djela, a zatim u konkretnom slučaju primijeniti na počinitelja zakon koji je za njega povoljniji. Važeći Kazneni zakon (Nar. nov., br. 125/11 i 144/12) pravni kontinuitet između njega i prije važećeg Zakona i primjenu blažeg zakona propisuje u članku 3. U stavku 1. te odredbe sadržano je osnovno načelo da se prema počinitelju kaznenog djela primjenjuje onaj zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo počinjeno. Međutim, ako je nakon počinjenja kaznenog djela izmijenjen, primijenit će se zakon koji je najblaži za počinitelja, pod pretpostavkom da postoji pravni kontinuitet. Naime, nema kaznenog djela ako pravni kontinuitet ne postoji.

08.06.2013.

O referendumu i promjeni Ustava Republike Hrvatske

U povodu različitih mišljenja koja su se pojavila u javnosti o učincima moguće referendumske potvrde, tj. pozitivnog odgovora na postavljeno referendumsko pitanje, autor u članku pokušava odgovoriti na pitanja: 1. proizvodi li pozitivan ishod referenduma izravan učinak u smislu promjene Ustava ili, pak, tek Hrvatski sabor treba donijeti odgovarajuću odluku o toj promjeni; 2. je li Hrvatski sabor vezan referendumskom odlukom tako da mora odlučiti o promjeni Ustava u skladu s tom odlukom ili je, pak, slobodan odlučiti neovisno o referendumskoj odluci; 3. ako bi Ustavni sud bio doveden u situaciju da prethodno odlučuje o tome treba li Sabor uopće donijeti odluku o održavanju referenduma, kada to zatraži 10% biračkoga tijela te ako bi taj sud zaključio da je referendumsko pitanje neprihvatljivo zbog svoje (moguće) diskriminacije prema LGBT osobama - bi li to značilo da je diskriminatorna i odredba Obiteljskog zakona prema kojoj je »Brak zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca«, kao i mnoge ostale odredbe tog Zakona koje se temelje na toj definiciji. Stoga autor mr. sc. MILJENKO A. GIUNUIO, predsjednik Udruge pravnika u gospodarstvu, iznosi svoje mišljenje i prijedloge o toj temi.

pravni sadržaji

info

ostalo

SUDSKE ODLUKE

SENTENCE

ODRŽANI

posljednje dodano

najpopularniji

Zakonodavstvo

NACIONALNO

Europske unije

Sudska praksa

SUDSKE ODLUKE

SENTENCE

List informator

NOVI BROJ

SADRŽAJ

Izdanja

tiskana izdanja

digitalna izdanja

Alati

OBRASCI

KALKULATORI

Seminari

ODRŽANI

Webinari

POSLJEDNJE DODANO

NAJPOPULARNIJI

Pravni sadržaji

Info

Ostalo