Izdvojeni članci

01.12.2012.

Je li potrebno mijenjati ustavnu odredbu o referendumu građanske inicijative?

U Zagrebu je 22. studenoga 2012. u HAZU održan Okrugli stol pod nazivom »Ustavna demokracija i odgovornost«. Okrugli stol je organiziralo Znanstveno vijeće HAZU za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava pod predsjedanjem akademika Jakše Barbića. Izuzetno zanimljiv Okrugli stol s brojnim sudionicima i uvodničarima, od kojih smo u Informatoru, broj 6127 od 24. studenoga 2012. objavili uvodno izlaganje prof. dr. sc. Branka Smerdela pod nazivom »Klasična teorija parlamentarne odgovornosti i novi izazovi«. U ovom broju donosimo dio izlaganja u raspravi prof. dr. sc. ROBERTA PODOLNJAKA, o ustavnoj odredbi, o referendumu građanske inicijative. U članku autor navodi neke izrazite primjere zloporabe i neodgovornog korištenja građanske inicijative u drugim državama, gdje se osobito može uočiti nedostatak ustavnih ograničenja u njezinom korištenju. Zatim izlaže probleme ustavnopravnog uređenja narodne inicijative u Republici Hrvatskoj i iniciranu promjenu Ustava Republike Hrvatske. U jednom od sljedećih brojeva donijet ćemo nastavak članka u kojem ćemo izložiti zaključna razmišljanja o nužnosti ograničenja korištenja referenduma i narodne inicijative te koje su različite ustavnopravne mogućnosti da ta, prema mišljenju autora, nužna nadopuna predstavničke demokracije, bude i sama podložna ustavnim ograničenjima.

28.11.2012.

Financijski izvori lokalnih jedinica

U ovom članku autorica razmatra izvore financiranja lokalnih jedinica prema odredbi članka 9. Europske povelje o lokalnoj samoupravi (Nar. nov. - MU, br. 14/97, 2/07, 4/08 i 5/08 - u nastavku teksta: Povelja), te sam sustav financiranja lokalne i područne (regionalne) samouprave uređen člankom 138. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst). Istodobno se u članku iznose i određeni prijedlozi i rješenja u poboljšanju tog sustava u praksi. U prikazu prava na udruživanje lokalnih jedinica i pravne zaštite lokalne samouprave dovršavamo temu o primjeni Povelje o lokalnoj samoupravi u Republici Hrvatskoj, koju smo obradili u Informatoru, broj 6113-6114 i broju 6120-6121.

24.11.2012.

Klasična teorija parlamentarne odgovornosti i novi izazovi

Znanstveno vijeće HAZU za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, održalo je u Zagrebu 22. studenoga 2012. Okrugli stol pod nazivom »Ustavna demokracija i odgovornost«. Tri su uvodna izlaganja održali prof .dr. sc. Arsen Bačić, član suradnik HAZU, pod nazivom »Konstitucionalizam i demokracija i odgovornost«, prof. dr. sc. Branko Smerdel, pod nazivom »Odgovornost u parlamentarnoj demokraciji« i prof. dr. sc. Jasna Omejec, predsjednica Ustavnog suda, pod nazivom »Pitanja odgovornosti i uloga ustavnog sudovanja«, uz sudjelovanje drugih istaknutih ustavnopravnih stručnjaka u Republici Hrvatskoj. Stoga, u ovom broju donosimo uvodno izlaganje, održano 22. 11. 2012. u HAZU, prof. dr. sc. Branka Smerdela, predstojnika Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji, uz klasične teorije parlamentarne odgovornosti, iznosi i hrvatska iskustva uz komparativne europske primjere te upućuje na elemente za procjenu stanja političke odgovornosti.

14.11.2012.

Pravo na pošteno suđenje, uz osvrt na utvrđivanje građanskih prava i obveza

Predmet ovog članka je odredba članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloba (Nar. nov. - MU, br. 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02 - Protokol 12 i 13 i 1/06 - Protokol 14; stupila na snagu 5. studenoga 1997. - Nar. nov. - MU, br. 6/99; Protokol br.14 stupio na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. lipnja 2010. - Nar. nov. - MU, br. 2/10), koji regulira načelo prava na pošteno (pravično) suđenje. Autorica u članku razmatra određenu praksu Europskog suda za ljudska prava, i to samo one slučajeve u kojima se definiraju građanska prava i obveze, određenje pojmova u tim presudama, tj. što se smatra građanskim pravima i obvezama , a što ne. Autorica, u svom zaključku, istodobno iznosi da je potrebno što prije usvojiti stajališta Suda u svakodnevnoj primjeni zakona, da bi ubuduće bilo što manje povreda prava na pošteno suđenje, a s tim u svezi manje troškova za Republiku Hrvatsku.

13.11.2012.

Izazovi i promjene ulaskom Republike Hrvatske u članstvo Europske unije

Od sklapanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2001., pa sve do potpisivanja Sporazuma o pristupanju Europskoj uniji 2011., Republika Hrvatska prošla je dug put kroz koji je transformirala svoj pravno-institucionalni okvir i odnose s Europskom unijom. S obzirom na to da će Republika Hrvatska 1. srpnja 2013. postati punopravna članica Europske unije, integriranje Republike Hrvatske u institucionalni okvir Europske unije donijet će mnoge prednosti i izazove. Proces integracije tek će se nastaviti i nakon ulaska u Europsku uniju, kroz proces integriranja u Schengenski sporazum i eurozonu. Dogodit će se i strukturalne promjene pravosudnog sustava jer će Sud Europske unije postati nova pravosudna instacija u hijerarhiji sudbene vlasti, a počet će se primjenjivati ispregovarane uredbe i direktive čija je primjena odgođena do dana ulaska Republike Hrvatske u članstvo. Što u danim okolnostima treba činiti sama Republika Hrvatska, kako odgovoriti na izazove koji su pred njom, piše dr. sc. KRISTIAN TURKALJ.

pravni sadržaji

info

ostalo

SUDSKE ODLUKE

SENTENCE

ODRŽANI

posljednje dodano

najpopularniji

Zakonodavstvo

NACIONALNO

Europske unije

Sudska praksa

SUDSKE ODLUKE

SENTENCE

List informator

NOVI BROJ

SADRŽAJ

Izdanja

tiskana izdanja

digitalna izdanja

Alati

OBRASCI

KALKULATORI

Seminari

ODRŽANI

Webinari

POSLJEDNJE DODANO

NAJPOPULARNIJI

Pravni sadržaji

Info

Ostalo