Izdvojeni članci

22.09.2012.

Novo definiranje neadministrativnih regija NUTS 2 razine u Republici Hrvatskoj

Regionalna politika Europske unije usmjerena je na poboljšanje uvjeta života i rada građana najmanje razvijenih dijelova Unije, ali i na smanjenje razlika u bogatstvu među pojedinim regijama. Republika Hrvatska, koja od 1. srpnja 2013. postaje članica Europske unije, mora poticati takav regionalni razvoj koji će smanjiti razvojne razlike među regijama. Najnovija predložena statistička (neadministrativna) podjela Republike Hrvatske na dvije regije, koje odgovaraju NUTS klasifikaciji za države članice Europske unije, inicirala je velike rasprave proteklih tjedana u svim našim medijima i postavila mnoge dvojbe o opravdanosti takve podjele. O razlozima za takvu podjelu, a u sklopu relevantnih regulativnih odredaba Europske unije, pišu stručnjaci iz Instituta za međunarodne odnose dr. sc. Sanja Maleković i dr. sc. Krešimir Jurlin. Naime, Institut za međunarodne odnose uključen je u gotovo sve moguće opcije statističke podjele Republike Hrvatske još od 2004., a njihove recentne analize potvrđuju da su dvije statističke regije najpovoljnije rješenje.

15.09.2012.

Novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike

Vlada Republike Hrvatske i Sindikati državnih službi zaključili su 2. kolovoza 2012. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 89/12). Istovremeno, donesen je i Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike i Sporazum o izmjenama i dopunama dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u državnim službama od 23. ožujka 2009. (Nar. nov., br. 89/12). O izmijenjenim pravima i novinama u Kolektivnom ugovoru i Dodatku I., kao i o Sporazumu o izmjenama i dopunama dodatka Sporazumu, pišu autorice u ovom tekstu. Prvi dio članka, kojeg donosimo u ovom broju, odnosi se na subjekte i predmet ovog Kolektivnog ugovora, na radno vrijeme, odmore i dopuste te na godišnji odmor i neplaćeni dopust. U jednom od sljedećih brojeva nastavit ćemo s obradom ove teme te pisati o plaći i dodacima na plaću.

08.09.2012.

Istinita i potpuna zemljišna knjiga nakon katastarske izmjere

Tema članka su ideje i prijedlozi za izmjenu i dopunu Zakona o zemljišnim knjigama (Nar. nov., br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 i 126/10 - Odluka USRH), proizašli iz aktivnosti Radne grupe za izradu Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Zakona o zemljišnim knjigama, o tome kako pojednostavniti, ubrzati i smanjiti troškove postupka koji bi mogao izmijeniti sliku hrvatske gruntovnice i tako potaknuti razvoj Republike Hrvatske. Prijedlozi koji se razmatraju u članku tiču se javnosti postupka osnivanja i otvaranja zemljišne knjige, postupka postupnog osnivanja katastarske općine, sudskih povjerenika, sastavljanja uložaka, postupka s prijavama i prigovorima, te dana otvaranja zemljišne knjige u svezi s neriješenim zemljišnoknjižnim predmetima. S obzirom na sudjelovanje u Radnoj grupi za izradu Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Zakona o zemljišnim knjigama, posebne zasluge u provođenju postupaka osnivanja zemljišne knjige u praksi Općinskog suda u Zadru, kao i u ažurnosti rada Zemljišnoknjižnog odjela tog Suda, a u povodu njegove iznenadne i prerane smrti, ovaj članak posvećen je gospodinu Marinu Došenu, sucu i predsjedniku Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zadru.

01.09.2012.

Provođenje načela uzajamnosti u harmonizaciji hrvatskog prava s pravom EU

O primjeni načela uzajamnosti pisali smo u brojnim člancima kroz različite teme. U ovom broju autorica piše o ulozi sudaca u provođenju načela uzajamnosti u harmonizaciji hrvatskog prava s pravom Europske unije. Istovremeno ističe prednosti za primjenu europskog prava u razdoblju prije punopravnog članstva, te anlizira načelo uzajamnosti u hrvatskom pravu i u kontekstu pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. U tekstu iznosimo i načine rješavanja sukoba između europskog i hrvatskog prava.

25.08.2012.

Određivanje odgodnog učinka tužbe u upravnom sporu

Predmet ovog članka su odredbe novog Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012., kojima se regulira određivanje odgodnog učinka tužbe u upravnom sporu. Stoga autor u ovom članku, piše o pravilu iz članka 26. novog Zakona o upravnim sporovima da tužba nema odgodni učinak, osim kad je to Zakonom propisano, te o pretpostavkama za određivanje odgodnog učinka tužbe, uz istovremenu analizu tog instituta prema odredbama prijašnjeg Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 53/91, 9/92 i 77/92) uz aktualnu upravnosudsku praksu. Na kraju autor, dr. sc. ALEN RAJKO, iznosi svoje stajalište da generalno pravilo, da tužba u upravnom sporu nema suspenzivni učinak, te pretpostavke za određivanje odgodnog učinka tužbe koje su propisane vrlo strogo (čemu pridonosi i potreba njihovog kumulativnog ispunjenja), rezultiraju time da se može očekivati da će prijedlozi za određivanje odgodnog učinka tužbe biti prihvaćeni u razmjerno malom broju sporova.

pravni sadržaji

info

ostalo

SUDSKE ODLUKE

SENTENCE

ODRŽANI

posljednje dodano

najpopularniji

Zakonodavstvo

NACIONALNO

Europske unije

Sudska praksa

SUDSKE ODLUKE

SENTENCE

List informator

NOVI BROJ

SADRŽAJ

Izdanja

tiskana izdanja

digitalna izdanja

Alati

OBRASCI

KALKULATORI

Seminari

ODRŽANI

Webinari

POSLJEDNJE DODANO

NAJPOPULARNIJI

Pravni sadržaji

Info

Ostalo